#1 Kako kolektivni ugovori ujedinjuju četnike iz SDA i HDZ
Posted: 05/02/2017 12:38
2008 nas pogodi kriza. Dvije godine nakon uvođenja PDV-a, od suficita upadnemo u crn deficit jer je "plijen" u vidu PDV prihoda raspoređen tako da zadovolji SDA, SBiH i HDZ BiH. 2009 se kreće u pokušaj kresanja plata koje su napumpali kako bi 2006 osvojili izbore, i tu nailazimo na kolektivne ugovore.
Kolektivni ugovori u BiH nisu isto sto i kolektivni ugovori u svijetu, zato jer se u BiH u punom kapaciteti primjenjuju iskljucivo na radnike u javnom sektoru. I to je bio rezultat politicke trgovine sa politickim sindikatima, u sklopu koje su pogazili Ustav i sve pravne norme, jer su fakticki kolektivnim ugovorima derogirali ne samo radno zakonodavstvo, vec i Ustav FBiH.
Stranački uhljebi su iskoristili navedene kolektivne ugovore kako bi državu oštetili za više stotina miliona maraka po osnovu tužbi za kresanje plata. Na to su imali pravo jer su kolektivni ugovori koncipirani na taj način da jednostavno ne uzimaju u obzir stanje na terenu. Taman da nas pukne zemljotres, da GDP padne za 50% i da poginu hiljade ljudi - po kolektivnim ugovorima prioritet bi bio isplatiti plate javnom sektoru u nesmanjenom obimu, pa tek onda obnavljati zemlju i sahranjivati nastradale.
Kad je konačno izgledalo da je ovim kriminalnim ugovorima odzvonilo, jer je IMF decidno tražio liberalizaciju tržišta rada i ograničenje kolektivnih ugovora, bio sam optimista. Od jutros više nisam, jer su, gle čuda, SDA i HDZ pronašli zajednički jezik. Parlament ne radi već osam mjeseci, ali po ovom pitanju nema blokada niti sporova. SDA i HDZ su našli način na koji mogu dobiti IMF lovu, a da pri tome ne izvrše reforme koje se od njih zahtijevaju.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/delegat ... /170205027
Naime, "po novom" kolektivni ugovori ne idu nigdje, već postaju dio zakona. Barem je to slučaj sa budžetlijama, dok se će se ista ograničenja naravno sprovoditi u privredi.
Također se pokušava ugraditi još jedan mehanizam opstrukcije koji bi dodatno zaštitio stranačke vojnike.
"Izmjene poboljšavaju Zakon i dovode malo više reda. U osnovi u zakonu je predviđeno da se svake godine donosi poseban zakon o utvrđivanju koeficijenata za obračun plata na federalnoj i kantonalnim nivoima, odnosno donose odluke na općinskim i gradskim vijećima. To će biti neka vrsta zaštitnog mehanizma - da ne trošimo više nego što bismo uistinu mogli potrošiti", rekao je Martinović (Tomo, predsjednik kluba zastupnika HDZ BiH).
Martinović ima pravo kada pomene "zaštitni mehanizam" ali je izostavio reći da se ne radi o zaštitnom mehanizmu u smislu da se "ne troši što se ne može" jer u biti to jedan od zahtjeva IMF-a iz 2011 ili 2012. Takva zaštita ne bi bila potrebna kada bi se držalo zahtjeva IMF-a po kojem se ne mogu izglasavati zakoni za koje nije osigurano finansiranje.
Šta se onda štiti? Njihove guzice, naravno. Na ovaj način političarima se pokušava dati još jedan legalni kanal za ucjene i opstrukciju. Svake godine bi morali donositi zakon o koeficijentima na svim nivoima vlasti? Kao prvo, to opet ne znači da kolektivni ugovori neće biti na snazi, jer teoretski postoji mogućnost da "kolektivci" opet tuže državu ako im parlament ili neko OV ne daju "dovoljno" para. Drugim riječima, zakon bi se mogao primjenjivati samo za podizanje koeficijenata i primanja radnika u javnom sektoru, dok bi i dalje uživali zaštitu kolektivnog ugovora u slučaju smanjenja. Pored tužbi, stranke bi također bile u prilici da blokiraju rad svih institucija na svim nivoima vlasti ukoliko im se ne dopada koeficijent. Drugim riječima, prije no što počnu išta raditi, prije no što se formira vlast - sve može biti blokirano i paralizovano koristeći ovaj zakon sredstvo ucjene. Dakle stranke moraju dobiti ono što hoće da bi uopšte konstituirale vlast i počele raditi, i tako svake godine - odnosno svake godine mogu tražiti više.
Kako bi to recimo izgledalo u praksi? Fino brate - krene privreda, kanton digne plate 10% i svi sretni. Primaju takve plate 5 godina. Onda jedne godine doživimo elementarnu nepogodu i kanton je naredne godine primoran skresati plate za 10%. Uhljebi tuže kanton, i na kraju dobiju i navedenih 10% i kamate na razliku. To što im je kanton ne tako davno digao plate u istom iznosu i to što su i dalje "u plusu" nije bitno. Pored tužbe, mogu i paralizovati rad svih institucija u kantonu čisto tako što će odbiti podržati "godišnji" zakon o koeficijentima, po principu ništa se neće raditi dok mi ne dobijemo svoje pare.
Ah da, i ljevica ovo podržava. Znate ono, prava radnika i tako... Jer za ljevicu ne postoje radnici poput mene, već isključivo budžetski korisnici.
Kolektivni ugovori u BiH nisu isto sto i kolektivni ugovori u svijetu, zato jer se u BiH u punom kapaciteti primjenjuju iskljucivo na radnike u javnom sektoru. I to je bio rezultat politicke trgovine sa politickim sindikatima, u sklopu koje su pogazili Ustav i sve pravne norme, jer su fakticki kolektivnim ugovorima derogirali ne samo radno zakonodavstvo, vec i Ustav FBiH.
Stranački uhljebi su iskoristili navedene kolektivne ugovore kako bi državu oštetili za više stotina miliona maraka po osnovu tužbi za kresanje plata. Na to su imali pravo jer su kolektivni ugovori koncipirani na taj način da jednostavno ne uzimaju u obzir stanje na terenu. Taman da nas pukne zemljotres, da GDP padne za 50% i da poginu hiljade ljudi - po kolektivnim ugovorima prioritet bi bio isplatiti plate javnom sektoru u nesmanjenom obimu, pa tek onda obnavljati zemlju i sahranjivati nastradale.
Kad je konačno izgledalo da je ovim kriminalnim ugovorima odzvonilo, jer je IMF decidno tražio liberalizaciju tržišta rada i ograničenje kolektivnih ugovora, bio sam optimista. Od jutros više nisam, jer su, gle čuda, SDA i HDZ pronašli zajednički jezik. Parlament ne radi već osam mjeseci, ali po ovom pitanju nema blokada niti sporova. SDA i HDZ su našli način na koji mogu dobiti IMF lovu, a da pri tome ne izvrše reforme koje se od njih zahtijevaju.
https://www.klix.ba/vijesti/bih/delegat ... /170205027
Naime, "po novom" kolektivni ugovori ne idu nigdje, već postaju dio zakona. Barem je to slučaj sa budžetlijama, dok se će se ista ograničenja naravno sprovoditi u privredi.
Također se pokušava ugraditi još jedan mehanizam opstrukcije koji bi dodatno zaštitio stranačke vojnike.
"Izmjene poboljšavaju Zakon i dovode malo više reda. U osnovi u zakonu je predviđeno da se svake godine donosi poseban zakon o utvrđivanju koeficijenata za obračun plata na federalnoj i kantonalnim nivoima, odnosno donose odluke na općinskim i gradskim vijećima. To će biti neka vrsta zaštitnog mehanizma - da ne trošimo više nego što bismo uistinu mogli potrošiti", rekao je Martinović (Tomo, predsjednik kluba zastupnika HDZ BiH).
Martinović ima pravo kada pomene "zaštitni mehanizam" ali je izostavio reći da se ne radi o zaštitnom mehanizmu u smislu da se "ne troši što se ne može" jer u biti to jedan od zahtjeva IMF-a iz 2011 ili 2012. Takva zaštita ne bi bila potrebna kada bi se držalo zahtjeva IMF-a po kojem se ne mogu izglasavati zakoni za koje nije osigurano finansiranje.
Šta se onda štiti? Njihove guzice, naravno. Na ovaj način političarima se pokušava dati još jedan legalni kanal za ucjene i opstrukciju. Svake godine bi morali donositi zakon o koeficijentima na svim nivoima vlasti? Kao prvo, to opet ne znači da kolektivni ugovori neće biti na snazi, jer teoretski postoji mogućnost da "kolektivci" opet tuže državu ako im parlament ili neko OV ne daju "dovoljno" para. Drugim riječima, zakon bi se mogao primjenjivati samo za podizanje koeficijenata i primanja radnika u javnom sektoru, dok bi i dalje uživali zaštitu kolektivnog ugovora u slučaju smanjenja. Pored tužbi, stranke bi također bile u prilici da blokiraju rad svih institucija na svim nivoima vlasti ukoliko im se ne dopada koeficijent. Drugim riječima, prije no što počnu išta raditi, prije no što se formira vlast - sve može biti blokirano i paralizovano koristeći ovaj zakon sredstvo ucjene. Dakle stranke moraju dobiti ono što hoće da bi uopšte konstituirale vlast i počele raditi, i tako svake godine - odnosno svake godine mogu tražiti više.
Kako bi to recimo izgledalo u praksi? Fino brate - krene privreda, kanton digne plate 10% i svi sretni. Primaju takve plate 5 godina. Onda jedne godine doživimo elementarnu nepogodu i kanton je naredne godine primoran skresati plate za 10%. Uhljebi tuže kanton, i na kraju dobiju i navedenih 10% i kamate na razliku. To što im je kanton ne tako davno digao plate u istom iznosu i to što su i dalje "u plusu" nije bitno. Pored tužbe, mogu i paralizovati rad svih institucija u kantonu čisto tako što će odbiti podržati "godišnji" zakon o koeficijentima, po principu ništa se neće raditi dok mi ne dobijemo svoje pare.
Ah da, i ljevica ovo podržava. Znate ono, prava radnika i tako... Jer za ljevicu ne postoje radnici poput mene, već isključivo budžetski korisnici.
kad se niko ne buni.
......ma njima treba dati i nase hanume da 
