#1 DA LI JE OVO NAJGORE ILI MOZE BITI JOS GORE?
Posted: 30/11/2016 12:48
Ima ona naridna izreka, od gorega ima jos gore. Da li je ovo najgore sto danas gleadamo u svijetu ili moze biti jos gore. Sada imamo ubijanja u; Avafanistanu, pomalo u Pakistanu, puno vise u Iraku, Jemenu, Somaliji, Siriji, Libiji, Ukrajini a neki tvrde da ce se uskoro konflikti prosiriti i na druge islamske zemlje.
ZASTRAŠUJUĆI IZVJEŠTAJI : Sprema se novo, još veće Arapsko proljeće
Prije petnaest godina, samo pet arapskih država bilo je zahvaćeno konfliktom. Danas ih je 11 i izgleda da će biti još gore

FOTO: (Reuters)
U decembru 2010. godine, samo 16 posto osoba starosti između 18 i 29 godina izašlo je na izbore. "Apatična generacija", mislili su ministri, trljajući šake i ne sluteći da će kroz desetak dana egipatska omladina masovno izaći na ulice i oboriti decenijski režim predsjednika Hosnija Mubaraka.
Posljednji izvještaj Ujedinjenih nacija o razvoju arapskog svijeta pokazao je da su neke lekcije naučene - novi arapski lideri brutalni su u obračunima sa disidentima. Ipak, temeljne analize uzroka nezadovoljstva nigdje nema.
Kako države propadaju, sve više mladih se identifikuje sa vjerom, sektom ili plemenom, prije nego sa otadžbinom. Prije petnaest godina, samo pet arapskih država bilo je zahvaćeno konfliktom.
Danas ih je 11. Do 2020. godine, tek svaki četvrti Arapin će živjeti u zemlji kojoj ne prijeti nikakav konflikt.S obzirom da rat osim smrti donosi i stravičnu materijalnu štetu koja dalje usporava oporavak i ubrzava dezintegraciju, podatak da iz samo 5 posto svjetske populacije koliko čine Arapi, potiče čak polovina svjetskih izbjeglica i terorista, ukazuje na neophodnost rješavanja problema nestabilnosti u arapskom svijetu.

FOTO: (AP)
Arapska mlada populacija (od 15 do 29 godina starosti) broji 105 miliona i raste velikom brzinom, ali nezaposlenost, siromaštvo i marginalizacija rastu još brže. Sa čak 30 posto nezaposlene omladine, arapski svijet je dvostruko lošije pozicioniran u odnosu na globalni prosjek od 15 posto.
Mladi u arapskim zemljama osjećaju da su isključeni iz javnog života i ne vide nikakvu perspektivu, pošto je princip vladavine "elitističko-nasljednog" tipa, vjerovatno od kada pamte. Situacija je, prema mišljenju mnogih, gora nego prije Arapskog proljeća.
Kako režimi pokušavaju da se osiguraju od prijetnji sa još restriktivnijim mjerama, a prilike za odlazak iz zemlje su sve manje, veoma je vjerovatno da će se mladi Arapi opet okrenuti protestima. Ujedinjene nacije su već ukazale na činjenicu da veliki protestni pokreti u arapskom svijetu dolaze u ciklusima od oko 5 godina i da su svaki put turbulentniji nego prethodni. Ustanci u Sjevernoj Africi odigrali su se 2001., 2006. i 2011. godine. Ako je za vjerovati matematici, 2016/17 je sljedeća.
Nova generacija je "najveća, najobrazovanija i najurbanija u historiji Arapa". Zahvaljujući društvenim mrežama, mladi Arapi su u toku više nego ikad. Još samo kada bi njihovi lideri znali šta da rade sa njima.
(TBT, Economist)
ZASTRAŠUJUĆI IZVJEŠTAJI : Sprema se novo, još veće Arapsko proljeće
Prije petnaest godina, samo pet arapskih država bilo je zahvaćeno konfliktom. Danas ih je 11 i izgleda da će biti još gore

FOTO: (Reuters)
U decembru 2010. godine, samo 16 posto osoba starosti između 18 i 29 godina izašlo je na izbore. "Apatična generacija", mislili su ministri, trljajući šake i ne sluteći da će kroz desetak dana egipatska omladina masovno izaći na ulice i oboriti decenijski režim predsjednika Hosnija Mubaraka.
Posljednji izvještaj Ujedinjenih nacija o razvoju arapskog svijeta pokazao je da su neke lekcije naučene - novi arapski lideri brutalni su u obračunima sa disidentima. Ipak, temeljne analize uzroka nezadovoljstva nigdje nema.
Kako države propadaju, sve više mladih se identifikuje sa vjerom, sektom ili plemenom, prije nego sa otadžbinom. Prije petnaest godina, samo pet arapskih država bilo je zahvaćeno konfliktom.
Danas ih je 11. Do 2020. godine, tek svaki četvrti Arapin će živjeti u zemlji kojoj ne prijeti nikakav konflikt.S obzirom da rat osim smrti donosi i stravičnu materijalnu štetu koja dalje usporava oporavak i ubrzava dezintegraciju, podatak da iz samo 5 posto svjetske populacije koliko čine Arapi, potiče čak polovina svjetskih izbjeglica i terorista, ukazuje na neophodnost rješavanja problema nestabilnosti u arapskom svijetu.

FOTO: (AP)
Arapska mlada populacija (od 15 do 29 godina starosti) broji 105 miliona i raste velikom brzinom, ali nezaposlenost, siromaštvo i marginalizacija rastu još brže. Sa čak 30 posto nezaposlene omladine, arapski svijet je dvostruko lošije pozicioniran u odnosu na globalni prosjek od 15 posto.
Mladi u arapskim zemljama osjećaju da su isključeni iz javnog života i ne vide nikakvu perspektivu, pošto je princip vladavine "elitističko-nasljednog" tipa, vjerovatno od kada pamte. Situacija je, prema mišljenju mnogih, gora nego prije Arapskog proljeća.
Kako režimi pokušavaju da se osiguraju od prijetnji sa još restriktivnijim mjerama, a prilike za odlazak iz zemlje su sve manje, veoma je vjerovatno da će se mladi Arapi opet okrenuti protestima. Ujedinjene nacije su već ukazale na činjenicu da veliki protestni pokreti u arapskom svijetu dolaze u ciklusima od oko 5 godina i da su svaki put turbulentniji nego prethodni. Ustanci u Sjevernoj Africi odigrali su se 2001., 2006. i 2011. godine. Ako je za vjerovati matematici, 2016/17 je sljedeća.
Nova generacija je "najveća, najobrazovanija i najurbanija u historiji Arapa". Zahvaljujući društvenim mrežama, mladi Arapi su u toku više nego ikad. Još samo kada bi njihovi lideri znali šta da rade sa njima.
(TBT, Economist)


