Forum Klix.ba

[size=150]PREPOZNAJTE MOZDANI UDAR - MOZETE SPASITI NECIJI ZIVOT[/size] wrote:Istinita prica:

Susie se oporavlja vrlo brzo za nekog tko je imao mozdani udar i to zahvaljujuci pomoci prijateljice koja je primijetila da se Susie spotice ("kljuc" koji nije naveden dolje) i tada joj postavila tri kljucna pitanja.

Susie nije prosla niti jedno i tada je prijateljica nazvala hitnu pomoc. Iako je Susie imala normalan krvni pritisak i nije se cinilo da se radi o mozdanom udaru s obzirom da je mogla komunicirati s lijecnikom iz hitne, ipak su je odvezli u bolnicu, gdje se pokazalo da se stvarno radi o mozdanom udaru.

Procitajte ono sto slijedi i naucite jednostavan nacin za prepoznavanje mozdanog udara:

NESTO STO SVI TREBAMO ZNATI O MOZDANOM UDARU?

Ponekad je vrlo tesko prepoznati mozdani udar. Na zalost, nedostatak svijesti znaci nesrecu.

Zrtva mozdanog udara moze dozivjeti ostecenje mozga ako ljudi oko nje ne primijete simptome udara.

Prema lijecnicima, promatrah moze prepoznati mozdani udar na temelju tri osnovna pitanja:

* Zamolite tu osobu da se NASMIJESI.

* Zamolite je da DIGNE OBJE RUKE.

* Zamolite je da izgovori JEDNOSTAVNU RECENICU.

Ako osoba ima problema s bilo kojim od ova tri zadatka, pozovite hitnu i opisite simptome operateru.

Nakon sto su ustanovili da laici mogu identificirati slabost lica, ruku i probleme s govorom, istrazivaci su potaknuli javnost da nauci ta tri kljuca. Svoje zakljucke su predstavili na godisnjem skupu Americkog udruzenja za mozdani udar. Siroka upotreba ovog testa mogla bi rezultirati brzom dijagnozom mozdanog udara i smanjivanjem posljedica zbog brze reakcije.

Jedan lijecnik je rekao da ako ovu stvar nauci bar deset ljudi, jedan zivot moze biti spasen.

OBAVIJESTITE SVOJE PRIJATELJE O OVOM JEDNOSTAVNOM TESTU - MOZETE SPASITI NECIJI ZIVOT

ne kontam kako je prijateljica primjetila da se "Susie spotice"...

rumenko wrote:ne kontam kako je prijateljica primjetila da se "Susie spotice"...

Ima zena oci...

Jako korisna tema s obzirom da je sve više ljudi koji imaju takvih zdravstvenih problema a ljudi nisu dovoljno educirani u tom pogledu.
Možda pretjerujem, ali sam skeptik i u pogledu ljekarske procjene kada im dođe pacijent sa određenim simptomima koji ukazuju na moždani udar. Barem je takva situacija u Bosni, jer sam čula za dosta slučajeva gdje su ljudi upućivani na kućno liječenje uz mirovanje sa sličnim simptomima. Eh sada, da li se tu radi o ljekarskoj nestručnosti ili o nečemu sasvim drugom to neka neko drugi procjeni.

Jedno je sigurno- sve je više mladih ljudi koji bivaju pogođeni moždanim udarom i sve je veća incidenca smrtnih slučajeva usljed udara i zato smatram da je vrijeme da se malo više priča o tom problemu.

Hvala Fair

Ne da nije ludo, nego je jako korisno!!
Thanks Fair!!
I ljudi mladji od 30 su podlozni mozdanom udaru, na srecu UGLAVNOM ne sa teskim posljedicama....

A kako se sprečava moždani udar?

Šta ga uzrokuje?

***********************************
/copy/

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.
Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života.
Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju faktore rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao štio su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u zemljama zapadne Evrope i sjeverne Amerike gdje je zadnjih decenija djelovanjem na faktore rizika smanjena učestalost obolijevanja od moždanog udara.

http://jagor.srce.hr/hitna-pomoc/prva/inzult.htm

evo još nešto vezano za temu...

Bilo je oko 20:00 sati, vrijeme kada podruchna hitna pomoc preuzima nadlezznost od centralne sarajevske HMP.
Ni u snu ne govorite koliko godina ima vash roditelj koji je upravo dozzivio mozdani udar. Meni su rekli da ima neka saobraccajna nesrecca i ima mladjih pacijenata kojima treba hitno ukazati med. pomoc. Trijazza, kafa...shta li. I tako 2 puta, jednom mozzdani, drugi put visoka temperatura.

kub lajkan wrote:A kako se sprečava moždani udar?

Šta ga uzrokuje?

***********************************
/copy/

Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju faktori rizika za nastanak moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.
Dob je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života.
Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju faktore rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao štio su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u zemljama zapadne Evrope i sjeverne Amerike gdje je zadnjih decenija djelovanjem na faktore rizika smanjena učestalost obolijevanja od moždanog udara.

Ja se upravo ovoga najviše bojim. Međutim za sada nema frke jer ne ispunjavam nijedan od faktora za moždani udar.

A wrote: ..., "prekid filma" makar i djelic sekunde,...

da li ovo vazi i za osobe pod alkoholom
ako je tako onda bih se ja trebao pravo zabrinuti

A wrote:Nije ovo uopste ludo sto pise Fair. Mozdani udar je opasnost za ljude vec od 30-te godine i blagovremenom intervencijom se mogu izbjeci i smrt i teske posljedice. Neki od simptoma su - smusenost, "prekid filma" makar i djelic sekunde, slaba koordinacija pokreta, moze biti praceno glavoboljom. Naravno, sama glavobolja nije simptom, ako nije pracena nekim od ovih drugih pojava.

Mozdani udar je jedan od najcescih uzroka invaliditeta.
Jednostavnim, .... tzv. FAST testom, Face-Arm-Speech-Time, mozete na vrijeme prepoznati simptome mozdanog udara.
Ako testirana osoba jedan ili vise zadataka ne moze izvesti, najvjerovatnije se radi o mozdanom udaru. Pazite na vrijeme, reagirajte hitno. To povecava sansu za oporavak.

FAST test:

FACE - Zamolite osobu da se nasmije i da vam na taj nacin pokaze zube. Obratite paznju na to da li usta stoje malo iskrivljena, tj. da li jedan ugao usta stoji nize od drugog.
ARM - Zamolite osobu da obje ruke istovremeno ispruzi naprijed, te da dlanove okrene na gore. Obratite paznju da li ce jedna ruka spadati ili se okrenuti na stranu.
SPEECH - Obratite paznju da li je govor testirane osobe nerazumljiviji ili je mozda potpuno iscezao.
TIME - Utvrdite vrijeme kada su problemi sa testiranom osobom poceli. To je jako vazno za nacin reakcije kod specijaliste.

Mene interesuje šta su uzroci povećanja broja ove i sličnih bolesti. Postoji li neka uporedna statistika. Takođe, interesuje me otkud ogroman broj bolesnika, uslovno rečeno, mlađe dobi.
Ja imam svoje mišljenje o tome i bojim se da mi to prelazi u fobiju. Hrana, voda, raznorazna zagađenja, nezdrav način života, nedavni rat, nefunkcionisanje države...???
_________
Bio sam kod interniste i kroz otvorena vrata ordinacije sam čuo dijagnozu i savjete pacijentu koji je bio na redu prije mene. Pacijent, mlađe dobi koji nije previše debeo ima povećane trigliceride i povećan holesterol u krvi! Moja dijagnoza je slična, ali ja jesam +20kg i nezdravo živim. Poznato je da dioksini izazivaju povećanje raznih masnoća u krvi. Otapaju se i koncentrišu u masnim dijelovima tijela. Sjetiti se dioksinizirane holandske piletine i predsjednika Ukrajine, Juščenka koji je svjetski rekorder po povećanju raznih masnoća u krvi, a nakon namjernog trovanja dioksinima. Da li je problem uraditi analizu krvi na dioksine u BiH nekog mršavog pacijenta koji ima povećane masnoće u krvi?

8. sekretar SKOJ-a wrote:Mene interesuje šta su uzroci povećanja broja ove i sličnih bolesti. Postoji li neka uporedna statistika. Takođe, interesuje me otkud ogroman broj bolesnika, uslovno rečeno, mlađe dobi.
Ja imam svoje mišljenje o tome i bojim se da mi to prelazi u fobiju. Hrana, voda, raznorazna zagađenja, nezdrav način života, nedavni rat, nefunkcionisanje države...???

U pravu si jer sve gornje utice na organizam. Medjutim, osnovno je da li ces kuditi ili se zahvaljivati genima jednog od roditelja koje je predominantan.

To za trigliceride kod mladjih je vjerovatno genetski. Ako iste imas, smanji ugljicne hidrate (skrob, secer) a povecaj protein i zelenje ali samo piletina i riba. Kuvaj na maslinovom ulju.

Jedan od najnovijih mjerenja oko problema srca i debljine nisu vise table ili BMI (Body mass index) nego obim struka! Muski sa 40 incha ili vise (101.5 cm +) su u opasnim vodama. Kada mjerite, nemojte da zakacite kais blizu muda nego u nivou pupka.

jebote, meni je stari imo i srčani i moždani, skoro pa je bilo tako, u istro vrijeme, jednostavno ga roknulo.
a meni se od par dana oduzela cijela lijeva strana tijela, otrnula jednostavno, nemam osjećaja,mogu je pokrenut , ali nije to ko prije, pa mislim da će i mene brzo roknut.istina je da sve više ljudi ima problema s visokim pritiskom, a do 2025. će ih biti mnog mnogo više.

U Tuzli djevojka umrla od mozdanog udara...16 godina.

da i ja sam to danas cula. strasno, strasno...
i od mog prijatelja sestra je imala prije tri mjeseca mozdani...djevojka 23 godine, niti pije, niti pusi...zivi sasvim uredan zdrav zivot. no eto, tempo zivota nikada nije bio brzi, stres je uzasno prisutan na poslu, u porodici, dok cekamo na semaforima, na fakultetu...nazalost od dosta toga se ne moze pobjeci

kod mozdanih udara je najveci problem urodjena aneurizma...svako ko je u porodici imao slucaj gdje je potvrdjeno da je uzrok mozdanog bila aneurizma, trebao bi se prekontrolisati...jest' da je to potencijalna bomba za koju nikad ne znas sta moze biti okidac, ali ipak se mogu poduzeti neke preventivne mjere..

A wrote:Nije ovo uopste ludo sto pise Fair. Mozdani udar je opasnost za ljude vec od 30-te godine i blagovremenom intervencijom se mogu izbjeci i smrt i teske posljedice. Neki od simptoma su - smusenost, "prekid filma" makar i djelic sekunde, slaba koordinacija pokreta, moze biti praceno glavoboljom. Naravno, sama glavobolja nije simptom, ako nije pracena nekim od ovih drugih pojava.

Mozdani udar je najcesce posljedica lose lijecenog povisenog krvnog pritiska, kaze se pocesto. Simptomi su toliko brzi i dramaticni da ce vecina ljudi zaboraviti ono sto je procitala o prepoznavanju. Vrlo rijetko se moze fuliti u dijagnozi, upravo radi takve simptomatologije. I sam pojam mozdani udar ne znaci nuzno smrt i trajni invaliditet, jer posljedice ce ovisiti izmedju ostalog o dijelu mozga koji je zahvacen.