Forum Klix.ba

Tanja Fajon, zastupnica u Evropskom parlamentu dala je ekskluzivni intervju za Nezavisni istraživački centar NICK. Fajon je govorila o svim najaktuelnijim temama, ističući da očekuje ohrabrujuće poruke iz Brisela za regiju.

Osim toga, Fajon za NICK navodi da bi arbitraža mogla biti model za riješavanje spora između BiH i Hrvatske u vezi Pelješkog mosta, te ocjenjuje štetnim izjave Marijane Petir.

NICK: Prije samita u Briselu, Evropska komisija će objaviti izvještaje o napretku država u procesu evropskih integracija. Kakve su vaše informacije, kakav izvještaj možemo očekivati za BiH?

Ne mogu prejudicirati kakav će biti izvještaj Evropske komisije o BiH. Ali, odogovori na Upitnik su bili veliki i odgovoran posao. Pozdravila sam činjenicu da su bh. lideri zvanično predali odgovore predsjedniku Evropske komisije Jean-Claude Junckeru. Ali, naravno, za evropski put su odogovorni političari iz regije. Očekujem da će biti pozitivnih poruka koje bi ohrabrile vašu zemlju da nastavi sa reformama. Ovo je vrlo važna godina za proširenje EU. Postoji šansa za sve države da ostvare napredak i obje strane rade mnogo na tome. Nova Strategija za proširenje postavlja jasnu perspektivu proširenja kada se ispune uvjeti. U vrijeme globalizacije i zajedničkih izazova 21. stoljeća jedni druge trebamo više nego ikada. Uvjerena sam da će bolne reforme poboljšati život bh. građana.

NICK: Velika su očekivanja od samita u Sofiji. Šta će on donijeti državama u regiji, a šta Evropskoj uniji?

Na prvom mjestu, politička poruka samita bit će da su vrata EU za Zapadni Balkan otvorena. Sada imamo novi vjetar u jedrima proširenja. Vi trebate iskoristiti tu priliku i raditi na reformama. Samit će donijeti i konkretne inicijative kako poboljšati veze regije i EU. To znači više investicija u transportnu infrastrukturu, jačanje obrazove i kulture razmjene i olakšavanje komunikacije između građana. Također, bit će razgovora o zajedničkim izazovima iz oblasti sigurnosti, migracija i dobrosusjedskih odnosa. Za Zapadni Balkan, napredak u oblasti vladavine prava je najvažniji. To znači poboljšanja u pravosuđu, borbi protiv korupcije i kriminala, jačaanje demokratije i institiucija, poboljšanje sanje u medijskim slobodama i pravima građana. EU je relativno jeftina, ali neophodna investicija za stabilnost na Balkanu. Posebno za BiH, ona donosi sigurno okruženje koje je neophodno za zacijeljenje rana i izgradnju demokratskih institucija.

DODIKOVE VEZE

NICK: Evropska komisija je usvojila novu strategiju, koja je čini se i satisfakcija Vama i evropskim političarima koji godinama traže nastavak proširenja Unije i priključenje Balkana. Da li je prekasno stigla volja iz Brisela?

Nikada nije prekasno. I EU je prošla kroz različite teške situacije i krize. Svako prošrijenje je veliki politički i tehnički izazov i potrebna je jaka Unija u koju ljudi imaju povjerenje. Još smo na ovom putu izgradnje modernije i bolje integracije. A, iskreno imam povjerenje, da smo na pravom putu.

NICK: Kako komentirate izvještaje o rastućem utjecaju Rusije u BiH i da li Moskva doista može spriječiti ulazak BiH u EU i NATO? Kako ocjenjujete veze Moskve i separatističke politike predsjednika RS Milorada Dodika?

Nema ništa loše u tome da imate prijatelje i dijalog. Ali, BiH uvijek bila dio Evrope i uvijek će biti. EU finansijski značajno doprinosi regiji, vjerujemo u iste vrijednosti i standarde, posao, mir, stabilnost, poštovanje prava, toleranciju i demokratiju. Dodikovi odnosi sa Moskvom raspiruju separatističke tenzije koje mogu izazvati konflit. Zabrinuta sam zbog tih opasnih snaga koje promoviraju interese Moskve u BiH i regiji. Ali, izvještaji pokazuju da i oni koji više vole Rusiju od EU, kada govore o materijalnim uvjetima, putovanjima, poslovima ipak gledaju ka Uniji.

ARBITRAŽA KAO MODEL

NICK: EU je kao uvjet za članstvo postavila i riješavanje graničnih sporova u regiji. Hrvatska ovih dana počinje izgradnju Pelješkog mosta, uz pomoć EU, a bez saglasnosti Bosne i Hercegovine. Smatrate li da EU treba finansirati projekt za koji Sarajevo smatra da narušava njihova prava? Hrvatska ima historiju graničnih sporova poput onoga sa Slovenijom u Pirenskom zaljevu.

Pozivam sve države regije da riješe svoje bilateralne sporove, posebno granice u dobrosusjedskom duhu. Naučili smo lekciju u slučaju Slovenije i Hrvatske. Teško je riješiti osetljiva pitanja kada postoje emocije i pokušaji ostvarivanja političkih poena. Evropska komisija je poslala jasan signal regiji da niti jedna država neće ući u EU dok ne riješi pitanje granica, ako je potrebno i kroz model arbitraže. Više puta sam pozivala Hrvatsku da poštuje arbitražnu odluku u vezi sa granicom Slovenije i Hrvatske. Isto važi i za ostale države. Pitanja granica trebaju biti riješena da bi se izbjegla eskalacija problema, a razumijem da će Evropska komisija na isti način tretirati i slučaj Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

NICK: Kako komentirate nedavne izjave naše kolegice iz Evropskog parlamenta Marijane Petir u vezi sa opasnosti radikalizma koja navodno prijeti iz Bosne i Hercegovine?

Nemamo nikakvih konkretnih indikacija o jačanju radikalizma u BiH i Kosovu. U obje zemlje, postoji liberalno shvatanje islama, i nema nikakvih indikacija da će se to promijeniti. Nema nikakve veze između BiH i njenih građana sa terorističkim aktivnostima u svijetu. Izjave poput onih koje pominjene mogu donijeti štetu državi na političkom planu i u pogledu stranih investicija.

karanana wrote:od ovih kongresmena/senatora treba spomenuti i bob dola i joa libermana.
mada ih sada nema nigdje, ali vidim spominju se mrtvi i neaktivni.

_BataZiv_0809 wrote:

karanana wrote:od ovih kongresmena/senatora treba spomenuti i bob dola i joa libermana.
mada ih sada nema nigdje, ali vidim spominju se mrtvi i neaktivni.

I onog sto je dobio most kod Hepoka.

hAZNADAR wrote:Spadaju li u te javne politicke licnosti i:
- prijatelji sa istoka poput turskih politicara napr
- nasi dijasporci sa stranim drzavljanstvom koji su ukljuceni u politiku vani i odavno lobiraju
- inace politicari i javne licnosti manjeg znacaja i ranga od spomenute Tanje?
hvala

karanana wrote:a onaj englez, novinar bio ja mislim, sto se spalio 93 iz protesta.

Za većinu građana BiH Graham Bamford je tipično britansko ime i prezime, bez posebnog značenja i sentimenta. Iako je žrtvovao sebe kako bi skrenuo pažnju svjetske, a prije svega britanske javnosti na rat u BiH, danas se njegovo ime spominje tek 6. aprila, tokom dodjele nagrade nazvane po njemu koju je ustanovila Gradska uprava Grada Sarajeva 2009. godine,

 Ovaj plemeniti i časni Britanac se na današnji dan, 29. aprila 1993. godine, usred bijela dana ispred Donjeg doma britanskog Parlamenta polio benzinom i zapalio. Smrt u najstrašnijim mukama bio je njegov način da ukaže na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su bjesomučno ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drugačije zovu i mole Bogu.

"Britanska vojska ne smije biti počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što sigurno mogu dati - vojnu zaštitu", napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu.

Ovaj britanski Jan Palah ni na koji način nije bio povezan s BiH i njenim građanima, ali su ga slike užasa iz BiH natjerale na žrtvovanje. Bamford je bio duboko potresen slikama koje su stizale iz Hrvatske i BiH. U tadašnjim svjedočenjima poznanika i psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stanje se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, a među njima i tromjesečna beba.

Britanski mediji, osim  Guardiana, događaju nisu posvetili posebnu pažnju. Sjećanje na Bamforda u BiH danas postoji tek u tragovima. Poneki novinski tekst na godišnjicu njegovog plemenitog čina i nagrada Grada Sarajeva koja se dodjeljuje za iskazanu izuzetnu građansku hrabrost, solidarnost, humanost i altruizam.

O njegovom djelu i šutnji koja ga je pratila hrvatski režiser Nenad Puhovski je snimio dokumentarni film koji je u Sarajevu prikazan na današnji dan prije tri godine, u programu Modula memorije. Nijedna ulica danas ne nosi ime Grahama Bamforda niti je u gradu pronađeno mjesto za spomenik koji je napravio akademski kipar Mustafa Skopljak.

Radiosarajevo.ba

karanana wrote:od ovih kongresmena/senatora treba spomenuti i bob dola i joa libermana.
mada ih sada nema nigdje, cak ne znam ni je li dole ziv, ako jeste onda mu ima blizu stoje. ali vidim spominju se mrtvi i neaktivni.

sinuhe wrote:BiH je uvijek imala prijatelje u svijetu ali oni, politicari, ih nemaju. Zlatko Lagumdzija je nedavno rekao da EU vode birokrate a ne drzavnici na nacin kao da je to sad nesto lose.
Dok se Tanja Fajon izdvaja u zadnje vrijeme tu je jos i Carl Bildt koji je nedavno sa suprugom bio i na sahrani Vojke Djikic te npr. finska politicarka Pilvi Torsti koja je u Mostaru osnovala United World College. To su ljudi koji su stvorili i neke privatne kontakte u BiH.

Maraschino wrote:

sinuhe wrote:BiH je uvijek imala prijatelje u svijetu ali oni, politicari, ih nemaju. Zlatko Lagumdzija je nedavno rekao da EU vode birokrate a ne drzavnici na nacin kao da je to sad nesto lose.
Dok se Tanja Fajon izdvaja u zadnje vrijeme tu je jos i Carl Bildt koji je nedavno sa suprugom bio i na sahrani Vojke Djikic te npr. finska politicarka Pilvi Torsti koja je u Mostaru osnovala United World College. To su ljudi koji su stvorili i neke privatne kontakte u BiH.

Zaboravio si Lajcaka, Cernomidina...ovdje pricamo o drzavi a ne o brlogu.

supercali wrote:Mislim da je margaret tacher se zalagala za bih da budr vojna intervencija al ona je vec tada bila na zalasku politickom pa i senilna postala cini mi se

sinuhe wrote:Na tragu ambasadora Francuske i Holandije i ambasador Austrije.
Austrijski ambasador: Čini mi se da sam veći bh. patriota od nekih domaćih političara
https://www.klix.ba/vijesti/bih/austrij ... /180412042