Forum Klix.ba

O DOSLOVNIM I NEDOSLOVNIM PREVODIMA

Kur’an je Objava izvorno predstavljena na Arapskom jeziku. Shodno tome, ako želimo znati šta se navodi u toj Objavi, istu moramo prevesti na jezik kojim govorimo.

Jedna od primjedbi koje se često upućuju na prevode su da isti nisu doslovni, te da ako prevod nije doslovan to znači da isti nije ni tačan ili ispravan. Ili se želi reći kako doslovan prevod je superioran nedoslovnom, uvijek i u svakom slučaju.

~~~

Osnovni odgovor na primjedbu

Doslovan prevod ne znači nužno i tačan prevod. Niti “nedoslovan” prevod znači pogrešan. Svrha prevoda je razumijevanje šta se željelo reći na nivou izjave/tvrdnje, a ne na nivou pojedinačnih riječi. Pojedinačne riječi mogu imati više značenja, a koje značenje se treba koristiti ovisi o tvrdnji koja se želi reći.

Rečenica je grupa riječi. Svaka riječ ima svoje značenje, ali u kontekstu kompletne rečenice to značenje može biti i suprotno onome koje ta riječ bi doslovno podrazumijevala.

Cilj prevoda je učiniti razumljivim tvrdnje iznešene na nekom stranom jeziku, na jezik kojim se koristi čitaoc.

Sve su ovo očite stvari, no postoji i razlog zašto ne može svako niti biti prevodioc, unatoč nominalnom poznavanju jezika.

~~~

Argumentacija na primjerima

Primjeri su banalni, a razlog je i banalnost primjedbi.

Primjer prvi:

Ukoliko bi se željela prevesti sljedeća izjava:

Pala mi je na pamet ova ideja.

na Engleski jezik, onda se to neće uraditi korištenjem doslovnog prevođenja svake riječi.

Ukoliko bi doslovno preveli gornju izjavu na Engleski jezik, onda bi oni koji istu čitaju kao takvu imali problem sa razumijevanjem, a možda je ne bi ni mogli razumjeti, jer u Engleskom jeziku se nikada ne koristi “pasti na pamet” kao način izražavanja “dolaska na ideju”.

Shodno tome, ispravno je posegnuti za nedoslovnim prevodom, pa i onim koji će koristiti riječi koje ne postoje u izvornoj izjavi, jer je cilj prevodioca da čitaoc razumije šta izvorna izjava sadrži. U ovom slučaju, sadrži tvrdnju da je nekome došla neka ideja.

Na kraju, za ljude kojima je Engleski jezik materinji, optimalni i najjednostavniji prevod gornje izjave bi bio:

This idea came to my mind. (doslovan prevod: Ova ideja mi je došla na pamet.)

ili možda

This idea occurred to me. (doslovan prevod: Ova ideja mi se javila.)

I have gotten this idea. (doslovan prevod: Dobio sam ovu ideju.)

Kao što se vidi, čak se i redoslijed subjekta i predikata u rečenici može mijenjati, radi normalnije konstrukcije rečenice jezika na koji se prevodi.

Primjer drugi:

Sit sam ovog posla.

Doslovan prevod na Engleski jezik ovdje nije ni moguć, jer na Engleskom jeziku se normalno ne upotrebljava pojam “sit” (određen za sitost hranom) da označi i “sitost” od nečega drugog.

Stoga bi se moralo posegnuti za nedoslovnim prevodom, ali da se smisao izjave ne izmijeni. Primjer takvog prevoda bi bio:

I am tired of this job. (doslovan prevod: Ja sam umoran od ovog posla.)

ili možda

I have had enough of this job. (doslovan prevod: Ja sam imao dosta ovog posla/Dosta mi je ovog posla.)

Kao što se da vidjeti, doslovni prevodi su često neoptimalni, estetski ružni i grubi, te često ne mogu “uhvatiti ton” izvorne izjave.

~~~

Zaključci

Iako se mogu donijeti puno bolji primjeri da se ospori tvrdnja kako je doslovan prevod jedini validan, ili najbolji, ipak su dva gore navedena dostatna, a neki zaključci se nameću sami po sebi.

Doslovan prevod nekada nije moguć, jer 1) nekada ne postoji riječ istovjetnog značenja u jeziku na koji se prevodi* i/ili 2) nekada se ta riječ ne koristi u kontekstima i smislovima u kojima se inače koristi u izvornom jeziku (sa kojeg se prevodi).

Doslovan prevod nije isto što i tačan ili ispravan prevod. Doslovan prevod nije isto što i smislen ili razumljiv prevod. Doslovan prevod nije isto što i najprecizniji i najjasniji prevod s obzirom na značenje i smisao koji se želi postići, a da to značenje i smisao budu istovjetni na oba jezika.

Ispravnost i preciznost prevoda ne ovisi o broju upotrijebljenih riječi. Ispravnost prevoda ne ovisi o doslovnosti prevoda. Kako je cilj prevoda prenijeti sadržaj (smisao, značenje) na neki drugi jezik, onda je ispravnost prevoda tim veća što je prevedeni smisao sličniji izvornom, a u idealnom slučaju se postiže istovjetan smisao. To može zahtijevati upotrebu više ili manje riječi od doslovnog prevoda.

Nedoslovan prevod može biti jednako ispravan kao i doslovan prevod. Nedoslovan prevod može biti i ispravniji od doslovnog prevoda. Razlog je taj što je cilj prevoda da se prenese sadržaj (smisao, značenje) neke izjave, pa ako se to može bolje prenijeti nedoslovnim prevodom, onda se to tako i čini.

Nekada je bitno, ili čak i najbitnije, prenijeti i izvorni "ton" izjave (ljutnja, ljubav, smirenost i drugo) na jezik na koji se prevodi. Nekada je bitno, ili najbitnije, da se postigne estetski efekat, ali bez izmjene značenja, što može podrazumijevati korištenje više riječi nego je potrebno.

~~~

Konačni zaključci

Nije tačna niti dokazana tvrdnja da je doslovan prevod jedini ispravan, ili da je najispravniji.

Nedoslovan prevod može imati identičnu ili veću upotrebnu vrijednost od doslovnog prevoda, a jedini kriterij koji oba načina prevođenja moraju zadovoljiti je uspješnost prenošenja sadržaja (smisao, značenje) izjave sa izvornog na prevedeni jezik.

~~~
Napomene

*Riječ “ćeif” ovdje mi pada na pamet, jer ta riječ nema svoj ekvivalent u primjerice Engleskom jeziku.

Puno rijeci za ocite stvari. To sto si napisao nije sporno, napravio si strawmana i izudarao ga.

Los prevod je, naravno, onaj koji ne prenese ili iskrivi smisao originala, neovisno o doslovnosti prevoda. Postoji mnostvo legitimnih medjusobno razlicitih prevoda istog teksta koji znacaj imaju po pitanju nejasnosti teksta, njegove prakticne primjene itd., iako su svi legitimni. Tebi, medjutim, zbog tvog potpunog nepoznavanja predmetne materije, tj. arapskog, promicu pogresni doslovni prevodi, potpuno suprotni znacenju originalnog teksta, kao i razlicitoznacni doslovni prevodi, tako da ni ne mozes odmaci dalje od strawmana.

Sto zagor rece, drzi se Korkuta i ne uznemiravaj se zbog raznih piskaranja po forumima, da ne bi prerano postao fed up with it i da ne bi vise nikad fall into your mind the idea da pises po forumu

Na licu mjesta = At the scene, by Korkut
Na licu mjesta = On the face of the place, by TLN, dadinjo, Towelie, zagor.

Korkut 90:11 Pa, zašto on na blagodatima zahvalan bio nije? –

Jes, jes, to je taj jezicki strucnjak, sto je ispravio Allaha gdje god je Allah pogijesio, samo se ti njega drzi

50+ nekorkutovskih prevoda ajeta 90:11

http://www.islamawakened.org/quran/90/11/default.htm

Mislim da ni Puaro ni Šerlok zajedno ne bi za tri zivota uspjeli naci uzrocno posljedicnu vezu izmedju originalnog teksta i Korkutovog prevoda

Ili, posto u ajetu 6:160 Allah kaze da je nagrada za jedno dobro djelo desetostruka, Korkut je sjajno primijetio da je Allah zaboravio da to kaze i u ajetu 28:84, u kojem Allah navodi da se za dobro djelo dobija nesto bolje od tog djela. Zato je Korkut prevodom ajeta 28:84 popravio zaboravnog Allaha i napisao da je nagrada za dobro djelo desetostruka, mada to Allah sam ne kaze.

Zamisli taj duhovni stepen na kojem se moze korigovati Allaha

Pa ne slijedi Korkuta...iih...

dadinjo33 wrote:Puno rijeci za ocite stvari. To sto si napisao nije sporno, napravio si strawmana i izudarao ga.

Da su ovo "očite" stvari za tebe kao što tvrdiš (premda jesu očite same po sebi), ne bi se razbacivao sa svojim glupostima vezanim za prevode po desecima tema. Iz tvojih postova, kao i onih koji su ti istomišljenici, slijedi da je "doslovan" prevod jedini ispravan, ili bar "najispravniji". Što je potpuno pogrešno.

Vi niste prevodioci. Vama nije svrha prevođenje djela. Vama je svrha "prevesti" svaku pojedinačnu riječ kako vam paše, ili čak pojedinačne slogove/slova, a nije vam cilj prenijeti namjeravano značenje sa izvornog na drugi jezik.

U odnosu na Korkutov prevod, koji bar nastoji imati osnovnu usklađenost svih pojedinačnih ajeta, bez obzira na poneki neuspjeh u tome (usklađenosti) i bez obzira neuspjehe u tačnosti prevoda, vaši "prevodi" nisu uopšte prevodi, jer ne prevode ono što trebaju - smislove, značenja. Da je tako, svjedoči gomila "prevoda" gdje svaki ajet poništava svaki drugi. To se zove promašen pokušaj prevoda.

prenosnik & co. vs Korkut, otvorite temu pa rokajte

@Irsar odličan uvodni post , jedina primjedba, izbaci najoptimalniji, dovoljno je reći optimalan.

Gojeni H wrote:Na licu mjesta = At the scene, by Korkut
Na licu mjesta = On the face of the place, by TLN, dadinjo, Towelie, zagor.

Podaj im po jednu krišku borove jabuke, da se počaste prevoditelji

dadinjo33 wrote:Korkut 90:11 Pa, zašto on na blagodatima zahvalan bio nije? –

Jes, jes, to je taj jezicki strucnjak, sto je ispravio Allaha gdje god je Allah pogijesio, samo se ti njega drzi

50+ nekorkutovskih prevoda ajeta 90:11

http://www.islamawakened.org/quran/90/11/default.htm

Mislim da ni Puaro ni Šerlok zajedno ne bi za tri zivota uspjeli naci uzrocno posljedicnu vezu izmedju originalnog teksta i Korkutovog prevoda

Opsjednut si Korkutom, a meni još predbacuješ da ja ovdje zastupam Korkutov prevod kao najautoritativniji. Za tvoju informaciju, kao i drugih koji čitaju ove riječi, tužno je kada neko poput mene (koji niti ne čita Korkutov prevod) treba da brani taj prevod ili kao ispravan shodno kontekstu koji se upotrijebio, ili kao prevod koji nije kritično pogrešan da negira cjelinu u kojoj se taj ajet navodi, jer vaši "prevodi" imaju još manju upotrebnu vrijednost i bez ikakvog su smisla.

U vezi sa tim ajetom, cjepkaj ti koliko hoćeš, ali Korkut je čak ovdje dijelom upravu po pitanju prevoda upravo sa pozicije namjeravanog smisla i značenja kompletne sure u kojoj se ajet spominje. Da je prevod ovog ajeta, gledajući ga kao izdvojen, netačan i pogrešan (pa i u "doslovnom" smislu) stoji. No dijelom se može "opravdati" samom surom u kojoj se ajet javlja, a pogotovo sa ajetima koji mu slijede.

Ovo nije pokušaj da kažem kako je prevod ajeta 90:11 sam po sebi tačan ili ispravan, već da kažem kako takav pogrešan prevod ne mora biti kritičan i da uništi namjeravani smisao na nivou "veće" cjeline, ta cjelina bivajući primjerice sura u kojoj je ajet lociran ili čak i sam Kur'an.

Da vidimo, 3 prva prevoda sa tvog linka:

Muhammad Asad: But he would not try to ascend the steep uphill road...
M. M. Pickthall: But he hath not attempted the Ascent.
Yusuf Ali (Saudi Rev. 1985): But he hath made no haste on the path that is steep.

značenje čega jeste kako ajet 90:11 hoće da kaže kako "čovjek neće da pokuša se 'uspeti' strmim Božijim putem, unatoč od Boga mu datim darovima" spomenutim u prethodnim ajetima (Korkut, ajeti 90:4 do 90:10):

Mi čovjeka stvaramo da se trudi.
Misli li on da mu niko ništa ne može?
”Utrošio sam blago nebrojeno!” – reći će.
Zar misli da ga niko vidio nije?
Zar mu nismo dali oka dva
i jezik i usne dvije,
i dobro i zlo mu objasnili

na kraju čega slijedi sporni 90:11:

Pa, zašto on na blagodatima zahvalan bio nije? –

Ali šta ide poslije? Naime, Korkut dalje prevodi (ajeti 90:12 do 90:18):

A šta ti misliš: kako se može na blagodatima zahvalan biti? –
roba ropstva osloboditi,
ili, kad glad hara, nahraniti
siroče bliska roda,
ili ubogoga nevoljnika,
a uz to da je od onih koji vjeruju, koji jedni drugima izdržljivost preporučuju i koji jedni drugima milosrđe preporučuju;
oni će biti – sretnici!

Uočiti treba boldirani ajet 90:12 koji upravo pojašnjava šta je Korkut želio da nam saopšti prevodom kada je u prethodnom ajetu (90:11) rekao da čovjek "na blagodatima zahvalan bio nije".

Uzevši u obzir ova 3 već spomenuta Engleska prevoda:

Muhammad Asad: But he would not try to ascend the steep uphill road...
M. M. Pickthall: But he hath not attempted the Ascent.
Yusuf Ali (Saudi Rev. 1985): But he hath made no haste on the path that is steep.

vidimo da se želi reći da je put "strm" i "težak".

Uzevši u obzir već spomenuti Korkutov prevod 90:12 do 90:18, vidimo da je taj "strm i težak" put zaista takav, jer nije lako:

"roba ropstva osloboditi" (90:13) (iz očitih razloga), niti "kad glad hara, nahraniti" (90:14) "siroče bliska roda" (90:15) ili "ubogog nevoljnika" (90:16) (jer valja sebi i porodici u tim uvjetima hrane pribaviti, ko će još siroče možda i dalje rodbine ili čak nevoljnika koji i nije rodbina tek tako hraniti).

Samim time, Korkut ajetima 90:12 do 90:18 praktično pojašnjava svoj istina manjkav prevod, i to u tolikoj mjeri da čak i ne smeta smislu sure i ove grupe ajeta što je umjesto "uspon strmim i teškim putem" ajet 90:11 preveo kao "biti zahvalan na blagodatima", jer "biti zahvalan na blagodatima" - sukladno prikazanom - prema Korkutu upravo znači nešto što je teško i naporno za činiti.

Dodati još treba da svaki Musliman svakako zna da mu valja hoditi "Božijim putem", da zna da taj put je sve samo ne trivijalan, te da u teškoće tog puta spadaju iskušenja poput "hranjenja nevoljnika kada hara glad" (90:16), te unatoč pogrešnom prevodu jednog ajeta, namjeravana poruka sure i dalje ostaje ista.

Praktično, Korkut uspješno prenosi poruku ove grupe ajeta, ali i čitave sure, pa i samog Kur'ana, i to unatoč pogrešnom prevodu jednog od tih ajeta. A poruka jeste da je "biti zahvalan na blagodatima" nešto što zahtijeva veliki trud, napor i žrtvu.

~~~

Zaključci

1. Korkut je pogrešno preveo ajet 90:11, gledajući kako doslovno tako i namjeravano značenje na nivou tog ajeta.
2. Korkut svejedno uspješno prenosi namjeravano značenje grupe ajeta unutar koje je i sporni ajet, kao i značenje same sure. Ovo u praktičnom smislu znači da greška u prevodu na nivou 90:11 nije kritična i ne uništava značenje cjeline.
3. Unatoč grešci, koju i sam priznajem kao što vidiš, Korkutov prevod ajeta 90:11 se može donekle "opravdati" u smislu upotrebne vrijednosti, upravo s obzirom na ajete koji ga prethode i koji ga sljeduju, te s obzirom na poruku kako te sure tako i Kur'ana.

~~~

Dodatna razmatranja

Musliman je u obavezi da razumijevanje svakog pojedinačnog ajeta vrši u skladu sa cjelinom u okviru koje je taj ajet. Ta cjelina, na ultimativnom nivou, je upravo Kur'an. Ovo praktično znači da čak i u slučaju greške u prevodu na nivou dijela cjeline, ta greška ne mora ni na koji način naškoditi samoj cjelini. Tim više što Muslimanu i nije od kritičnog značaja je li nešto znači "penjati se strmim i napornim putem" ili "biti zahvalan na blagodatima", ako već biti "zahvalan na blagodatima" upravo može da znači "penjati se strmim i napornim putem" sukladno značenju prethodnih i slijedujućih ajeta.

Za razliku od Korkutovih pogrešnih prevoda, koji kao što vidimo mogu imati upotrebnu vrijednost i čak biti prihvatljivi i tolerabilni sa pozicije cjeline (primjerice sure) u kojoj se greška javlja, a Musliman će svakako iskrenim trudom u iščitavanju shvatiti namjeravani smisao i značenje, "prevodi" vas sofista i nominalista ne samo da su pogrešni sami po sebi, već krše apsolutno svaku cjelinu u kojoj se nađu, pa i kompletan Kur'an kao Objavu.

Naravno, vas nimalo ne brine što kršenjem Kur'ana kršite i ajet na koji se pozivate da skršite Kur'an, pa ako već kršite i taj ajet, postavlja se pitanje na šta se vi zapravo pozivate. Naravno, ni sami ne znate.

Svi smo imali prilike se uvjeriti u tvoju tvrdnju gdje na osnovu svog prevoda jednog ajeta tvrdiš kako Allah naređuje melecima da čine širk (pridruživanje Boga Bogu) i nimalo te ne brine što je to u apsolutnoj koliziji sa kompletnim Kur'anom i svime što je namjeravana poruka tog Kur'ana. To se može samo objasniti sa ili tvojom glupošću, ili malicioznosšću, ili oboje. "Ispravan" prevod u doslovnom smislu tu postaje neispravan preod u namjeravanom smislu.

Korkut se možda vodio glupošću u nekim svojim prevodima (opet, možda), no ta glupost se može donekle opravdati. No glupost udružena sa malicioznošću vas sofista i nominalista nikada.

Idemedosumom wrote:jedina primjedba, izbaci najoptimalniji, dovoljno je reći optimalan.

Tako je, izmijenjeno.

Hvala.

Skraćena verzija mog prethodnog posta vezanog za ajet 90:11:

1. Korkut napravio grešku sa prevodom ajeta 90:11.
2. Pokazao sam da greška nije kritična na nivou cjeline u kojoj se ajet nalazi (grupa ajeta, sura, Kur'an).
2.a. Greška nije kritična jer ne krši namjeravani smisao i značenje te cjeline, unatoč kršenju namjeravanog smisla i značenja ajeta 90:11.
3. Sukladno navedenom, Korkutov pogrešan prevod 90:11 je i dalje upotrebljiv za razumijevanje cjeline.
4. Društvo nominalista želi reći kako je Korkut napravio takvu grešku koja krši cjelinu ("ne znamo šta je Allah htio reći sa bilo kojim ajetom"). Pri tome to društvo nudi prevode ajeta koji posve krše kompletan Kur'an.
5. Zaključujem kako se Korkutov prevod može "odbraniti" (ne u apsolutnom smislu) i opravdati greškom tokom prevođenja, dobrom namjerom, nerevnosti ili slično, a ne mora se odmah posegnuti za pitanjem malicioznosti prevodioca. Jer značenje cjeline ostaje, namjeravana poruka se ne mijenja, i Kur'an se ne poništava Kur'anom kao što (za razliku od Korkuta) nominalisti obilato rade.

Konačna poenta je da je bolji i prevod sa greškama i svejedno prisutnim internim smislom, od "prevoda" koji nema nikakvog smisla i koji "nude" nominalisti.

Irsar wrote:Skraćena verzija mog prethodnog posta vezanog za ajet 90:11:

1. Korkut napravio grešku sa prevodom ajeta 90:11.
2. Pokazao sam da greška nije kritična na nivou cjeline u kojoj se ajet nalazi (grupa ajeta, sura, Kur'an).
2.a. Greška nije kritična jer ne krši namjeravani smisao i značenje te cjeline, unatoč kršenju namjeravanog smisla i značenja ajeta 90:11.
3. Sukladno navedenom, Korkutov pogrešan prevod 90:11 je i dalje upotrebljiv za razumijevanje cjeline.
4. Društvo nominalista želi reći kako je Korkut napravio takvu grešku koja krši cjelinu ("ne znamo šta je Allah htio reći sa bilo kojim ajetom"). Pri tome to društvo nudi prevode ajeta koji posve krše kompletan Kur'an.
5. Zaključujem kako se Korkutov prevod može "odbraniti" (ne u apsolutnom smislu) i opravdati greškom tokom prevođenja, dobrom namjerom, nerevnosti ili slično, a ne mora se odmah posegnuti za pitanjem malicioznosti prevodioca. Jer značenje cjeline ostaje, namjeravana poruka se ne mijenja, i Kur'an se ne poništava Kur'anom kao što (za razliku od Korkuta) nominalisti obilato rade.

Konačna poenta je da je bolji i prevod sa greškama i svejedno prisutnim internim smislom, od "prevoda" koji nema nikakvog smisla i koji "nude" nominalisti.

Od navedenih premisa, samo je broj 1 tacna.

Idemedosumom wrote:

Gojeni H wrote:Na licu mjesta = At the scene, by Korkut
Na licu mjesta = On the face of the place, by TLN, dadinjo, Towelie, zagor.

Podaj im po jednu krišku borove jabuke, da se počaste prevoditelji

Samo doslovno.

aaaa...borova jabuka...ni nakraj pameti...

kako je sad ananas glup i dosadan.


a tek nar... to...eksplozivno voće...puca od punoće, a šipak.

No, dobro, dosta of topika.

Irsar wrote:Skraćena verzija mog prethodnog posta vezanog za ajet 90:11:

1. Korkut napravio grešku sa prevodom ajeta 90:11.
2. Pokazao sam da greška nije kritična na nivou cjeline u kojoj se ajet nalazi (grupa ajeta, sura, Kur'an).
2.a. Greška nije kritična jer ne krši namjeravani smisao i značenje te cjeline, unatoč kršenju namjeravanog smisla i značenja ajeta 90:11.
3. Sukladno navedenom, Korkutov pogrešan prevod 90:11 je i dalje upotrebljiv za razumijevanje cjeline.
4. Društvo nominalista želi reći kako je Korkut napravio takvu grešku koja krši cjelinu ("ne znamo šta je Allah htio reći sa bilo kojim ajetom"). Pri tome to društvo nudi prevode ajeta koji posve krše kompletan Kur'an.
5. Zaključujem kako se Korkutov prevod može "odbraniti" (ne u apsolutnom smislu) i opravdati greškom tokom prevođenja, dobrom namjerom, nerevnosti ili slično, a ne mora se odmah posegnuti za pitanjem malicioznosti prevodioca. Jer značenje cjeline ostaje, namjeravana poruka se ne mijenja, i Kur'an se ne poništava Kur'anom kao što (za razliku od Korkuta) nominalisti obilato rade.

Konačna poenta je da je bolji i prevod sa greškama i svejedno prisutnim internim smislom, od "prevoda" koji nema nikakvog smisla i koji "nude" nominalisti.

Allah je objavio Kur'an kakvog ga je objavio. To što tebi nema smisla samo znači da nisi u stanju trenutno da
ga razumiješ...Tako je Allah stvorio Adema i udahnuo u njega Ruh, te ga podučio imenima.
Onda je šejtanu rekao da se pokloni Ademu , a šejtan je odbio jer je rezonovao tako kao ti
"Ja ne vidim tu nikakvog smisla da se ja poklanjam tome ."
To je ta ista "logika", ton nadmeni , nepriznavanje da postoji nešto što nije u stanju razumjeti .
Kao što reče Zagor na drugoj temi , ista priča se stalno ponavlja, samo su glumci , bar formalno drugačiji.
Ruh u Ademu je nešto neuhvatljivo za um, već sam negdje napisao da je to ispražnjenost od bilo kakve pojavnosti.
Samim tim um je tu nemoćan. Jogunasti um je šejtan, on odbija da učini sedždu tome.
Onda mu Allah kaže, eto ti rok do Sudnjeg dana, zavodi. I um zavodi ali uvijek samog sebe .
One iskrene ne može zavesti, oni priznaju svoje nezanje, odnosno nemoć uma da operiše u svijetu Ruha.
Kur'an jasno (kako kome jel') kaže da njegov proces dolaženja ljudima , odnosno taj božanski govor , dolazi
tako što ga Ruhul kudus prenosi Poslaniku. U trenutku dok ga prenosi, Ruhul kudus ili Sveti Duh, je Džibril.
Dakle Džibril je prenosnik ili poštar, a kad "ne radi", onda je Sveti duh.
Međutim, Ruhul kudus se ne obraća tvome umu , nego onome što je Allah udahnuo u praoca Adema.
Kad ne možeš razumjeti, um -šejtan mora učiniti sedždu Ruhu u tebi. Sve dok to ne uradi, zavodi te.
I nećeš razumjeti ništa. Ništa ili ispražnjenost od svega se i ne može shvatiti.
I ta priča je bezvremena stalno se ponavlja.
Recimo ti sad kad pročitaš ovo, ćeš osjetiti oholost koja raste i pretvara te u šejtana, koji će reći
možda na neki novi način, ali u suštini isto : " 'Ta će on, ja sam bolji ja znam to bolje!"

i šta preostaje kada ne znaš

zijancer wrote:i šta preostaje kada ne znaš

ko pita ? onaj koji želi znati to ne može saznati . Znanje je ovdje suvišno jer to je domena uma, a ovo je
stvar svjedočenja , direktnog uvida .
Zato Korkut pravi veliku grešku kad lažno prevodi da Allah "obuhvata sve svojim znanjem".
Iako jasno piše da je riječ o svjedočenju.

pa prema islamskoj dogmi, šehidi su oni koji su poginuli u borbi za islam. prema tome, pošto je i Allah šehid, i on treba da pogine za islam.

međutim u Kur'anu se nijednom ne spominje riješ šehid u kontekstu pogibije.

Isa je šehid, Muhamed je šehid itd. ali se odnosi na žive ljude.

pa..sta je ciniti onima iz ravni svjedocenja dok gostuju u ravni znanja
kako odgovaraju onom koji pita

zijancer wrote:pa..sta je ciniti onima iz ravni svjedocenja dok gostuju u ravni znanja
kako odgovaraju onom koji pita

kako im "dođe"

zagortenej wrote:pa prema islamskoj dogmi, šehidi su oni koji su poginuli u borbi za islam. prema tome, pošto je i Allah šehid, i on treba da pogine za islam.

međutim u Kur'anu se nijednom ne spominje riješ šehid u kontekstu pogibije.

Isa je šehid, Muhamed je šehid itd. ali se odnosi na žive ljude.

I još kaže "oni su živi ali vi to ne vidite".
Ja se sa Isusom sreo jedan dan na pješačkom, sve normala, otišli na fuka i to

put je tanan a on ceka, pa ti vidi kako ces i da li si

Nurudin wrote:

zijancer wrote:i šta preostaje kada ne znaš

ko pita ? onaj koji želi znati to ne može saznati . Znanje je ovdje suvišno jer to je domena uma, a ovo je
stvar svjedočenja , direktnog uvida .
Zato Korkut pravi veliku grešku kad lažno prevodi da Allah "obuhvata sve svojim znanjem".
Iako jasno piše da je riječ o svjedočenju.

A jel ti o ovim stvarima pricas sa stepena svedocenja ili sa stepena znanja? Ako je sa stepena svedocenja, sve pet. Ako nije, pricas kao nevin decak o seksu. Super je, prico mu jedan sto je gledo.

zijancer wrote:put je tanan a on ceka, pa ti vidi kako ces i da li si

kakav put ? ja ne znam ni za kakav put

Towelie wrote:

Nurudin wrote:

zijancer wrote:i šta preostaje kada ne znaš

ko pita ? onaj koji želi znati to ne može saznati . Znanje je ovdje suvišno jer to je domena uma, a ovo je
stvar svjedočenja , direktnog uvida .
Zato Korkut pravi veliku grešku kad lažno prevodi da Allah "obuhvata sve svojim znanjem".
Iako jasno piše da je riječ o svjedočenju.

A jel ti o ovim stvarima pricas sa stepena svedocenja ili sa stepena znanja? Ako je sa stepena svedocenja, sve pet. Ako nije, pricas kao nevin decak o seksu. Super je, prico mu jedan sto je gledo.

Kako kad . I jedan i drugi način su ok, ako su oba tu.
Uglavnom, nisam nevin