Forum Klix.ba

Zanima me ima li itko iskustva s postupanjem banke kod ovrhe preko bankovnih računa?
Recimo npr. da tražitelj ovrhe predloži ovrhu na računu u banci, i recimo npr. da ovršenik upravo na taj račun prima plaću (što je čest slučaj)...i sad po zakonu o izvršnom postupku ovrha na plaći se može provesti samo do 1/2 plaće (ako plaća ne prelazi 1000 KM),ali često se događa da banka plijeni cijeli iznos koji stiže na taj račun iako se radi o plaći.Ovo sam više puta vidio u praksi..pa me zanima je li to samo slučaj u mom kantonu (hercegovačko neretvanskom) ili se slične stvari događaju i u ostalim kantonima?

ZIP je isti za cijelu FBiH, bilo koji bankar moze da pogrijesi, ili sud, zato postoji zalba.

Zali se, imas osnova.

nije moj slučaj....već viđam ovo često u praksi.
Čini mi se da banke ne prave razlike između plaće i ostalih primanja koja stižu na račune... pa plijene cijele iznose(ovo je 100% provjereno..ne radi se o pogrešci već o praksi).
Znači recimo da tražitelj ovrhe pokrene ovršni postupak,traži provjeru imovine prije donošenja rješenja o ovrsi...sud provede provjeru imovine i utvrdi se da osoba XY ima tekući račun u npr. Hypo banci. Tražitelj ovrhe uređuje prijedlog za ovrhu i traži ovrhu preko toga računa... sud šalje rješenje o ovrsi banci da zaplijeni iznos za koji je određena ovrha... e sada, sud ne zna koja to primanja ima ovršenik preko toga računa, pa ne može ni naložiti banci da plijeni samo npr. 1/2, ali banka bi valjda trebala znati kakva primanja stižu na račun ,npr. trebali bi znati da je to plaća(je li tako?),ali ipak se ne pridržavaju one zakonske odredbe ZIP-a....znači ovo se događa u jako puno slučajeva.

samo da napomenem...ne mislim ovdje na situaciju kada tražitelj ovrhe predloži ovrhu direktno na plaći ,jer tu je sve jasno...rješenje o ovrsi ide poslodavcu koji polovicu plaće uplaćuje tražitelju, ili se otvori u banci posebni račun za dio plaće koji je izuzet od ovrhe.... ali problem je kada se ide ovrhom direktno na račune,a banka se "pravi luda".... nije mi jasno ovakvo postupanje.

Koliko znam ne postoji kazna za banku ako krši tu normu od strane Agencije za bankarstvo.

Postoji samo kazna u obliku da mora da vrati pare sa kamatom. Da dužnik pokrene postupak i završi - banke bi promjenile postupanje. A pitanje je kako angažovati advokata kada dužniku sve pare uzme banka. A nije baš slučaj za besplatnu pravnu pomoć.

Pa u ugovorima o kreditu se potpisuje da pristaješ na zapljenu 1/2 plaće. A to bi trebalo da vrijedi koliko se sjećam samo kod alimentacije. I ta odredba mi ne ide na to da možeš dispozitivno tako raspolagati iznosom.

Uglavnom. Sila je sila.

Kakve ovrhe, zar to ima kod nas?

ado_sar wrote:Kakve ovrhe, zar to ima kod nas?

da
i mene zanima

a što ne bi bilo?

na hrt dnevniku čujem 19 puta ovrha
a na bht dnevniku 0 puta

možda mi je zato čudno

ili ne mislimo na istu ovrhu...

ja mislim na ovrhu kad zajebeš vodovod

a ovdje je vjerovatno neko zajebo neku moćnu firmu

ovrha = izvršenje (presude npr.)

može biti na pokretnim stvarima, to ono kada prijete pljenidbom, može biti na novčanim sredstvima... i da, ima izvršenja i na komunalnim predmetima.

Black swan wrote:na hrt dnevniku čujem 19 puta ovrha
a na bht dnevniku 0 puta

možda mi je zato čudno

ili ne mislimo na istu ovrhu...

ja mislim na ovrhu kad zajebeš vodovod

a ovdje je vjerovatno neko zajebo neku moćnu firmu

Hrvati kazu ovrsni postupak (ovrha), a mi izvrsni postupak (izvrsenje)

Kod nas Zakon o izvrsnom postupku, u Hrvatskoj Zakon o ovrhi

Sinonimi, a u biti je provedba sudskim ili prisilnim putem presude ili ovrsne/izvrsne isprave.

Nasi katolici u BIH vjerovatno kazu ovrha...

nisam mislio na jezicke vratolomije i kako se nešto zove

nego jednostavno nisam čuo za vijest da neko prijedi samoubojstvom jer su mu došli na pljenidbu
a to je redovno u hrvatskoj...

Black swan wrote:nisam mislio na jezicke vratolomije i kako se nešto zove

nego jednostavno nisam čuo za vijest da neko prijedi samoubojstvom jer su mu došli na pljenidbu
a to je redovno u hrvatskoj...

To je zato sto kod nas dok dodje do ovrhe/izvrsenja svi imovinu prenesu vec na 10to lice, jer je pravosudni sistem toliko spor, da je izvrsenje komedija.

U Hrvatskoj na osnovu obicnog racuna koji je vjerodostojna isprava kreces ovrhu, kod nas za taj racun moras dobiti sudsku presudu gdje ti treba par milja makaraka i 5-6 godina.

muminovic wrote:

Black swan wrote:nisam mislio na jezicke vratolomije i kako se nešto zove

nego jednostavno nisam čuo za vijest da neko prijedi samoubojstvom jer su mu došli na pljenidbu
a to je redovno u hrvatskoj...

To je zato sto kod nas dok dodje do ovrhe/izvrsenja svi imovinu prenesu vec na 10to lice, jer je pravosudni sistem toliko spor, da je izvrsenje komedija.

U Hrvatskoj na osnovu obicnog racuna koji je vjerodostojna isprava kreces ovrhu, kod nas za taj racun moras dobiti sudsku presudu gdje ti treba par milja makaraka i 5-6 godina.

pa dobro nije sad baš toliko loša situacija...jer npr. kada se ide na ovrhu preko automobila, ide odmah zabilježba u PU na to auto, pa nema onda prebacivanja na nekoga drugog. Po meni je veći problem to što je prakticki nemoguće prodati zaplijenjene stvari na sudskoj prodaji,pa onda ide obustava ..osim ako se nekada tražitelj ovrhe ubaci kao kupac. A što se tiče vjerodostojnih isprava... pa imamo i mi račune za vodu,grijanje i odvoz smeća, bolje išta nego ništa
Mislim ne kažem da je situacija bajna...ali nije ni baš tolika katastrofa

Haris.ba wrote:Koliko znam ne postoji kazna za banku ako krši tu normu od strane Agencije za bankarstvo.

Postoji samo kazna u obliku da mora da vrati pare sa kamatom. Da dužnik pokrene postupak i završi - banke bi promjenile postupanje. A pitanje je kako angažovati advokata kada dužniku sve pare uzme banka. A nije baš slučaj za besplatnu pravnu pomoć.

Pa u ugovorima o kreditu se potpisuje da pristaješ na zapljenu 1/2 plaće. A to bi trebalo da vrijedi koliko se sjećam samo kod alimentacije. I ta odredba mi ne ide na to da možeš dispozitivno tako raspolagati iznosom.

Uglavnom. Sila je sila.

Znači i tebi je poznato da ima takvih situacija u praksi?
Nije samo kod alimentacije....1/2 plaće (maksimalno) se može plijeniti za bilo kakav dug...isto vrijedi i za pljenidbu penzije, i dr- sličnih primanja,pa čak i za socijalnu pomoć

Postoji razlika između izvršenja na novčanim sredstvima na računu kod banke i izvršenja na plati. Izvršenje na plati na radi banka, već poslodavac ili pio ako izvršenik penzioner, i oni vode računa da se vrši zaplijena do polovine plate ili penzije, te radnik dobija na račun kod banke već prepolovljenu platu. Izvršenje na računu kod banke se može izvršiti u cjelosti, nakon čega račun ostaje blokiran...

Amko80 wrote:Postoji razlika između izvršenja na novčanim sredstvima na računu kod banke i izvršenja na plati. Izvršenje na plati na radi banka, već poslodavac ili pio ako izvršenik penzioner, i oni vode računa da se vrši zaplijena do polovine plate ili penzije, te radnik dobija na račun kod banke već prepolovljenu platu. Izvršenje na računu kod banke se može izvršiti u cjelosti, nakon čega račun ostaje blokiran...

Sve to stoji ....osim ovoga da banka može u cijelosti uzimati novac s računa. U načelu može zaplijeniti iznos koji se nalazi na računu u trenutku kada primi rješenje o ovrsi, ali ako ovršenik na taj račun prima npr. plaću ili mirovinu dužna se pridržavati zakonskih ograničenja u pogledu izvršenja na tim potraživanjima. Ovo jasno proizilazi i iz člana 176 Zakona o izvršnom postpku koji kaže :
"U izvršenju na potraživanju po računu kod banke na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. od 136. do 157. ovog zakona ako odredbama ovog zakona nije drukčije određeno."
A među tim odredbama su i one o ograničenju izvršenja na plaći,mirovini i sl.
U suprotnom ta odredba o ograničenju ne bi imala nikakav značaj...jer bi tražitelj ovrhe mogao lako "zaobići" ovu odredbu (a to se često i događa), a da ne spominjem da bi pljedniba cijele plaće ili mirovine svaki mjesec (zamisli da netko ima dug npr. 5-6 tisuća KM) bila u suprotnosti i sa ustavom,Europskom konvencijom itd.... pa ovršeniku ne bi ostala ni marka za normalan život.