Forum Klix.ba

BANJALUKA - Prvi od četiri zahtjeva Srbije je pomjeranje državne granice na dijelu pruge Beograd-Bar koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu kažu u bh. državnoj komisiji za granice.

Drugi zahtjev je da se linija razgraničenja kod Rudog pomjeri na rijeku Lim tako da četiri naseljena mjesta u BiH sa ukupno 1.600 stanovnika postanu dio Srbije. Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak poručuje da će sve biti riješeno razmjenom teritorija do kraja godine ali ni od njega ni od Savjeta ministara BiH nema objašnjenja šta će BiH dobiti zauzvrat.

Puno više sporenja očekuje se oko Hidroelektrana “Zvornik” i “Bajina Bašta”, a u Komisiji za granice kažu da BiH tu teritoriju neće lako prepustiti.

“BiH je ostala na stajalištu da nema razmjene teritorija bez prethodno potpisanog ugovora o granici ,te da se pitanja korištenja hidrocentarala Bajina Bašta i Zvornik rješavaju potpisivanje posebnih sporazuma sa BiH”, kažu u Komisiji za granice.

Hidroelektrane su sporne jer državna granica presjeca brane i akumulaciona jezera, a zvanični Beograd predlaže da se linija razgraničenja pomjeri na lijevu obalu Drine tako da objekti ostanu u Srbiji.

U Savjetu ministara ne otkivaju da li BIH ima jedinstven stav o ovom pitanju jer je ranije bilo prijeldoga da se međunarodnom arbitražom od Srbije traži dio električne energije. I dok u Vladi Srbije tvrde da objekti pirpadaju njima, u Vladi Srpske kažu da da pomjeranjem granice Srpska neće biti oštećena.

“Sigurno da mi nećemo učiniti ništa što bi bilo na štetu Republike Srpske niti podržavati bilo kakvu aktivnost koja bi bila na štetu niti će to Srbija od nas tražiti. Srbija nešto ima što treba da izvrši a to je da se ponovo vrati u sistem izvršavanja svoje obaveze za plaćanje naknade za potopljeno zemljište. Ta nakanda se plaćala sve do rata, to su bili definisani odnosi”, rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

“Vi ne možete sada da imate granicu koja će fizički na objektima u koje je ulagala Srbija dakle ne govorimo o zajedničkom ulaganju. Sada imate granicu koja će da prođe na sred postrojenja u hidrocentrali”, rekao je Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova RS.

Da će Srpska ipak biti na strani Srbije kada se bude rješavalo pitanje granice poručio je i predsjednik Republike, Milorad Dodik.

Stavovi Saveza za promjene koji čini vlast na BiH nivou nisu do kraja jasni. Zdravko Krsmanović tvrdi da Srpska od Srbije može da dobije stotine miliona maraka.

“Poslije potpisa Dejtonskog sporazuma granica je utvrđena na Drini i tu granicu je prihvatila i Srbija i Bosna i Hercegovina. Hidroenergetski potencijal na tom prostoru je 50-50 odsto. Mislim da se ta struja treba dijeliti 50-50 odsto i svim opštinama Višegrad, Rogatica, Bratunac i Srebrenica da se plati potopljena teritorija od momenta potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas”, kazao je Zdravko Krsmanović, poslanik NDP-a u NSRS.

Sve bi trebalo da se riješi do 7. decembra i posjete članova Predsjedništva Beogradu, najavljuje ministar inostranih poslova. Igor Crnadak ne oktkriva detaljnije koji dio teritorije bi BiH dobila za ustupljeni dio teritorije sadašnje opštine Rudo.

(ATV)

Mr. sc. HASAN HADŽOVIĆ, dipl. ing. grad., iz Mostara (po drugi put, s razlogom);
Preko trideset godina profesor na tehničkim školama i fakultetima. Član Izvršnog Odbora «POMORSKO DRUŠTVO» sa sjedištem u Sarajevu, nevladina organizacija eksperata za zaštitu državne imovine BiH.

SUSJEDI GODIŠNJE UKRADU MILIJARDE EURA

Uradio sam intervju sa ovim profesorom 4. juna ove godine. Tada su bile neke druge teme predmetom našega razgovora. Ostao sam s njim u prisnom kontaktu pa sam bio u prilici da pratim njegov daljnji, donkihotovski angažman kada se suočio sa novim izazovima koji se tiču Bosne, odnosno nas samih, u krajnjoj liniji. Zamolio sam ga za još jedan razgovor i on je, kao pravi patriota i čovjek koji je uvijek na visini zadatka, prihvatio.

Više od šesnaest godina hidropotencijal rijeke Drine koristi Srbija, čime BiH godišnje gubi milijarde eura....Ništa bolje susjede nemamo ni na zapadu....Današnji status Buškog jezera, te najveće umjetne hidroakumulacije u Evropi, ne interesuje državu BiH...BiH-u mogu krasti, otimati, ali joj nafaku nikada i niko ne može uskratiti. BiH-a je ostala i opstala bez obzira što je imala najburniju historiju na Balkanu....


Profesore Hadžoviću! Evo nas, nakon nešto više od četiri mjeseca, opet pri razgovoru za javnost. I ovoga puta, s velikim razlogom. Pa da krenemo od jednog delegatskog pitanja koje može da bude uzor i drugima kako se treba boriti za interese svojih sugrađana i države BiH. Ko ga je postavio i da li je dobio na njega odgovor?


Prof. HADŽOVIĆ: Delegatsko pitanje je postavljeno iz Zvornika od strane gospodina Hadži Jovana Mitrovića na sjednici 13.06.2007 godine, citiram: « Tražim od Savjeta ministara da mi odgovori šta je do sada urađeno na pitanju naknade za potopljeno zemljište u akumulaciji Hidroelektrane Mali Zvornik kao i naknade za održavanje priobalja»? Svaka čast Jovanu kada pošteno misli za dobrobit građana Zvornika i države BiH. « Ko vlada i štiti interese BiH-e»


Kakva je sudbina BiH u okruženju agresivnih susjeda?

Prof. HADŽOVIĆ: Navikli su da je BiH bila njihova kolonija koji su je nemilosrdno eksploatisali, ostavljajući joj samo puko preživljavanje. U SFRJ-i bili smo pastorče bez oca, bez majke - tutori i mentori bili su u Beogradu i Zagrebu koji su radili ono što je bio njihov interes. Bili smo sirovinska i energetska baza bivše države, a finalna proizvodnja bila je locirana u susjednim republikama. One su sakupljale maslo. Cijene sirovina određivalo je Savezno Izvršno Vijeće (SIV), koje nije vodilo računa o interesima SR BiH-e Stečene navike i oprobane metode izrabljivanja BiH su i danas na sceni. Neki zlonamjerni bi rekli: "Neka otimaju kada imaju odakle". Lekcije prošlosti nismo naučili, a kolonijalni status BiH nije promijenjen ni nakon 15 godina od nezavisnosti i međunarodnog priznanja naše države.

Kako sačuvati imovinu od pljačke naših susjeda, koji i danas silom i ucjenom nastoje da zadrže status kakav je bio u zajedničkoj državi? U svojim namjerama su prevršili svaku mjeru normalnog ponašanja koristeći ucjene i ultimatume u nastojanju održanja daljnjeg kolonijalnog statusa BiH-e.


Možete li navesti primjere nekih neriješenih slučajeva s našim komšijama i susjedima?

Prof. HADŽOVIĆ: Evo ih: zajedničkim ulaganjima zajednica je gradila hidroelektrane kao zajedničko dobro: Bajinu Baštu, Zvornik, Orlovac, Dubrovnik-Plat i druge. Tada su bili nametnuti odnosi među susjedima o korištenju i podjeli dobiti. Svi ti nametnuti sporazumi su sramni i ponižavajući, jer nikada nisu priznavali BiH kao ravnopravnog partnera i bili su protiv interesa naše zemlje, a u interesu i po diktatu Beograda i Zagreba.

Više od šesnaest godina hidropotencijal rijeke Drine koristi Srbija, čime BiH godišnje gubi milijarde eura. Na osnovu zajedničkih ulaganja i prema diobenom bilansu, BiH bi iz hidrolektrane Zvornik trebala koristiti oko 50 procenata, a iz Hidroelektrane Bajina Bašta za BiH je 67% proizvedene energije. Danas od navedenih hidroelektrana BiH nema nikakvih prihoda. Srbija, služeći se ucjenom i uslovljavanjem, izbjegava obaveze prema BiH, zahtjeva i traži korekciju granične crte i to u području jezera Zvornik jednim dijelom - dio jezera, uključujući i branu; području Bajine Bašte, zatim većeg dijela jezera, uključujući i branu, jedan dio obale u Bajinoj Bašti; prostor duž cijele pruge Beograd-Bar - mjesto Štrbac, dijelu koji ulazi u BiH i na desnoj obala Lima, između Rudog i Priboja, traže da taj čitav dio BiH na desnoj obali Lima pripadne Srbiji, gdje se nalaze četiri naselja sa državljanima BiH-ine. Ovom smišljenom podvalom se nastoji osporiti pravo BiH na potraživanja za proizvedenu električnu energiju od 1. 01.1991. godine i prisvojiti energetski potencijal rijeke Drine.


Kakve su šanse da se udovolji tim zahtjevima Srbije?

Prof. HADŽOVIĆ: Granična crta je uslovna kategorija, definisana granica na dan međunarodnog priznanja granica BiH i ne može biti govora o korekcijama iste, dok se njena tačna pozicija, onako kako je međunarodno priznata, međusobno i ugovorom ne prihvati.

Šta je suštinski razlog da prekodrinske komšije traže korekciju granice?

Prof. HADŽOVIĆ: Pravi razlog njihovog zahtjeva za izmještanje granice jeste da ova dva energetska objekta budu u stoprocentnom vlasništvu Srbije i da se cjelokupna proizvodnja električne energije upućuje ka elektroenergetskom sistemu Srbije, što znači da bi BiH ovim bila višestruko oštećena, njena prirodna bogatstva bila bi ugrožena, a hidroenergetski potencijal rijeke Drine, kao zajednički potencijal, shodno međunarodnom pravu, treba da se dijeli. Iz tog konteksta, a s obzirom da je zajedničkim sredstvima bivše SFRJ građena Hidroelektrana Bajina Bašta i da slična konstrukcija finansiranja je bila i za Hidrelektranu Zvornik, proističe upozorenje za Bosnu i Hercegovinu da su to zajednički hidroenergetski objekti i da se upravljanje i korištenje tih objekata mora dogovoriti između BiH i Srbije. Ucjena je u tome što se Srbija ponaša kao 100%-tni vlasnik i od 31.12.1990. godine gazduje i koristi sveobuhvatni hidroenergetski potencijal na rijeci Drini, bez obzira što su hidroakumulacije potopile plodna polja na teritoriji BiH. Naime, akumulacija jezera hidroelektrane Bajina Bašta zauzima prostor u općinama Višegrad, Rogatica i Srebrenica koje su na osnovu potencijala dobivale novčanu naknadu.


Zaista, kakva je situacija sa isplatom naknade za potopljeno zemljište u općinama koje su na bh. strani?


Prof. HADŽOVIĆ: Ilustracije radi, HE Bajina Bašta samo općini Srebrenica kao naknadu za potapanje vrijednih poljoprivrednih površina duguje godišnje oko pet milijuna eura. Procjenjuje se da je godišnji profit ove hidroelektrane nekoliko desetina milijuna eura. Općine na bosanskoj strani nisu dobivale naknadu za korištenje njihovog potopljenog teritorija od početka rata pa se postavlja pitanje isplate novčanih sredstava i zapošljavanja građana iz tih općina. Srebrenici ne treba sadaka, treba joj dati ono što je imala i što joj pripada, a radi se o velikim novcima. Stanovništvo Srebrenice o tome niko ništa ne pita, znači, još jedna prodaja naroda Srebrenice i izdaja od strane postojeće vlasti. Kompletan prostor od osam - devet kilometara do brane je bošnjačko zemljište i naselja sa bošnjačkim stanovništvom. Na tom dijelu nije bilo nijedne srpske kuće, niti jednog kvadratnog metra srpske zemlje što je dokaz da su ugroženi nacionalni interesi Bošnjaka i državni interes BiH-e.


Šta biste javno poručili s obzirom na srbijanske zahtjeve za korekcijom granica?

Prof. HADŽOVIĆ: Nema promjene granične crte niti razmjene teritorija BiH! Loše iskustvo iz prošlosti, kada su nam za morsku obalu u Sutomoru uvalili bezvrijedne gudure, treba da nas je naučilo da sada niko nema pravo ni dogovarati, a kamo li vršiti transakcije i zamjene. Naravno da Srbija i Crna Gora i formalno priznaju granice kakve su bile u trenutku međunarodnoga priznanja Bosne i Hercegovine.

U bh. timu za sukcesiju kažu da ove dvije hidroelektrane nisu predmet podjele između dvije zemlje, niti su bili predmet razgovora. Prema Sporazumu o sukcesiji bivše SFRJ, sva prava koja je BiH imala na pokretnu i nepokretnu imovinu na ovom području od 31.12. 1990. godine su njena zaštićena prava.

hAZNADAR wrote:Arbitraza i kom opanci kom obojci. Koja drskost predloziti korekciju granica u svoju korist.
U Strpcima u inat postaviti najvecu carinsku kontrolu.

BAK-eV wrote:Dati Srbiji sve te teritorije. Zauzvrat država bez entiteta.

...Novac i teritorija

O kolikom iznosu se radi pojasnio je predsjednik Stranke za BiH i bivši direktor JP Elektroprivreda BiH Amer Jerlagić u izjavi za TV1.

- Od 1992 godine, kroz turbine hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik 1 proteklo je više od pet milijardi eura kilovat sati i sve je to uzela Srbija. Zamislite kad Vučić dođe u Srebrenicu i kaže, tada načelniku Durakoviću, da će dati pet miliona. Šta je pet miliona maraka u odnosu na pet milijardi eura koje su protekle kroz turbine dvije hidroelektrane – kazao je Jerlagić.

Zapravo, procjene govore da Srbija našoj zemlji, za proizvedenu, a neisporučenu električnu energiju u ove dvije hidrocentrale, u periodu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma na ovamo, duguje 1,5 milijardi maraka. Ako bi se kao referentna godina uzela 1992., taj iznos bi bio daleko veći.

Svojevremeno je, u izjavi za Faktor, bivši federalni premijer Edhem Bičakčić pojasnio kako je nastao ovaj dug.

- Hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik izgradila je Republika Srbija u okviru bivše Jugoslavije, ali sa pravom da, nakon određenog perioda korištenja, dođe do podjele tih potencijala između BiH i Srbije. Hidroelektrana Zvornik je i pravljena tako da su dvije mašine na jednoj, a dvije na drugoj strani. Bilo je predviđeno da se proizvedena električna energija dijeli u omjeru od po 50 posto između BiH i Srbije, nakon što Srbija vrati uložena sredstva. Što se tiče Bajine Bašte, tu je situacija još više u korist BiH, s obzirom na to da je samo lokacija brane na granici BiH i Srbije, a dalje se Drina i jezero većim dijelom "uvlači" u BiH. Kada bi se tu proizvedena električna energija dijelila prema odnosu površina, BiH bi pripalo 80 posto, a Srbiji 20 posto – pojasnio je Bičakčić.

Međutim, pregovori o utvrđivanju granice na Drini blokirani su već nekoliko godina.

- Cijeli proces je trenutno na čekanju jer se u Srbiji treba formirati komisija koja bi pregovarala o utvrđivanju granice sa BiH – kazao nam je predsjednik Komisije za granice BiH Edin Kučuković.

Ono što predlaže Srbija je da prostor hidroelektrana Zvornik 1 i Bajina Bašta, uključujući i akumulaciona jezera, treba u potpunosti da pripadnu Srbiji. Također, za područje općine Rudo, kroz koji prolazi pruga Beograd-Bar, predlažu razmjenu teritorija..........

Granični sporovi BiH i Srbije svode se na probleme razgraničenja u donjem toku rijeke Drine, tačnije na rješenje problema granice kod hidroelektrana “Zvornik” i “Bajina Bašta”, na dijelu željezničke pruge Beograd-Bar, te na području Međurječja. Ovo je trenutno područje uzajamne razmjene teritorije od koje korist ima samo Srbija.



"Mi imamo granicu i manje-više je poznata, ali ta granica je utvrđena prije 107 godina. Nakon osamostaljenja Srbije i BiH nakon raspada Jugoslavije, javila se potreba da se definiše granica između te dvije zemlje na precizan način na osnovu propisa. Krenuli su pregovori sa Srbijom poslije '95. godine da se to definiše i imali smo kvalitetne razgovore.



Međutim, 2003. godine, mi smo na određeni način dobili zahtjeve iz Srbije koji su tražili da se uporedo sa identifikacijom granice isprave i neke nelogičnosti. Radi se o četiri problematične tačke - Bajina Bašta, Zvornik, pruga Bar-Beograd koja prolazi kroz BiH u opštini Rudo i Međurječje. Vijeće ministara u mandatu Terzića zauzelo je stav da nema razgovora o razmjeni teritorija dok se ne verificara već poznata granica koja bi se vericifirala potpisivanjem međunarodnog ugovora.



Mi imamo parafiran sporazum između BiH i tadašnje Srbije i Crne Gore, međutim dalje aktivnosti se nisu nastavile zbog tih zahtjeva o procesu razmjene teritorija. Mi smo zadnje aktivnosti sa Srbijom imali 2010. i od tada nismo u razgovorima sa Srbijom vezano za državnu granicu BiH - Republika Srbija", naveo je Kučuković.



"Što se tiče hidrocentrala koje izazivaju najveći interes javnosti, Badinterov princip, koji je prihvaćen, jeste da sve administrativne granice bivše SFRJ postaju državne. Tu je situacija jasna i kada su u pitanju dvije hidrocentrale. Granice su sredina rijeke Drine i jedan dio se nalazi na teritoriji BiH i jedan dio vode koji se koristi za rad hidrocentrale se nalazi na BiH. BiH nije prihvatila razgovore o tim kategorijama sa Srbijom jer je taj zahtjev nemoguće izvršiti iz više razloga", dodao je.



Na pitanje da li zakonodavstvo BiH poznaje pojam razmjene teritorija je kazao: "Ne postoji pravni institut koji tretira razmjenu teritorija. Jedini zakon po kome se provodi je Zakon o postupku i zaključivanju međunarodnih dogovora. Srbija je tražila da se na određeni način pristupi i toj razmjeni teritorija. Što se tiče mogućih rješenja da izađemo iz nulte pozicije jeste da se iz te situacije u kojoj ništa nije dogovoreno idemo ka jednoj situaciji da bar nešto dogovorimo".



O stavu Vijeća ministara BiH je rekao: "Državna komsija za granicu jeste nadležna da priprema sve dokumente koje se tiču razgraničenja i Državna komisija je ta koja priprema ugovor i raspolaže stručnim kapacitetima da to može uraditi. Što se tiče stavova BiH prema zahtjevima Srbije, nemamo novi stav Vijeća ministara gdje bismo imali povratnu granicu. Radi se o određenim izjavama, ali se ne dešava ništa spektakularno. BiH je ostala na svojim stajalištima, što ne znači da ih ne može promijeniti".



Upitan je i da li će Državna komisija za granicu BiH uputiti Vijeću izvještaj o stanju na terenu i prijedlog rješenja.



Kučuković je odgovorio kako postoje izjave da zvaničnici očekuju do kraja godine da se riješi to pitanje, ali da je činjenica da 15 godina nije riješena ova situacija, tako da je nerealno očekivati da se sada završi za mjesec.



"Mi očekujemo da aktivno uđemo u razgovore, da se konstituiše komisija jer nemamo razgovore na tu temu. Svima je jasno da nema napretka u pridruživanju ka EU ako ne riješimo pitanje granice jer granica mora biti verificirana", naglasio je Kovačević za N1.



(N1 / SB)

IVANIĆ DETALJNO OBJASNIO: "BiH neće Srbiji pokloniti ni jedan pedalj zemlje, ali biće zamjene"

“Već na sastanku je dogovoreno da se tu granica neće mijenjati, da će ići rijekom Drinom. Ali, s obzirom na to da je Srbija napravila te brane, da to pripada njima, da će naši dobivati naknadu za potopljeno zemljište, da se Srbiji omogući da 90 godina može nesmetano tamo staviti mašinu, dizalicu, kran, popraviti stvari kada to postoji, a ne da se moraju kakve posebne procedure u takvim uslovima raditi. Neće se tu mijenjati granica, tu na tim hidroelektranama. To pokazuje koliko ljudi znaju”, ocjenjuje Ivanić.

20:31 / 08.12.17
Odgovor Vučiću: Kako Srbija krade BiH godišnje stotine miliona eura
Autor: Nedim Pobrić

Ispoštovao je u potpunosti predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić svoju uobičajenu proceduru u situacijama kada se suoči sa pitanjem čiji sadržaj mu baš i ne odgovara. Od diskreditiranja teme, preko izigravanja legaliste, patriote i dobročinitelja pa sve do pridavanja lične note cijelom kontekstu. Svi dobro utrenirani elementi izbjegavanja odgovora na konkretno pitanje su prezentirani javnosti tokom konferencije za medije nakon posjete članova Predsjedništva BiH Beogradu.

Na pitanje Faktora o dugu Republike Srbije prema BiH na osnovu korištenja hidroenergetskog potencijala rijeke Drine za potrebe rada hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik, Vučić je uzvratio kontrapitanjem: "Je li imate vi neki papir kod sebe da potkrijepite?".

Jedan od oko 60 "potkrepljujućih papira" koji su u posjedu bh. strane, a koji idu u prilog postojanju duga Srbije, se nalazi na stranicama 289. i 290. Službenog glasnika Savezne republike Srbije od 18. februara 1984. godine. Radi se o Dogovoru o raspodjeli, načinu i kontroli plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija na vodotoku Drine radi proizvodnje električne energije na dijelu koji čini granicu između SR Srbije i SR BiH.

Dogovor o raspodjeli energije i novca

Tim je Dogovorom definirana raspodjela, način i kontrola plaćanja vodnog doprinosa, odnosno naknade za upotrebu vode iz akumulacija na vodotoku Drine radi proizvodnje električne energije.

- Raspodjela vodnog doprinosa, odnosno naknade, vršit će se tako što nadležnim samoupravnim interesnim zajednicama vodoprivede iz svake regije pripada pravo na naplatu vodnog doprinosa, odnosno naknade za jednu polovinu ukupno proizvedene električne energije na pragu hidroelektrana. Osnovica obračuna vodnog doprinosa, odnosno naknade, je 1 KWh proizvedene električne energije na pragu hidroelektrane – navodi se u Članu 3. potpisanog Dogovora.

Dogovor SR BiH i SR Srbije iz februara 1984. godine

Da pojednostavimo, BiH na osnovu ovog Dogovora pripada jedna polovina ukupno proizvedene električne energije hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik. Međutim, naša država u posljednjih 26 godina nije dobila niti jednu konvertibilnu marku po toj osnovi, a trebala je, tvrde stručnjaci, dobijati stotine miliona eura na godišnjem nivou zbog neisporučenih desetina hiljada GWh električne energije.

- Joj, glava me zaboli kad takve gluposti slušam, da se ne naljutite – kazao je Vučić nakon Faktorovog upita o isplati duga.

Nismo se naljutili, ali nismo dobili ni odgovor na pitanje. Dobili smo zato informaciju da je u BiH zapaljena imovina porodice Vučić, a da im niko nikada nije ponudio niti jednu marku kao naknadu za uništenu imovinu. Iako isplata ratnih šteta nema apsolutno nikakve veze sa poštivanjem ugovornih obaveza nekadašnjih saveznih republika, o toj se tezi također može jako dugo diskutirati na osnovu sudski utvrđenih "zasluga" u paljenju i uništavanju privatne imovine u BiH. Na jednu kuću Vučića bi u za BiH najnepovoljnijem slučaju, a na osnovu jedne prikladne jednačine izrečene u Skupštini Republike Srbije u ljeto 1995. godine, išlo oko 100 zapaljenih bošnjačkih kuća.

Milostinja iz Srbije

- Dat ćemo, učinit ćemo vam. Ne zato što imate bilo kakav pravni osnov da to tražite. Evo, ako imate pravni osnov tražite pare na nekom sudu i dobijte pa ćete vidjeti da nemate nikakav pravni osnov nego to služe prazne priče za novine, zato što je Srbija laka meta. Udri koliko možeš po Srbiji, utoliko je bolje i lakše. Pošto nemate niti jedan papir, niti jedan dokaz, mi ćemo da vam poklonite te pare – dodao je srbijanski predsjednik.

U ovoj fazi patriota Vučić brani "laku metu" Srbiju od zlih Bosanaca koji traže svoj novac, a istovremeno je i filantrop koji je spreman dodijeliti BiH milostinju. Samopouzdanje vjerovatno temelji na procjeni da će politički predstavnici srpskog naroda u BiH raditi u interesu Srbije, a ne svog naroda, te da će blokirati moguću međunarodnu arbitražu sa Srbijom.

Milostinja koju je Vučić spreman dodijeliti našoj zemlji se ne odnosi na novac koji su dužni isplatiti na osnovu korištenja hidroenergetskog potencijala rijeke Drine već također dug zasnovan na neisplaćenim naknadama za poplavljeno zemljište u općinama Višegrad, Srebrenica, Bratunac, Zvornik i Rogatica. Te naknade je Srbija prestala plaćati 1992. godine i akumulirani dug, bez zateznih kamata, prelazi 50 miliona eura.

Iako se sve općine nalaze na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska (RS), koji u Vučićevim istupima kotira jako visoko na listi prioriteta, te naknade se ne isplaćuju. Ugovorima o izgradnji i potapanju zemljišta akumulacijom dugom 54 kilometra se Srbija obavezala i na uređenje priobalja, sprječavanje nanošenja mulja i šljunka u akumulaciju, izgradnju olimpijskog bazena u Višegradu i izdvajanje novca za sanaciju mosta Mehmed-paše Sokolovića. Ništa od navedenog nije ispoštovano.

- Drina teče, a pare idu samo na jednu stranu – kazao je svojevremeno bivši načelnik Općine Višegrad Zdravko Krsmanović te dodaje: "Braća jesmo, ali su nam kese različite".

Suprotno Vučićevim tvrdnjama o nepostojanju duga, potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić je prilikom jedne od posljednjih posjeta Sarajevu istaknuo da je "pitanje vlasništva nad hidrocentralama u Zvorniku i Bajinoj Bašti jedno od najtežih u odnosima dvije zemlje".

Zvornik i Bajina Bašta u suvlasništvu BiH

Dogovor o raspodjeli električne energije ili novca od te energije iz 1984. godine je prije ratnih dešavanja u BiH bio predmet revizije, ali nikada nije izmijenjen. Iako je garantirao BiH pola proizvedene električne energije na drinskim hidroelektranama, tim je ugovorom naša zemlja čak bila i oštećena. Naime, 75 posto glavnog vodotoka rijeke Drine, koji se koristi za rad ovih hidroelektrana, se nalazi na teritoriji BiH.

- HE Zvornik pripada faktički 50 posto BiH, a 50 posto Srbiji. Ona je napravljena u doba Jugoslavije iz saveznog novca. Čak su napravljena i dva agregata na jednoj, a dva na drugoj strani da bi se mogla koristiti struja pravedno. HE Bajina Bašta je dvije trećina bh. hidroelektrana. Tako joj pripada po međunarodnim pravilima i odnosima kako se mjere i upoređuju podaci koliko kome pripada. Nismo mi u BiH krivi što je tadašnja SR Jugoslavija odabrala dvije elektrane od kojih je jedna pola bosanska, a druga dvije trećine bosanska – pojašnjava u razgovoru za Faktor Emir Avdić, nekadašnji direktor Hidroelektrana na Drini.

Srbija, s druge strane, danas tvrdi da je finansirala izgradnju pomenutih hidroelektrana te da joj, s tim u vezi, pripada i sva električna energija proizvedena u njima.

- HE Zvornik se već višestruko isplatila. Ona radi već nekih 60 godina. Ona je za prvih 15 godina već sebe otplatila. Da je tačno ono što oni govore da je platila i Srbija, za 15 do 20 godina ona je vratila investiciju i to se moralo vratiti BiH kao prirodni resurs. Mi apsolutno imamo uzurpiran naš prirodni resurs – kazao je Avdić.

Svojevremeno su, dodaje naš sagovornik, Energoprojekt Beograd, Elektroprojekt Zagreb i Energoinvest Sarajevo izradili dokumentaciju, koja je verificirana u JUGEL-u, kojom je jasno i precizno definirano vlasništvo nad hidroelektranama.

- Postojeći objekat HE Zvornik je 50,2 posto srbijanski, a 49,8 posto bosanskohercegovački iz razloga što je dio jezera na srbijanskoj strani nešto veći zbog niže obale. Bajina Bašta je 67 prema 33 posto u korist BiH. Ukupni potencijal Drine je 47,1 posto bosanski, a nešto više od 30 posto srbijanski jer oni imaju i Ćehotine dio. Ostatak pripada Crnoj Gori – pojašnjava Avdić te zaključuje:

- BiH ima uzurpirane svoje prirodne resurse i to treba staviti na pravednu raspodjeli prirodnih resursa. U svijetu ima više od 1.000 takvih ugovora, a prvi je potpisan 1804. godine između Kanade i SAD-a. Ima i ugovor između Slovenije i Austrije, Hrvatske i Mađarske pa i Srbije i Rumunije, gdje se bez ikakvih problema dijeli Đerdap popola. Tamo se ne traži da se uzme teritorija radi lakšeg održavanja – kazao je bivši direktor Hidroelektrana na Drini.

Upravo se u postojanju ogromnog duga Srbije prema BiH i kontroli nad hidroelektranama Zvornik i Bajina Bašta skriva motiv iza zahtjeva Srbije za razmjenu pogranične teritorije. Prema srbijanskom prijedlogu, oba objekta bi bila u stoprocentnom vlasništvu te države i cjelokupna električna energija bi se isporučivala njihovom elektroenergetskom sistemu. BiH bi, s druge strane, dobila prazno zemljište od kojeg vjerovatno ne bi imala nikakvu korist, što prijedlog Srbije čini neprihvatljivim, ali što na našu zemlju i političke predstavnike koji rade u njenom interesu stavlja metu za napade srbijanske propagande s ciljem diskreditiranja i označavanja kao "remetilačkih faktora" u inače harmoničnim regionalnim odnosima.

asker wrote:Ubacit Lagumdziju u taj neki nas strucni pregovaracki tim. Pravo se naostrio na tu temu

Neki dan kaze "granica je sredinom Drine, tvoja hidrocentrala, ok, rasklopi je i nosi je kuci"

Tanjug 12.12.2017 18:48

SARAJEVO - Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da je državna granica između Srbije i BiH već utvrđena i neupitna, a riječ je, po njemu, o administrativnoj liniji razgraničenja između BiH i SR Jugoslavije, koju je Badinterova komisija 1991. godine označila kao međunarodnu.

"To što BiH i Republika Srbija nisu potpisale Ugovor o državnoj granici ne znači da državna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije ne postoji", rekao je Izetbegović za Dojče vele na pitanje kakav će biti stav BiH po pitanju utvrđivanja granice sa Srbijom.

"Državna granica između BiH i Republike Srbije postoji, utvrđena je i neupitna. To je ona granica kakva je bila na dan uzajamnog međusobnog priznanja Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije, u skladu s članom 10 opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i prema mišljenju broj 3 Arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 20. novembra 1991. godine", kaže lider Bošnjaka u BiH.

Prema mišljenju Badinterove komisije, koje ima snagu međunarodne presude i koje je dio međunarodnog javnog prava, tu, administrativnu liniju razgraničenja treba smatrati međunarodnom granicom, smatra Izetbegović.

Prema njegovom mišljenju, potrebno je samo da se sa BiH potpiše Ugovor o državnoj granici, "kojim se ta postojeća, međunarodno priznata granična linija između dveju država precizno demarkira na pratećim kartama koje bi bile sastavni dio tog ugovora".

Razlog nespremnosti Srbije da potpiše taj ugovor je, prema njegovim riječima, sporno pitanje korištenja energetskih i saobraćajnih objekata koje postojeća državna granična linija presjeca i radi kojih Srbija traži izmjene te granične linije.

Postoje suprotstavljene tvrdnje o načinu i izvorima kojima je finansirana gradnja hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, rekao je i dodao da su to stvari o kojima ne odlučuju predsjednici na večerama i tet-a-tet sastancima.

O tome, kaže, na bazi relevantnih činjenica i dokumenata, treba da odluče stručne međudržavne komisije.

"Prema mom mišljenju, Bosna i Hercegovina i Srbija treba da, na principima pravičnosti, dogovorom riješe sporna pitanja u pogledu učešća u pravima i obavezama vezano za sve nekretnine i nepokretne energetske, infrastrukturne i druge objekte koji se nalaze uporedo u obje države", naveo je i dodao da tu prvenstveno misli na pravično učešće BiH u koristima HE Zvornik i HE Bajina Bašta i na prava lokalnih zajednica u BiH duž rijeke Drine na naknadu štete za potopljeno zemljište koje je rezultat rada HE Zvornik i HE Bajina Bašta, a sve to na osnovu i u skladu s raspoloživom dokumentacijom i ranijim dogovorima, propisima i pravnim režimima iz bivše SFRJ.