evo i intervju
Bosanski radio
Intervju Dana: Bojan Bajić
SDP je simbol zajedništva u BiH
Predsjednik nevladine organizacije Luna, socijaldemokrata s istoka RS-a, lider otpora fašistima i nacionalistima u Rudom, jedan od rijetkih mladića koji je shvatio da bez bavljenja politikom nema ni boljitka njegovoj generaciji, Bojan Bajić za Dane govori zašto je prirodna veza Rudog Sarajevo, a ne Banja Luka, zašto su SDP i SNSD konzervativne, kako je htio da proda Republiku Srpsku i kako će od Drine napraviti Mississippi
Amer Obradović
DANI: Gospodine Bajiću, Rudo ljudi iz čitave bivše Jugoslavije povezuju sa osnivanjem Prve proleterske brigade. Kako Ruđani danas doživljavaju 22. decembar, nekadašnji Dan JNA?
BAJIĆ: Nema nekog značajnog interesovanja za taj datum. Doduše, on se svake godine obilježi, dođu ljudi iz nekadašnjih partizanskih jedinica. U Rudom još postoji nekolicina ljudi koji baštine tu tradiciju. Međutim, uglavnom nema nekog posebnog interesovanja za to, bogami kao ni za neka druga dešavanja. Rudo je sredina koja će se polako izgubiti ako se nešto s aspekta razvoja ne promijeni. Čaršije u istočnoj Bosni gube svoj krvotok, one staju. Od Zvornika do Trebinja situacija je katastrofalna - nema nikakvog razvoja, nikakvih inicijativa. Takva monotonija negativno utiče na aktivizam ljudi, pa tako i Prva proleterska brigada, muzej i spomenik nisu predmet značajnijeg interesovanja. Možda bi historijsku činjenicu da je drug Tito baš u Rudom formirao svoju prvu brigadu trebalo iskoristiti u turističke svrhe, pa tako napraviti iskorak iz monotonije.
DANI: U jednom intervjuu ste spomenuli kako biste, da ste kojim slučajem bili stariji, ponovo osnovali proletersku brigadu 1992.?
BAJIĆ: Promovišem one vrijednosti na osnovu kojih sam vaspitan. Vaspitan sam da je čovjek - čovjek i da ga treba gledati kao individualca. Lično ne dozvoljavam da me trpaju u bilo kakav kolektivizam. Prva proleterska simboliše kosmopolitizam i otpor fašizmu, pa mi je zbog toga bliska. Uzmimo razliku između Drugog svjetskog i ovog proteklog rata, naravno ne uzimajući u obzir historijski kontekst. Razlika je ta da u ovom nismo imali partizane. Da sam bio stariji, pokrenuo bih tu inicijativu. Da li bi bila uspješna - ne znam. Mislim da je ta opcija bila neophodna, naravno prilagođena vremenu i situaciji.
DANI: Kakva je veza Rudog sa Sarajevom?
BAJIĆ: Taksisti iz Rudog voze u Sarajevo, trgovci trguju, poljoprivrednici prodaju proizvode. Iako postoji ta administrativna podjela, mi smo jednostavno oslonjeni jedni na druge. Nekoliko godina su ljudi živjeli u zabludi da mogu ostvarivati bolju ekonomsku saradnju sa Banjom Lukom u odnosu na Sarajevo. Ja podržavam koncept regionalizacije, jer znam da je neminovnost privredno uvezivanje na bazi prirodnih ekonomskih oblasti, a u našem slučaju u sarajevsku oblast. Ljudi sve više shvataju da se etnički ustrojena država održava nauštrb kvaliteta života.
DANI: Zašto ste odlučili da uđete u politiku i to baš u SDP?
BAJIĆ: Na razne načine izražavam svoje neslaganje sa diskriminacijama i mitskim podjelama među ljudima. Simboli te podjele su tri etničke partije u BiH, a simbol zajedništva je SDP BiH. Konačna odluka je pala kada su mi neki ljudi rekli da Srbi nikada neće glasati za zajednički koncept. Zato sam osnovao SDP u Rudom, jer glas za SDP u tom gradu nedvosmisleno pokazuje spremnost na zajedništvo. Nijedna druga partija iz RS-a nema ovu jasnu nedvosmislenost. Ne podržavam ničije snove o različitim državničkim projektima. Je li granica ovdje ili ondje, to me uopšte ne interesuje. Ti manijaci koji propagiraju takve stvari ustvari se igraju sa našim životima. U njihovim projekcijama budućnosti ljudski život ništa ne znači. Njima treba narod u masi, a ne pojedinac sa svojim razumom. Živim još dvije-tri decenije aktivnog života i to je to, jedino pitanje je kakve će te godine biti, tužne ili radosne? Projekat država i granica od 1991. do 1995. je već pojeo 15 godina kvalitetnog života. Ja jesam pripadnik srpskog naroda i mislim da bosanskim Srbima bez Bosne i Hercegovine nema budućnosti. Iako oni to možda zbog trendovske priče i politike neće ustvrditi, tvrdim da oni iskreno i intimno znaju da ovdje pripadaju i oni tu jesu. Po meni, Bosna i Hercegovina je jedna od najljepših država, mjesto gdje se susreću konfesije, narodi, kulture, samo da naučimo da tome pristupimo sa optimizmom.
DANI: Proglašavali su Vas "srpskim izdajnikom", ali je SDP u Rudom opet zabilježio dobar rezultat na proteklim općinskim izborima.
BAJIĆ: Meni su na RTRS-u govorili: "Pa ti hoćeš da prodaš Republiku Srpsku." Moj odgovor je bio: "Probao sam, samo niko neće da je kupi!" Odakle bježe investitori, gdje nema razvoja, posla i optimizma, tu nema ni nacionalnih interesa. Mi smo u Rudom ostvarili dobar rezultat promovišući vrijednosti o kojima sam maloprije govorio. Dobili smo jedno odborničko mjesto, što dokazuje moju tezu da podrška postoji, ali zbog propagande i trenda ljudi nemaju snage da u većoj mjeri progledaju. Naš rezultat pokazuje da je ta socijaldemokratska opcija moguća, jer treba shvatiti da je percepcija lokalnog stanovništva prema SDP-u, naprimjer, slična percepciji kakvu Bošnjaci u Sarajevu imaju prema SDS-u. Znači percepcija je ista i ne možete ljudima objašnjavati ko je kako profilisan. Sa tim ogromnim minusom u početku, to je veliki rezultat po meni. Kao kandidat za načelnika Opštine dobio sam 10 posto glasova u Rudom.
DANI: S kakvim se problemima suočavate zbog takvih političkih stavova?
BAJIĆ: Meni je potpuno normalno da ljudi u sredinama u kojima je 15 godina djelovala propaganda, gdje su se ljudima fabrički proizvodili stavovi i razmišljanja, negoduju čim neko išta drugačije i pomisli. To je meni toliko razumljivo da sam s radošću očekivao svaku reakciju. Tako da je bilo i problema i fizičkog nasilja. Bila je organizovana kampanja protiv mene u koju su bile uključene i strukture države. Konkretno ljudi iz policije, koji bi trebali štititi građane, a oni su bili u svrsi političkih pritisaka na našu grupu.
DANI: I u SDP-u ste pokušali nešto promijeniti na Kongresu stranke, zatim kada je Zlatko Lagumdžija raspustio Kantonalni odbor Sarajeva na čelu sa Nerminom Pećancom.
BAJIĆ: SDP BiH nije loša politička opcija. S aspekta multietničnosti i one priče s početka razgovora, ona je itekako potrebna ovoj zemlji. Međutim, danas više nije dovoljno samo stavljati akcenat na multietničnost i takve stvari. Bitno je da li mi inoviramo u našem društvenom životu, da li mi podržavamo nove ideje, da li ih realizujemo i usmjeravamo u pravcu običnih građana. S te strane treba cijeniti rad političkih partija. Znači, meni nije dovoljno da mi neko priča da je program SDP-a dobar. Evo zašto: mogu reći - jeste dobar je, ali mi trebamo pobijediti na izborima da bi taj program mogao biti sproveden. Dok god ne pobjeđuje ta partija, logično pobjeđuju druge koje sprovode kontraprograme u ovoj državi. Onda bi trebalo postaviti pitanje odgovornosti zašto je to tako. Nije tačna teza da je to urota. Nemam strpljenja da se neke stvari mijenaju po stotinu godina. Ja odmah reagujem. Isto kao što reagujem u Rudom na istoku Republike Srpske, gdje imam problema s nacionalistima, tako isto reagujem u Sarajevu. Nisam tip čovjeka koji je partijski vojnik.
DANI: Deset godina nakon Daytona BiH stoji zakovana, nijedno ključno pitanje u zemlji nije riješeno niti se ta rješenja naziru. Ovo je izborna godina, ko bi po Vama mogao i trebao voditi Bosnu i Hercegovinu?
BAJIĆ: Analizirajući postojeće političke stranke u Bosni i Hercegovini, na stranu njihove ideološke razlike, ako ocjenjujemo nivo konzervativizma, nivo otpora prema novim idejama, inovacijama, sprovođenju demokratizacije unutar samih stranaka - onda možemo ustvrditi da su one sve slične. Potrebno je okupiti ljude novog doba. To novo doba, koje donosi slobodu, mi u Bosni i Hercegovini ne razumijemo, jer nikada prije nismo bili u ovakvoj situaciji. Uvijek smo imali careve, kraljeve, sultane… i građani ne znaju šta sa tom slobodom. Sada se ne kontrira, sada se prave izbori u mnoštvu mogućnosti. Potrebni su ljudi koji mogu motivisati druge, koji će probuditi nadu da će se to zaista i desiti. Trebaju nam ljudi koji razumiju šta je kapitalizam, šta je slobodno tržište, konkurencija, ljudska prava… Ja često promovišem onu rečenicu - "ja sam kriv". Trebaju nam ljudi koji su shvatili da su oni krivi što ova država ne funkcioniše. Sam si kriv ako nemaš posla, kriv si ako nisi angažovan da ga pronađeš, kriv si i ako uopšte nema posla u državi, jer se moraš boriti i politički i ekonomski da se taj posao stvori.
DANI: Začahurenost koju nam je donio Dayton ide na ruku nacionalistima… može li se stvoriti alternativa? Kako raniti troglavu aždahu SDS-SDA-HDZ, koja jednako opstaje uz pomoć satelita PDP-a i Stranke za BiH, poznatih po odanosti fotelji, a nikako ideji?
BAJIĆ: Ja priznajem da su te tri političke partije fantastične. One su uspjele da artikulišu energiju naroda i u pravcu rata i u pravcu Daytona i u pravcu postratnog muljanja. Ja im skidam kapu na pameti, na umijeću. Znači, ne treba očekivati od političkih partija da budu dobrotvori. Igra je takva: izađete na izbore, dobijete ih, sprovedete što ste obećali i to je to, samo što ovdje u Bosni i Hercegovini političare nikada ne pitaju jesu li ispunili obećanja ili ne. No, nije teško ispuniti što obećaju. Uvijek obećavaju nacionalnu sreću, vitalne nacionalne interese… sve maglovite stvari koje se ničim ne mogu izmjeriti. Tako da im ja predlažem da ništa ne mijenjaju jer stalno dobijaju glasove na iste fore. S druge strane, mi snosimo odgovornost zašto je to tako. Ako sam ja svjestan da je svakom građaninu Bosne i Hercegovine bolje da živi u jednoj zemlji bez nacionalnih tenzija, u zemlji u kojoj političke elite ne stimulišu strah jedne od drugih, i na tom strahu dobijaju političke poene, onda zašto mi ne možemo argumentovati građanima potrebu da krenemo u tom pravcu? Tu leži problem opozicije. Zašto, naprimjer, SDP i SNSD, dvije vodeće opozicione stranke, ne uvedu sistem neposrednih unutarpartijskih izbora, ako su toliko otvorene? To sam predlagao, ali nema šanse da se to desi. Po meni, one u sebi imaju neku vrstu rukovođenja koja ne stvara utisak da će pozitivna energija i pamet biti oslobođeni nakon dolaska na vlast, a samim tim bude i sumnju glasača. Kada bi to bile otvorene partije, onda bi se predsjednicima SDP-a i SNSD-a moglo objasniti da oni ne treba da komuniciraju sa javnošću, jer proizvode više antipatija nego simpatija u javnosti. Ja i dalje stojim na stanovištu da moramo okupiti novu generaciju ljudi, koja razmišlja na totalno drugačijim osnovama.
Ja ću također biti kriv ako ne doprinesem stvaranju nove političke grupacije, sa idejama i rezonom novog doba, jer snosim odgovornost za budućnost ove zemlje.
DANI: Kakva je po Vama idealna Bosna i Hercegovina?
BAJIĆ: Idealna je država ona u kojoj politika stoji iza dobrih ideja. Ovdje, ako imate dobru ideju, poprilično ćete biti zakočeni. Dakle, to je jedna efikasna država u kojoj postoji sistem konkurencije, da je pametniji vredniji. Ako imate raspodjelu sredstava iz budžeta za neke projekte, onda treba napraviti sistem tendera da se ljudi takmiče. Čim formirate neku komisiju, imate nepravedan sistem koji ne promoviše najbolje. To bi trebali prenijeti i u političke partije. Zamislite tako otvoren, takmičarski sistem unutar partije, u kojem isplivavaju najbolji, nasuprot nekakve komisije u zadimljenoj prostoriji koja na izborne liste i funkcije bira podobne. Partija će, ako napravi takve promjene, stimulisati građane da glasaju za nju, a onda će se to pozitivno odraziti na ponašanje u vlasti i tako redom. Moramo imati hiljade inovativnih projekata koji će činiti društvenu, ekonomsku, kulturnu aktivnost na terenu. Parlamentarci ne mogu dati odgovor da nema mogućnosti za takvo što, jer ako to kažu, onda džaba troše naše pare iz budžeta i još nisu shvatili svoju ulogu. Evo šta je još za mene idealna država: ako trošimo 500 miliona KM na administraciju više nego što treba za taj posao, onda nije komplikovano. Samo treba dignuti ruku i reći - ukidamo višak. Ako se budu pitali šta ćemo sa viškom, jer ne može napolje, treba za njih napraviti socijalni program. Pa čekaj, administracija služi da bude servis građanima, a ne opterećenje. Pa gdje su socijalni programi za građane? Znači, treba donositi hrabre odluke. Ključ za stvaranje normalne države leži u političkim elitama, koje su odgovorne da motivišu građane u pravcu jednostavne vizije budućnosti, kao što kaže naslov televizijske serije Ja hoću bolji život. Potencijal postoji, samo je 55 posto onih koji ne izlaze na izbore. Siguran sam da se građani mogu motivisati da podrže odlučnu, hrabru, korektnu i inovativnu politiku sa vizijom.
DANI: Ovo je zemlja protiv koje se neki bore, a neki misle da je više njihova nego Vaša i moja…
BAJIĆ: Ne podržavam one koji kažu da je neće biti, niti one koji mi objašnjavaju da je više vole nego ja. Imamo tri nacionalne partije koje nisu iskrene. Samo postojanje takvih partija negira postojanje Bosne i Hercegovine. Bez obzira da li bi politička parola SDS-a bila - "BiH, mi te volimo najmanje", ili parola SDA "BiH, mi te volimo najviše", ili parola HDZ-a "Čas te volimo, čas te ne volimo", nijedna nije dobrodošla ovoj zemlji.
Nevladin sektor
Vodenim ćirom od Rudog do Goražda i Višegrada
DANI: U Rudom vodiš nevladinu organizaciju Luna.
BAJIĆ: Lunu je osnovala grupa prijatelja iz škole 1998. U početku smo lutali, tražeći da se profilišemo. Vidjeli smo da je najvažnije da se borimo protiv ludog nacionalizma i diskriminacije. Uglavnom smo imali dosta medijskih projekata, otvarali smo dosta dijaloga, probili smo dosta barijera. Radimo na podršci procesu evropskih integracija, ohrabrivanju mladih da budu aktivni diljem BiH. Dosta smo uradili po pitanju otvaranja Rudog, koje se poprilično razlikuje od ostalih mjesta na istoku RS-a. Rudo je prvo u tom regionu dobilo neesdeesovsku vlast.
DANI: A vodeni ćiro, Vaš posljednji projekat, kad će on Drinom zaploviti?
BAJIĆ: Zaplovit će ovog ljeta. Vodeni ćiro je projekat koji je poprilično povezan sa našim mentalitetom. Treba nam novo doba, nove ideje i snovi. Kad sam ja spomenuo ideju vodenog ćire u Rudom - ljudi su mi se smijali. Znači, napravili smo projekat kojim bi se uspostavila vodena linija koju smo nazvali ćirom, jer je nekada voz ćiro austrougarskom prugom povezivao Sarajevo - Rudo - Priboj, a jedan se dio granao prema Višegradu. Kad je izgrađena hidroelektrana u Višegradu, napravljeno je vještačko jezero Lima i Drine koje je poplavilo tu trasu. Pitali smo se kako mi u Rudom ispadnemo uvijek baksuzi. Ovi u Višegradu ubiru prihode od hidroelektrane, renovirali su svoju nepoplavljenu trasu, a nama pruga poplavljena. Došli smo na ideju da napravimo brod tipa Mississippi i turističku liniju. Ideja je da brod staje na svakoj bivšoj željezničkoj stanici, koje se nalaze pored vode. Znači, vodeni ćiro će spajati Rudo, Višegrad i Goražde, a mislimo da liniju proširimo do Foče i to raftingom. Ovo je partnerski projekat Općine Goražde i Općine Rudo. S tim projektom smo aplicirali Evropskoj komisiji, zatražili 280.000 eura i oni su nam to odobrili. Zamislite da naši parlamenti i vlasti razvijaju stotine ovakvih razvojnih programa, gdje bi nam bio kraj. Vlada RS-a je naložila da općine iz ovog entiteta ne učestvuju u ovim programima Evropske komisije. Zamislite!?
Deset pitanja
Šta misliš o?
1. Sergeju Barbarezu?
- Strašan motivator koji vuče naprijed.
2. Danisu Tanoviću?
- Bistrina - rezon suprotan kolektivnom, individualac kojem se rađaju ideje iz besmislice bosanske stvarnosti.
3. Zlatku Lagumdžiji?
- Pametan dečko.
4. Bogiću Bogićeviću?
- Mudar čovjek. Jednom me iznervirao što je odustao od jedne kandidature.
5. Borislavu Paravcu?
- On se svaki dan čudi otkud on u Predsjedništvu. Ako je on nekad sanjao da bude predsjednik, onda neka to bude još 50 godina.
6. Sulejmanu Tihiću?
- Predsjednik stranke koja isključivo okuplja jedan narod, što samo po sebi negira državu BiH, ma šta on govorio. Osim ako kad kaže multietnička BiH, ne misli troetnička BiH.
7. Draganu Čoviću?
- On ima neku hladnu vrstu samopouzdanja. Gura po svom.
8. Paddyju Ashdownu?
- Imam pozitivno mišljenje o njemu. On je OK lik.
9. Vojislavu Koštunici?
- Ne mrzim ljude, ali me on toliko nervira zbog odnosa prema Zoranu Đinđiću, koji je bio jedna nada i za BiH. Koštunica je dvoličan.
10. Carli Del Ponte?
- Ona je super lik. Super žena, fajter, ima precizne i jasne stavove.