Forum Klix.ba

Tema koja uređuje osnivanje privrednog društva je stara, nalazi se u podforumu ekonomija, izašao je novi Zakon o privrednim društvima u FBiH (poboljšanje poslovanja, sad je osnovni kapital 1000 KM, umjesto 2000 KM ), bilo je izmjena u zakonu o registraciji, obećano je 100.000 hiljada novih radnih mjesta, možda nekome bude trebalo pomoći oko pokretanja biznisa, pa mislim da treba ovakva tema na ovom podforumu.

Iskustva češkog ili danskog prava su dobrodošla. Ali, ne pretjerujte.

Priznajem, najviše me potaklo to što sam se slabo bavio ovom temom u zadnje vrijeme.
Nisam ni primjetio da se ukinula registracija stranog ulaganja u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. A ubi se tražeći na njihovoj stranici. Moja greška. To je i jedan od razloga zašto sam pokrenuo ovu temu.

P.S.
Razmišljam nastaviti doprinositi, pozivam i ostale.

Zakon stupa na pravnu snagu 22 decembra 2015.g.

Evo sadrzaja Zakon o privrednim drustvima FBiH (2015)

Je li to samo boljka našeg odviše formalnog zakonodavstva ili je i u ostalim zemljama nužno uvijek imati fizičke prostorije sa istaknutim radnim vremenom? Nekako mi je apsurdan zahtjev da osobe koje pružaju intelektualne usluge, pogotovo ako mogu taj posao raditi od kuće kao freelanceri (npr. web-dizajneri, konsultanti i sl. koji gro klijenata imaju iz inostranstva) i dalje moraju da imaju registrovan poslovni prostor sa firmom.

Eborg wrote:Je li to samo boljka našeg odviše formalnog zakonodavstva ili je i u ostalim zemljama nužno uvijek imati fizičke prostorije sa istaknutim radnim vremenom? Nekako mi je apsurdan zahtjev da osobe koje pružaju intelektualne usluge, pogotovo ako mogu taj posao raditi od kuće kao freelanceri (npr. web-dizajneri, konsultanti i sl. koji gro klijenata imaju iz inostranstva) i dalje moraju da imaju registrovan poslovni prostor sa firmom.

Tendencija u svijetu je da se sto vise poslova radi od kuce, radi smanjenja guzve na cestama, nepotrebnog kretanja i sl.

Kod nas jos nisu za to culi, polako, kad se usvoji novi zakon 2025.g.

muminovic wrote:

Eborg wrote:Je li to samo boljka našeg odviše formalnog zakonodavstva ili je i u ostalim zemljama nužno uvijek imati fizičke prostorije sa istaknutim radnim vremenom? Nekako mi je apsurdan zahtjev da osobe koje pružaju intelektualne usluge, pogotovo ako mogu taj posao raditi od kuće kao freelanceri (npr. web-dizajneri, konsultanti i sl. koji gro klijenata imaju iz inostranstva) i dalje moraju da imaju registrovan poslovni prostor sa firmom.

Tendencija u svijetu je da se sto vise poslova radi od kuce, radi smanjenja guzve na cestama, nepotrebnog kretanja i sl.

Kod nas jos nisu za to culi, polako, kad se usvoji novi zakon 2025.g.

Muminoviću, to je teorija, freelance nema šansu za uspjeh na globalnom nivou.

calculator wrote:

muminovic wrote:

Eborg wrote:Je li to samo boljka našeg odviše formalnog zakonodavstva ili je i u ostalim zemljama nužno uvijek imati fizičke prostorije sa istaknutim radnim vremenom? Nekako mi je apsurdan zahtjev da osobe koje pružaju intelektualne usluge, pogotovo ako mogu taj posao raditi od kuće kao freelanceri (npr. web-dizajneri, konsultanti i sl. koji gro klijenata imaju iz inostranstva) i dalje moraju da imaju registrovan poslovni prostor sa firmom.

Tendencija u svijetu je da se sto vise poslova radi od kuce, radi smanjenja guzve na cestama, nepotrebnog kretanja i sl.

Kod nas jos nisu za to culi, polako, kad se usvoji novi zakon 2025.g.

Muminoviću, to je teorija, freelance nema šansu za uspjeh na globalnom nivou.

to nije freelance... rijec o tome da se od "koristi vlastiti uredjaj" prelazi na "obezbijedi vlastiti uredski prostor"

calculator wrote:

muminovic wrote:

Eborg wrote:Je li to samo boljka našeg odviše formalnog zakonodavstva ili je i u ostalim zemljama nužno uvijek imati fizičke prostorije sa istaknutim radnim vremenom? Nekako mi je apsurdan zahtjev da osobe koje pružaju intelektualne usluge, pogotovo ako mogu taj posao raditi od kuće kao freelanceri (npr. web-dizajneri, konsultanti i sl. koji gro klijenata imaju iz inostranstva) i dalje moraju da imaju registrovan poslovni prostor sa firmom.

Tendencija u svijetu je da se sto vise poslova radi od kuce, radi smanjenja guzve na cestama, nepotrebnog kretanja i sl.

Kod nas jos nisu za to culi, polako, kad se usvoji novi zakon 2025.g.

Muminoviću, to je teorija, freelance nema šansu za uspjeh na globalnom nivou.

Freelance je sazvakana tema, bar u jednoj Danskoj. Ova sakica koja to radi jedva kraj sa krajem sastavlja. Nedavno je donesen novi zakon o zaradi socijalne radne pomoci, odnosno prvog stepena socijalne pomoci poslje izgubljenog radnog mjesta. Nigdje u zakonu nisu imali nacin zarade za/ili zastitu ljudi/e koji rade kao freelance, te iskljucivo imaju prihode na taj nacin uz evt. ponekad zbog mozda ne ocekivane zarade (mjesecne) nadoplate preko socijalne radne pomoci. Tako da freelance, bar u Danskoj, je proslost. U jednu ruku freelance se ovdje smatra hobijem. Cak biti prevodilac, nebitno pri sudu ili gdje drugo spada u freelance, jer ti niko ne moze zagarantovati ni onaj polu vremenski radni odnos tj. 21h sedmicno.

holowey wrote:
to nije freelance... rijec o tome da se od "koristi vlastiti uredjaj" prelazi na "obezbijedi vlastiti uredski prostor"

Ovo sve sto je nabrojeno su sistemi i platforme. I prije je to bilo. Gradska busna stancia mozda nema ni jednog svog vlastitog autobusa ali su ipak bus agencije placale neki pausal za koristenje perona tj. usluga / sistem / platforma. Danas je to samo u virtualnom smislu tj. digitalnom.


Uber ubire na sistemu koji nudi servis. Facebook ubire na servisu. Google i Apple ubiru zato sto nude platformu. Netflix jer nudi platformu itd.

Zviz wrote:

holowey wrote:
to nije freelance... rijec o tome da se od "koristi vlastiti uredjaj" prelazi na "obezbijedi vlastiti uredski prostor"

Ovo sve sto je nabrojeno su sistemi i platforme. I prije je to bilo. Gradska busna stancia mozda nema ni jednog svog vlastitog autobusa ali su ipak bus agencije placale neki pausal za koristenje perona tj. usluga / sistem / platforma. Danas je to samo u virtualnom smislu tj. digitalnom.


Uber ubire na sistemu koji nudi servis. Facebook ubire na servisu. Google i Apple ubiru zato sto nude platformu. Netflix jer nudi platformu itd.

rijec je o tome da poslodavci smanjuju svoje troskove...nisi freelancer, zaposlen si puno radno vrijeme...prvo si imao sve obezbijedjeno za obavljanje posla, pa si onda poceo da donosis svoj racunar...sada ti koristis svoju sobu kao kancelariju, a tvoj poslodavac vise ne mora imati ni kvadrat prostora (ni troskova koji to prate) niti ti platiti putne troskove za dolazak na posao...sve se prebacuje na uposlenog

Upravo tako, nisam ni spomenuo freelancer

Moj prijatelj u BiH radi za lika koji ima firmu koja ima 150 uposlenih, nijedan od uposlenih ne radi iz firme, nego od kuce, vlasnik zaradjuje mjesecno oko 100.000 EUR-a netto, nakon sto svima isplati plate.

Vlasnik kao direktor radi sa Bahama ili iz Svicarske, zavisi kako mu godi godisnje doba, malo nadgleda jel sve ide po planu (svako mora raditi minimum 6h efektivno dnevno, imaju norme u koliko sekundi moras odgovorit u chat room-u).

Firma se bavi SOS chatom pomoc ovisnicima, depresivnim ljudima itd.. sa sjedistem - Off Shore na Kajmanima.

Plata mu je preko 500 EUR mjesecno. (rad subotom i nedjeljom dodatno placen).

muminovic wrote:Upravo tako, nisam ni spomenuo freelancer

Moj prijatelj u BiH radi za lika koji ima firmu koja ima 150 uposlenih, nijedan od uposlenih ne radi iz firme, nego od kuce...

U FBiH je na snazi propis koji određuje minimalne tehničke uvjete za rad pravnih lica. Kuća nije na spisku... Ali ok, ideja je dobra, uprava firme na ovaj način postiže racionalizaciju troškova - manje je administrativnih prostorija i manji su troškovi i naknade za prevoz radnika, ušteda je na energentima, i sl.. Međutim, koliki su god, oni ipak nisu toliko visoki da je neophodna drastična štednja radom iz kuće umjesto iz zajedničke prostorije. Niti sve djelatnosti mogu biti uključene u ovakav oblik poslovanja. Takođe, i ako uprava odluči na racionalizaciju troškova "radom iz kuće", nisam siguran u njegovu dugotrajnost, jer kako god bilo uspjeha, otežana je kvalitetna komunikacija i nadzor.

Ovakvim poslovanjem mogu se baviti radnici u IT djelatnosti, knjigovodstvu, pa čak i u nekim proizvodnim djelatnostima, ali generalno - mali je procenat takvih. Ja osobno nikad ne bih pristao na ovakve poslove iz kuće, osjećao bih se poput bezdušnog roba, bez komunikacije s vanjskim svijetom, bez prilike za nešto novo, bez mogućnosti za nova poznanstva, i sl.

P.S.
Dopada mi se ideja 6-satnog radnog vremena, čini mi se mnogo produktivnijm nego 8-satno.

calculator wrote:U FBiH je na snazi propis koji određuje minimalne tehničke uvjete za rad pravnih lica.

Na koji propis misliš? Za koju djelatnost?

Haris.ba wrote:

calculator wrote:U FBiH je na snazi propis koji određuje minimalne tehničke uvjete za rad pravnih lica.

Na koji propis misliš? Za koju djelatnost?

Ne mogu da tražim, čini mi se za sve djelatnosti posebno, stari je to propis. Zakon o unutrašnjoj trgovini takođe ima neke članove koji određuju uslove za trgovačke prostorije.

calculator wrote:

Haris.ba wrote:

calculator wrote:U FBiH je na snazi propis koji određuje minimalne tehničke uvjete za rad pravnih lica.

Na koji propis misliš? Za koju djelatnost?

Ne mogu da tražim, čini mi se za sve djelatnosti posebno, stari je to propis. Zakon o unutrašnjoj trgovini takođe ima neke članove koji određuju uslove za trgovačke prostorije.

Hajd kad ti ne bude mrsko potaraži makar naziv.

Za trgovinu je:

PRAVILNIK O UVJETIMA MINIMALNE TEHNIČKE OPREMLJENOSTI POSLOVNIH PROSTORA ZA OBAVLJANJE TRGOVINE I TRGOVINSKIH USLUGA (FBiH, 49/12)

Haris.ba wrote:Za trgovinu je:

PRAVILNIK O UVJETIMA MINIMALNE TEHNIČKE OPREMLJENOSTI POSLOVNIH PROSTORA ZA OBAVLJANJE TRGOVINE I TRGOVINSKIH USLUGA (FBiH, 49/12)

Da, to je, na taj PRAVILNIK sam mislio

calculator wrote:Ne mogu da tražim, čini mi se za sve djelatnosti posebno, stari je to propis.

Da nije ?:

UREDBA O USLOVIMA KOJE JE PREDUZECE ODNOSNO DRUGO PRAVNO LICE DUZNO DA ISPUNJAVA U POGLEDU BROJA ZAPOSLENIH RADNIKA RADI OBAVLJANJA REGISTROVANE DJELATNOSTI
Sluzbene novine FBiH br. 15/98 i 3/99 ili 5/99

Biću iskren, nije mi dosada trebalo. Nije valjda ova Uredba još na snazi?

Haris.ba wrote:

calculator wrote:Ne mogu da tražim, čini mi se za sve djelatnosti posebno, stari je to propis.

Da nije ?:

UREDBA O USLOVIMA KOJE JE PREDUZECE ODNOSNO DRUGO PRAVNO LICE DUZNO DA ISPUNJAVA U POGLEDU BROJA ZAPOSLENIH RADNIKA RADI OBAVLJANJA REGISTROVANE DJELATNOSTI
Sluzbene novine FBiH br. 15/98 i 3/99 ili 5/99

Biću iskren, nije mi dosada trebalo. Nije valjda ova Uredba još na snazi?

mislim da jeste na snazi

klasifikacija djelatnosti i broj radnika

I kakav je sad status direktora glede pio/mio? Direktor može biti u radnom odnosu i izvan radnog odnosa.

I šta kad se sklopi "menadžerski" ugovor da je izvan radnog odnosa? Kako se tretira pio/mio?

Zakon o pio FBiH koristi termin "zaposlenik", sad je to novim zakonom ukinuto. Ima samo pojam radnika. A pojam zaposlenika se odnosio na sve one u radnom odnosu. Sad kad im je ukinut pojam zaposlenika (iz zakona o radu), valjda će ga zadržati u primjeni?

Hajd, jasno je sa strane Zakona o radu. Ali, kako će to ovi u pio/mio shvatiti, naročito ako je ona Uredba o djelatnosima i broju zaposlenika na snazi? U njoj piše da direktor mora biti pio osiguran.

Radno-pravni status direktora
Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu.
(2)Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme.
(3)Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja.
(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ovog zakona.
(5)Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

Moze li ko malo pomoci.

Zaposlen sam.

Planirao sma otvoriti firmu koja bi se bavila trgovinom i uslugama, uvoz/izvoz.

Sva prodaja bi išla online.

Šta mi treba sve od papira ??

Ok treba mi vjerovatno skladište ?? Ne moze li mi skladiste biti prazan sprat kuce ??

Reds:

PRAVILNIK O UVJETIMA MINIMALNE TEHNIČKE OPREMLJENOSTI POSLOVNIH PROSTORA ZA OBAVLJANJE TRGOVINE I TRGOVINSKIH USLUGA (FBiH, 49/12)

Nakon registracije privrednog društva u Registracionom sudu i obezbjeđenja minimalno-tehničkih uslova za djelatnost koju će obavljati privredno društvo je dužno organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostaviti obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uslova tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapređenja životne sredine i drugih uslova propisanih za obavljanje djelatnosti.
----

A sad ja.
Imam jednu zanimljivu situaciju sa jednim registraskim sudom.

U zakonu o registraciji ps u FBiH
Član 48.
Podnošenje prijave za registraciju
(1) Osnivač(i) subjekta upisa prijavu za registraciju predaju lično ili putem ovlaštenog
predstavnika/zastupnika, odnosno punomoćnika. Punomoćnik podnosioca prijave može biti advokat ili notar

Tumače ovu odredbu da punomoćnik podnosioca prijave može biti samo advokat ili notar? Jesu u pravu?
Ova odredba je koliko znam stavljena da se omogući advokatima i notarima da mogu da rade prijave. Ne da osnivač ne može da da drugome punomoć?

Haris.ba wrote:I kakav je sad status direktora glede pio/mio? Direktor može biti u radnom odnosu i izvan radnog odnosa.

I šta kad se sklopi "menadžerski" ugovor da je izvan radnog odnosa? Kako se tretira pio/mio?

Zakon o pio FBiH koristi termin "zaposlenik", sad je to novim zakonom ukinuto. Ima samo pojam radnika. A pojam zaposlenika se odnosio na sve one u radnom odnosu. Sad kad im je ukinut pojam zaposlenika (iz zakona o radu), valjda će ga zadržati u primjeni?

Hajd, jasno je sa strane Zakona o radu. Ali, kako će to ovi u pio/mio shvatiti, naročito ako je ona Uredba o djelatnosima i broju zaposlenika na snazi? U njoj piše da direktor mora biti pio osiguran.

Radno-pravni status direktora
Član 27.
(1)Predsjednik i članovi uprave, odnosno poslovodni organ drugog naziva ( u daljem tekstu: direktor) može poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa, u skladu sa pravilnikom o radu.
(2)Direktor može zasnovati radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme.
(3)Radni odnos na određeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran direktor, odnosno do njegovog razrješenja.
(4) Na direktora se ne primjenjuju odredbe Glave IV-VII i XI ovog zakona.
(5)Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.

Prema stavu Reviconovih savjetnika i federalnog inspektora za rad, direktor mora biti osiguran.

Ma ja, pozivaju se na Uredbu (spomenutu na temi) koja nikako da umre.

Pa koji je onda smisao rješenja u Zakonu o radu, kakva je razlika između radni/neradni odnos?

P.S.
Zna li iko ovo za registraciju (mora li biti advokat ili notar)?

Haris.ba wrote:Ma ja, pozivaju se na Uredbu (spomenutu na temi) koja nikako da umre.

Pa koji je onda smisao rješenja u Zakonu o radu, kakva je razlika između radni/neradni odnos?

P.S.
Zna li iko ovo za registraciju (mora li biti advokat ili notar)?

Mislim da ce jedina razlika u praksi biti ta da neko zaposlen i prijavljen u jednom privrednom drustvu (ili osiguran na drugi nacin) moci biti imenovan direktorom , bez obaveze prijave.

Ako u zakonu pise "moze", trebalo bi da znači da ne mora

_BataZiv_0809 wrote:

Ako u zakonu pise "moze", trebalo bi da znači da ne mora

Trebalo bi, trebalo.

Pitanje.. Jedan moj prijatelj stranac zeli da hajmo reci otkupi jednu firmu (par uposlenih) koja ima dozvole i potrebne licence. Firma nije zadnju godinu radila al to nije sada bitno.
On hoce da napravi poseban ugovor sa kojim bi u periodu od pola godine ili max godinu otkupio komplet firmu, riješio se dugova isl..
Vec nakon mjesec ili dva ako sve bude OK isao bi u promjenu imena firme.
Da li je ovo sve navedeno moguce ili mora odmah kupiti firmu, odmah rijesiti dugove pa tek onda icu u promjenu imena firme ?