Portal Kosovo 2.0. započeo je serijal o političkoj zastupljenosti manjina na Kosovu. U drugom od pet nastavaka govori o zastupljenosti Bosnjaka
Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost 17. februara 2008, znatnija pažnja je bila posvećena većinskom albanskom stanovništvu. Sa između 7 i 12 odsto populacije koja je sastavljena od etničkih manjina (izvori se razlikuju u procjenama, jer su Srbi i Romi djelimično bojkotovali posljednji popis stanovništva 2011.), plavo-žuta zastava nove države je simbolično obuhvatila šest zvjezdica – od kojih svaka predstavlja jednu manjinsku zajednicu ili manjinske zajednice; Kosovo je trebalo da postane multietnička država, sa značajnijim pravima za nevećinske zajednice. Jedna od zvjezdica na kosovskoj zastavi predstavlja bošnjačku zajednicu koja je, prema popisu stanovništva iz 2011, druga po veličini nevećinska zajednica na Kosovu sa više od 27.000 pripadnika, ili 1,6 procenata sveukupnog stanovništva.
Međutim, procjenjuje se da više od 3.000 Bošnjaka živi u Sjevernoj Mitrovici, gdje popis nije sproveden. Kao dio napora da se obezbjede prava za nevećinske zajednice, novi ustav garantuje političko zastupništvo za njihove predstavnike. Od ukupno 120 mjesta u skupštini, 20 je rezervisano za nevećinske etničke grupe; ova mjesta se alociraju u odnosu na relativnu većinu datih populacija.
Srpskim predstavnicima je garantovano 10 mjesta, 4 Romima, Aškalijama i Egipćanima, 3 Bošnjacima, 2 Turcima i jedno mjesto je namjenjeno predstavniku Goranaca. Član 96 Ustava Kosova propisuje i udio vlasti za zajednice u državnim izvršnim tijelima, dok je Vlada Kosova obavezna da ima takav sastav koji će obuhvatiti manjinske partije.
Međutim, uprkos zajemčenom zastupništvu u kosovskim institucijama, bošnjačka zajednica se suočava sa različitim poteškoćama u Republici Kosovo i rijetko kada uspjeva da dospe u mejnstrim debate o važnim pitanjima. K2.0 se sastalo sa dvoje poslanika iz bošnjačke zajednice kako bi s njima diskutovalo o nedostacima i izazovima koji su dio političkog života na Kosovu.
Podjeljeni u vlasti
Bošnjačka zajednica na Kosovu je od 1999. stalno imala svoje predstavnike u najvišim državnim institucijama, gdje ju je predstavljala Koalicija VAKAT, što je koalicija sastavljena od triju političkih partija.
Međutim, VAKAT je odnedavno snažno osporavan od strane najnovije stranke koja je nastala u bošnjačkoj zajednici, Nova demokratska stranka (NDS), koja je osnovana 2009. godine. Predsjednica NDS-a, Emilija Redžepi je osvojila poslaničko mjesto u Skupštini Kosova na izborima 2014.
Ona je prva Bošnjakinja koja nije član Vakata, a koja je uspjela da osvoji poslanički mandat.
Ona je izjavila za K2.0 da su tu partiju osnovali Bošnjaci na Kosovu koji su bili nezadovoljni načinom na koji ih ova koalicija predstavlja.
Za razliku od drugih zajednica na Kosovu, koje mogu dobiti podršku moćnih država da bi unaprijedile svoja politička prava u ovoj republici, bošnjački predstavnici su Kosovo proglasili svojom jedinom državom – djelimično zbog toga što je podrška Bosne i Hercegovine (BiH) odsutna godinama. “Bosna je domovina za obrazovanje, kulturu, historiju i tradiciju – ali je naša država rođenja Kosovo”, kaže Bajrami.
“Od prvih osnovnih škola do ogranaka Univerziteta u Prištini i Univerziteta u Prizrenu koji koriste bosanski jezik, imamo 500 do 600 nastavnika i profesora”, otkriva on. Bajrami ističe da je, iako je bosanski jezik omogućio otvaranje novih radnih mjesta u ovoj oblasti, generalno gledano, stepen zaposlenosti Bošnjaka u javnom sektoru vrlo nizak, pa je tako VAKAT često zahtjevao dodatna sredstva kako bi se pomoglo u iznalaženju prilika za zapošljavanje. Neuspjeh u pružanju ovih mogućnosti je doveo do toga da Bošnjaci napuštaju Kosovo; prema izvještaju OSCE-a iz 2010, pod nazivom “Profili kosovskih zajednica”, veliki broj pripadnika bošnjačke zajednice je migrirao u države Zapadne Evrope, kao i u BiH, Crnu Goru i Srbiju.
za temu!