#1 Izdaja u dva čina, SBB-SDP
Posted: 16/06/2018 08:45
Pet godina od usvajanja: "Politika nas je zaboravila kad je bilo ključno, na Zakonu o prebivalištu"
Prije nepunih šest godina je Ćamil Duraković proglasio pobjedu u utrci za načelnika Srebrenice. Najveće zasluge za njegovu pobjedu pripale su Građanskoj inicijativi "Glasaću za Srebrenicu", koja je uspjela animirati hiljade preživjelih Srebreničana, sada naseljenih po BiH i van države, da se prijave i glasaju. Četiri godine kasnije je Duraković izgubio. Zasluge za taj rezultat ponajviše pripadaju zastupnicima i delegatima koji su u Parlamentarnoj skupštini BiH podržali izmjene Zakona o prebivalištu BiH.

Zastupnički dom usvojio Zakon o prebivalištu 18. jula 2013. godine
To je zakonsko rješenje, koje je u proceduru uputio SNSD-ov ministar civilnih poslova Sredoje Nović, ograničilo kretanje i mogućnost raseljenim licima i povratnicima da se registriraju u mjestima iz kojih su protjerani 90-ih godina, iako su problemi pri njihovom registriranju postojali i ranije.
Kršenje ljudskih prava
- Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a je znatno ranije provodilo mjere kršenja ljudskih prava i ograničavanja povratnika i izbjeglih da se registruju i prijave prebivalište u Srebrenici. Morali smo finansirali više od 200 postupaka, u kojima su građani morali ići na sud, zbog pogrešnog tumačenja propisa - kazao je u razgovoru za Faktor Almir Salihović, jedan od pokretača Inicijative "Glasaću za Srebrenicu", a kasnije i koalicije "Prvi mart".
Više od 40 organizacija povratnika u entitet RS upozoravalo je na opasnost od usvajanja izmjena Zakona o prebivalištu, a iz koalicije "Prvi mart" su one koji su podržavali to zakonsko rješenje čak nazivali izdajnicima.
- Imali smo relevantna pravna mišljenja koja su upućivala da ćemo imati probleme. Ne samo to, nego te konkretne izmjene su ignorirale postojeća zakonska rješenja o olakšanom pristupu registraciji i i prijavi prebivališta za interno raseljena lica i povratnike – pojasnio je Salihović.
Upozorenja povratnika, međutim, nisu urodila plodom. Izmjene je usvojio najprije Zastupnički dom, a zatim i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
- Postojala je vrlo loša situacija za povratnike. Naime, tema prebivališta se tada stavila u pregovarački paket sa Zakonom o JMB-u, kao i sa Zakonom o državljanstvu. Niko nije htio da sluša. Sadašnja praksa je poskupila registraciju, izbori u Srebrenici su izgubljeni, a sada je entuzijazam povratnika potpuno splasnuo – dodaje Salihović.
Zakon je u Zastupničkom domu 18. jula 2013. godine usvojen sa 28 glasova "za" te osam "protiv". Podržali su ga, pored zastupnika SNSD-a, SDS-a i HDZ-a, zastupnici stranaka koji u svojoj programskoj orijentaciji, barem deklarativno, zastupaju promoviranje povratka i zaštitu povratnika, poput SDP-a i SBB-a. Protiv su bili zastupnici SDA i Stranke za BiH.
Rezultati glasanja
Zanimljiv je bio i pristup sadašnjih kandidata za Predsjedništvo BiH ovom pitanju, odnosno Zakonu.
- Vi polazite od rješenja kao da se u BiH ništa nije dogodilo, da nije bilo nasilja nad etničkom strukturom BiH, da nije bilo genocida, da nije bilo zločina, nije bilo protjerivanja. To se, nažalost, sve u BiH dogodilo. I rješenja koja mi imamo kada je u pitanju prebivalište su vezana, između ostalog, i za to, i ne može se nastojanje ljudi da ostvare svoja prava tamo gdje su živjeli '91. godine smatrati prevarom – kazao je tokom rasprave zastupnik SDA Šefik Džaferović.
Iako je tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Bećirović pozivao na senzibilitet kada se govori o Srebrenici, on i njegove stranačke kolege glasale su za zakonsko rješenje koje je nanijelo veliki udarac povratnicima u entitet RS i političkom potencijalu probosanski orijentiranih snaga u tom entitetu.
"Volio bih da se ne dijelimo"
Pobjeda kandidata SNSD-a na izborima u Srebrenici samo je jedna od posljedica Zakona o prebivalištu. O ostalim najbolje svjedoče povratnici. Almir Salihović je, uprkos svemu, ostao u Srebrenici. Nastavio je voditi prevozničku firmu u povratničkim krajevima istočne Bosne. Kaže da se raditi mora, jer neko treba voziti od kuće do škole djecu povratnika.
- Žao mi je što ne razmišljamo o interesu ove djece i onih koji će tek doći. Svi vrijedno radimo na više strana, ali na kraju svega - kako raditi, i kako razmišljati o budućnosti, ako znamo da nas je politika zaboravila kada je bilo ključno - naprimjer na Zakonu o prebivalištu. Nadam se da ćemo ipak svi izaći na izbore i da ćemo izabrati najbolje. Volio bih da se ne dijelimo, da prestanu ratovi saopćenja već da konačno dogovorimo šta je važno za povratnika - a to su radna mjesta, razvoj ekonomije i obrazovanje za generacije koje će tek doći – zaključio je Salihović.
Prije nepunih šest godina je Ćamil Duraković proglasio pobjedu u utrci za načelnika Srebrenice. Najveće zasluge za njegovu pobjedu pripale su Građanskoj inicijativi "Glasaću za Srebrenicu", koja je uspjela animirati hiljade preživjelih Srebreničana, sada naseljenih po BiH i van države, da se prijave i glasaju. Četiri godine kasnije je Duraković izgubio. Zasluge za taj rezultat ponajviše pripadaju zastupnicima i delegatima koji su u Parlamentarnoj skupštini BiH podržali izmjene Zakona o prebivalištu BiH.
Zastupnički dom usvojio Zakon o prebivalištu 18. jula 2013. godine
To je zakonsko rješenje, koje je u proceduru uputio SNSD-ov ministar civilnih poslova Sredoje Nović, ograničilo kretanje i mogućnost raseljenim licima i povratnicima da se registriraju u mjestima iz kojih su protjerani 90-ih godina, iako su problemi pri njihovom registriranju postojali i ranije.
Kršenje ljudskih prava
- Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a je znatno ranije provodilo mjere kršenja ljudskih prava i ograničavanja povratnika i izbjeglih da se registruju i prijave prebivalište u Srebrenici. Morali smo finansirali više od 200 postupaka, u kojima su građani morali ići na sud, zbog pogrešnog tumačenja propisa - kazao je u razgovoru za Faktor Almir Salihović, jedan od pokretača Inicijative "Glasaću za Srebrenicu", a kasnije i koalicije "Prvi mart".
Više od 40 organizacija povratnika u entitet RS upozoravalo je na opasnost od usvajanja izmjena Zakona o prebivalištu, a iz koalicije "Prvi mart" su one koji su podržavali to zakonsko rješenje čak nazivali izdajnicima.
- Imali smo relevantna pravna mišljenja koja su upućivala da ćemo imati probleme. Ne samo to, nego te konkretne izmjene su ignorirale postojeća zakonska rješenja o olakšanom pristupu registraciji i i prijavi prebivališta za interno raseljena lica i povratnike – pojasnio je Salihović.
Upozorenja povratnika, međutim, nisu urodila plodom. Izmjene je usvojio najprije Zastupnički dom, a zatim i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
- Postojala je vrlo loša situacija za povratnike. Naime, tema prebivališta se tada stavila u pregovarački paket sa Zakonom o JMB-u, kao i sa Zakonom o državljanstvu. Niko nije htio da sluša. Sadašnja praksa je poskupila registraciju, izbori u Srebrenici su izgubljeni, a sada je entuzijazam povratnika potpuno splasnuo – dodaje Salihović.
Zakon je u Zastupničkom domu 18. jula 2013. godine usvojen sa 28 glasova "za" te osam "protiv". Podržali su ga, pored zastupnika SNSD-a, SDS-a i HDZ-a, zastupnici stranaka koji u svojoj programskoj orijentaciji, barem deklarativno, zastupaju promoviranje povratka i zaštitu povratnika, poput SDP-a i SBB-a. Protiv su bili zastupnici SDA i Stranke za BiH.
Rezultati glasanja
Zanimljiv je bio i pristup sadašnjih kandidata za Predsjedništvo BiH ovom pitanju, odnosno Zakonu.
- Vi polazite od rješenja kao da se u BiH ništa nije dogodilo, da nije bilo nasilja nad etničkom strukturom BiH, da nije bilo genocida, da nije bilo zločina, nije bilo protjerivanja. To se, nažalost, sve u BiH dogodilo. I rješenja koja mi imamo kada je u pitanju prebivalište su vezana, između ostalog, i za to, i ne može se nastojanje ljudi da ostvare svoja prava tamo gdje su živjeli '91. godine smatrati prevarom – kazao je tokom rasprave zastupnik SDA Šefik Džaferović.
Iako je tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma Denis Bećirović pozivao na senzibilitet kada se govori o Srebrenici, on i njegove stranačke kolege glasale su za zakonsko rješenje koje je nanijelo veliki udarac povratnicima u entitet RS i političkom potencijalu probosanski orijentiranih snaga u tom entitetu.
"Volio bih da se ne dijelimo"
Pobjeda kandidata SNSD-a na izborima u Srebrenici samo je jedna od posljedica Zakona o prebivalištu. O ostalim najbolje svjedoče povratnici. Almir Salihović je, uprkos svemu, ostao u Srebrenici. Nastavio je voditi prevozničku firmu u povratničkim krajevima istočne Bosne. Kaže da se raditi mora, jer neko treba voziti od kuće do škole djecu povratnika.
- Žao mi je što ne razmišljamo o interesu ove djece i onih koji će tek doći. Svi vrijedno radimo na više strana, ali na kraju svega - kako raditi, i kako razmišljati o budućnosti, ako znamo da nas je politika zaboravila kada je bilo ključno - naprimjer na Zakonu o prebivalištu. Nadam se da ćemo ipak svi izaći na izbore i da ćemo izabrati najbolje. Volio bih da se ne dijelimo, da prestanu ratovi saopćenja već da konačno dogovorimo šta je važno za povratnika - a to su radna mjesta, razvoj ekonomije i obrazovanje za generacije koje će tek doći – zaključio je Salihović.