Forum Klix.ba

Posted: **22/04/2005 17:16**

Umjetnička vrijednost ili lobiranja na prestižnoj smotri filma

Pedeset i osmi filmski festival u Kanu, koji će se održati od 11. do 22. maja, u glavnom kompeticijskom programu predstaviće dvadeset ostvarenja. Među njima, nažalost, neće biti Ahmeda Imamovića (Go West) i Danisa Tanovića (Pakao) koji su, zajedno sa autorima iz cijelog svijeta, poslali svoje aplikacije i filmske kopije selektorima u Kanu uz očekivanja da će njihova ostvarenja doživjeti svjetsku premijeru na najprestižnijoj filmskoj smotri.

Rekordan broj aplikacija

Da li je to bilo realno očekivati ili ne, teško je reći. Za ovogodišnji Kanski festival prijavljeno je čak 1.540 dugometražnih igranih filmova iz 97 zemalja. Ubjedljivo najveći broj aplikacija do sada, u odnosu na 2004. godinu, kada su selektori prvi put morali odabrati između više od 1.000 ostvarenja, tačnije 1.325.

Kako ističe umjetnički direktor festivala u Kanu Thierry Fremaux, u poređenju sa brojkama iz 2000. godine, ovogodišnji broj prijavljenih filmova porastao je za čak 126 posto.

U programu Kanskog festivala 2005. naći će se ukupno 53 filma iz 28 zemalja, od čega će biti 50 svjetskih premijera. Među kandidatima za Zlatnu palmu ove godine dominiraju već afirmirana rediteljska imena, poput Wima Wendersa, Davida Cronenberga, Lars von Triera, Jima Jarmuscha...

“Ako smo se, kako izgleda, prošle godine koncentrisali više na nova otkrića, ovogodišnji povratak nekih od najvećih filmskih stvaralaca u kompeticijski program oduševio nas je u istoj mjeri. Međutim, svaki slučaj je jedinstven i ne postoje nikakva “pravila ulaska”. Ako su upravo oni odabrani, to znači da su nas njihovi filmovi pridobili zbog vlastitih vrijednosti i zbog onoga što govore o kinematografji danas”, naglašava Fremaux.

Kusturica i Kan

Mnogi se, naravno, ne bi složili sa njim u pogledu nepristrasnosti i objektivnosti selektora festivala. Brojni su oni koji smatraju da će jedan film imati uspjeha u Kanu u onolikoj mjeri koliko su moćni oni koji lobiraju za njega, dok je sama umjetnička vrijednost manje bitna.

Vijest da će Emir Kusturica predsjedavati žirijem ovogodišnjeg Kanskog festivala izazvala je brojne polemike u bosanskohercegovačkim filmskim krugovima, pa se mnogi i sada pitaju da li su izbor nekadašnjeg bh. reditelja na čelo glavnog žirija i njegov vlastiti uticaj u Kanu imali određenu vezu sa (ne)izborom Tanovićevog ili Imamovićevog filma u konkurenciju za Zlatnu palmu. Ipak, to su pitanja na koja odgovor, barem onaj utemeljen na činjenicama, ne postoji. Ostaje samo da Ahmedu Imamoviću i Danisu Tanoviću poželimo više sreće na nekoj drugoj filmskoj smotri, možda ovog septembra u Veneciji.

Kan nije bio imperativ

“Nemam ništa posebno reći vezano za selekciju, svaki autor ima pravo da aplicira na festival u Kanu, i to je to. Uglavnom, ne zadržavamo se na tome, postoje i drugi festivali i Kan za nas apsolutno nije bio imperativ. Sada imamo malu pauzu, a onda ćemo vidjeti šta će biti slijedeći korak”, kazala nam je Medžida Buljubašić, PR filma Go West.

Posted: **22/04/2005 17:24**

ILI JE EMIR ILI JE STRAST: Filmska provincija u pozadini

Bosanski režiseri DANIS TANOVIĆ i AHMED IMAMOVIĆ sa svojim filmovima nisu uvršteni niti u jedan takmičarski program najprestižnijeg evropskog filmskog festivala, onog koji u francuskom gradu Cannesu počinje 11. maja; naš list je još prije tri mjeseca nagovijestio da će Tanovićev "Pakao" i Imamovićev "Go West" biti žrtve činjenice što je ovogodišnji predsjednik žirija u Cannesu najpoznatiji antibosanski režiser na svijetu Sarajlija EMIR KUSTURICA.

OSVETA IZLIJEČENOG SARAJLIJE KUSTURICE: Evropski filmski kritičari tvrde da su Danis i Ahmed snimili veličanstvene filmove. Ogorčeni i ljubomorni Kusturica eliminirao ih je sa CANNESA!

Posted: **22/04/2005 17:29**

naslovi u medijima su pokrenuli pricu. kakogod bilo (i sta god je pozadina svega) mislim da ipak nismo 'pretplaceni' na sve postojece festivale (ma koliko mi sutjeli o tome

)

Posted: **22/04/2005 17:30**

Ako neko ima cijeli tekst iz SB, copy/paste PLIZZZZZZZZZZZZZZZ!

Hvala

Posted: **22/04/2005 23:51**

a da eventualno sacekamo festival u cannesu, pogledamo selekciju, pogledamo go west i pakao pa da tek onda opalimo po chetnicima

just a sugestion

Posted: **24/04/2005 11:27**

Šta bi sa Monicom Bellucci u Tanovićevom filmu ?

Posted: **24/04/2005 11:45**

Niko ne kaze da je Kusta u pravu, ali izgleda da ce sad kad bilo ko od nasih reditelja bude imao problema sa stolicom ili ne bude na vrijeme izmirio neku obavezu prema drzavi ili kome vec, krivit Kusta. Dajte molim vas, mislim da s tom paranojom malo "precerujemo". Up ravu je ko je rekao da nismo pretplaceni na svaki festival, al i Boze moj, zar nismo poznati po tome da volimo da zivimo od stare slave.
Bilo bi dobro da je Imamovicev film prosao ipak je nas, ali koliko ja znam Tanovicev uradak nije u produkciji niti jedne BH kuce. Stoga JEDINI film iz BH je Go West, kad cemo vec tako..
Kako bude nek bude...ne mislim da je Go West ma koliko ja to zelio bio pandam filmu Jima Jarmusha koji je uhhhhhhhhh..
haj baj

Posted: **24/04/2005 12:21**

Do kada cemo mi gajiti raznovrsne iluzije vlastitite velicine?

Posted: **24/04/2005 15:19**

BH kinematografija nema šamse u svjetskim razmjerima
sve dokle ja ne postanem kralj niskobudžetne treš produkcije

ko Piter Džakson u početku

Posted: **24/04/2005 15:52**

komi wrote:BH kinematografija nema šamse u svjetskim razmjerima
sve dokle ja ne postanem kralj niskobudžetne treš produkcije
ko Piter Džakson u početku

Komi, prvak niskobudzetne horor erotike.
"Emanuela protiv cetnika", jedan od naslova u nastajanju

Posted: **24/04/2005 15:56**

ne nego

Četnici u Emanueli

:D:D

Posted: **24/04/2005 16:12**

komi wrote:ne nego

Četnici u Emanueli :D:D

bolje i to nego 'emanuela u cetnicima'

:D:D:D

Posted: **24/04/2005 16:21**

Posted: **24/04/2005 16:42**

Lisac wrote:a da eventualno sacekamo festival u cannesu, pogledamo selekciju, pogledamo go west i pakao pa da tek onda opalimo po chetnicima

just a sugestion

Hm, a ja mislim da se Kusta ipak preznojava na pomen nasih autora, na pomen Bosne....i da ne bi mogao podnijeti da pruzi ruku nekom od njih......uruci im nagradu.....i poljubi ih.....(dva puta

)......

Kusta, Nele, Brega......mokra braca od prije rata......jedino se Brega donekle nevjesto suzdrzavao od onoga sto su haveri Kusta i Nele otvoreno govorili sve ove godine.....
Nakon svega sto je Kusta rekao.....potpuno je opravdana sumnja da je nase autore izbacio zbog frustracija koje nikako ne moze izbiti iz glave.....
Jos samo kad uzmes u obzir da mu je sva familija ostala ovdje.....koliko mi je poznato.....s njima vise nema nikakvog kontakta....i samo su se culi telefonom par puta.....a on i dalje pljuje po nama.....po mjestu u kojem je njegova familija.....

Jednostavno ne mogu povjerovati u to da Kusta moze objektivno odlucivati kad je u pitanju Bosna......Kusta nije sposoban za takvo sto......nema sanse......

Posted: **24/04/2005 21:46**

komi wrote:ne nego

Četnici u Emanueli :D:D

kod tebe emanuela kao shuma striborova, mogu li svi stati?

glede Cannes Film Festivala, vidjet cemo, jer se sami autori josh uvijek nisu zvanichno oglasili po pitanju istih

Posted: **03/05/2005 00:47**

The_Fluid wrote:glede Cannes Film Festivala, vidjet cemo, jer se sami autori josh uvijek nisu zvanichno oglasili po pitanju istih

Evo iz BH Dana. Ja se poprilicno slazem sa ovim clankom.

BH Dani wrote: Cannes nije Beograd, nema Kusturica toliku moć

Iako se već odavno špekulira da je izbor Emira Kusturice na čelo žirija ovogodišnjeg Kanskog festivala najveća prepreka bh. režiserima, naša novinarka istražuje francuske reakcije. U Cannesu i Parizu slave istjerivanje politike iz umjetnosti

"Ja sam rođen nekoliko puta, a sigurno je da sam se jednom rodio i u Cannesu. Zapravo, Cannes - to sam ja", rekao je jednom prilikom Emir Kusturica. I nije bio u krivu.

Uistinu, nigdje mu se nisu divili koliko u Francuskoj, a ta ljubavna priča počela je upravo u gradu domaćinu jednog od najprestižnijih festivala u svijetu - Cannesu. Tamo ga znaju još od 1985., kada Otac na službenom putu dobija Zlatnu palmu, potom slijedi nagrada za režiju 1989. za Dom za vješanje, da bi mu Underground 1995. donio rijetku počast režisera dvostruko nagrađenog u Cannesu. Što je dotični proslavio sa uzdignuta tri prsta u najsvečanijem času festivala.

Kusturica je Francuze uvijek fascinirao svojim stilom, koji nisu znali imenovati, pa su ga okitili zasebnim nazivom "Kustu". Što je, u konačnici, tek potvrdilo stare teze koliko su Francuzi slabi na Kustuovo viđenje Balkana. Kada je konačno sjeo na mjesto predsjednika žirija Kanskog festivala, Francuzi su bili oduševljeni, jer on je njihov, kanski, domaći, i više od toga - on je evropski režiser, za razliku od prošlogodišnjeg predsjednika i american boya Quentina Tarantina.

Dakle, mjesto u Cannesu je neosporno, ali njegova moć je ipak diskutabilna: da li je zaista sve to bilo dovoljno da se samo zbog njega zasjene dva bosanskohercegovačka filma, od kojih je zapravo tek jedan pravi bosanski trade mark - Go West Ahmeda Imamovića, dok je Pakao našeg Danisa Tanovića pola poljski, pola francuski?

Da se ne lažemo - najlakše je reći kako je Kusturica kriv za sve. U BiH, već pomalo prepotentnoj kada je o filmu riječ i u kojoj svaki novi domaći uradak i prije svoje zadnje klape postaje kandidat za Oscara, ta teorija je lako prihvatljiva. Međutim, pitanje je koliko za festival, koji ima polustoljetnu tradiciju takmičenja najboljih među najboljima u svijetu filma, ove špekulacije imaju argumentirano uporište.

Obrnuta teza Podsjetimo prvo da u Cannesu ne postoji u procesu selektiranja lobiranje kakvo se prakticira na festivalu Američke filmske akademije, koja dodjeljuje Oscara. Filmovi su u istoj mjeri zastupljeni u službenom katalogu i ništa više. Ne da je smotra poput kanske transparentna ili da se na koktel-žurkama ne favorizira ovaj ili onaj film, već je naprosto teško povjerovati da je Emir Kusturica, bez obzira na svoj francuski image, mogao uticati na kompletnu postavu eminentnih i iskusnih filmadžija, književnika i umjetnika koji čine komitet. Pogotovo kada je u pitanju Danis Tanović, koji uživa veliki ugled u evropskim filmskim krugovima.

Osim toga, pravila su striktna. "Predsjednik žirija nema apsolutno nikakvu ulogu u procesu predselekcije filmova, komitet selekcije i umjetnički direktori festivala odabiraju filmove. Predsjednik ni u jednom trenutku ne zna koji su filmovi mogli biti prikazani i selektirani. Njegova uloga je bitna u proglašenju filmova koji uđu u zvaničnu selekciju, ali ne u i predselekciji", rekao je za naš list Laurent Rivoire, šef kanskog Departement de Filmsa.

Bez obzira na ovaj zvanični stav predstavnika festivala, u Francuskoj su nakon proglašenja zvanične selekcije glasine također bile slične ovdašnjima: animozitet između Kusturice i Tanovića presudio je u neselektiranju filma Pakao. Međutim, francuska verzija je nešto drugačija.

"Mislim da problem dolazi od Tanovića, koji je u nekoliko navrata indirektno napao Kusturicu i javno izjavio kako bi volio da njegov film ne bude prezentiran na festivalu kojim predsjedava Kusturica. Taj stav je pomalo zbunio ljude na festivalu te zbog toga kruži još jedna verzija: da su organizatori željeli da izbjegnu pojavljivanje Tanovića na festivalu jer ne žele da se plasira politička polemika, s obzirom da bi to dovelo do preispitivanja kredibiliteta samog festivala i stvorilo nepotrebni konflikt. Tanović je, naravno, vrlo čuven ovdje, došao je sa odličnim scenarijem i iskusnom glumačkom ekipom, Francuzi ga već po tome prepoznaju kao svog režisera, ali jednostavno mislim da je digao preveliku frku", rekao nam je preko telefona Anthony Bobeau, urednik filmskog časopisa Film Français i jedan od najcjenjenijih analitičara Kanskog festivala.

Međutim, i on priznaje da je način filmske selekcije ponekad pomalo sumnjiv te podsjeća na skandal koji je prije nekoliko godina izazvalo neuvrštavanje francuskog filma Le fabuleux destin d'Amelie Poulain Jean-Pierre Jeuneta - kojem je Danis Tanović ispred nosa "oteo" Oscara.

Povratak velikih Danas, kad je sve gotovo, Tanovićev film za Francuze ostaje samo jedan od 90 francuskih filmova koji nisu ušli u Cannes (prošla su samo tri). Iz Pariza stižu vijesti da su Francuzi još više razočarani, tim prije što se Danisov film spominjao kao jedan od favorita. Ne samo zato što je ocijenjen kao vrhunski već i zbog toga što je Tanović također dijete Cannesa.

Za nas bi možda veće razočarenje trebao biti Go West, po svemu sudeći jedini uistinu domaći film, koji se nije našao na kanskom meniju. Ako je suditi po Deset minuta, koji, i pored toga što je kratkometražni film, ostaje jedno od najboljih bh. filmskih ostvarenja - Imamovićev dugometražni prvijenac obećava mnogo. Slične "kanske" reakcije su nam potvrdili i naši francuski izvori - međutim, pobijaju tvrdnje o Kusturicinom lobiranju protiv njega.

Opet, da li su i Pakao i Go West trebali ući ili ne u uži krug, iskreno - domaća javnost najmanje zna - jer nije vidjela ni jedan ni drugi. Reakcije Tanovića i Imamovića, koji ne žele komentirati spomenute špekulacije, daju do znanja da kanski debakl nije i debakl sudbine ovih filmova. I bez obzira što je Kanski festival najveća filmska smotra u Evropi, njegovo mjesto u današnjem nepreglednom svijetu kinematografije pomalo je izgubilo ono nekadašnje poštovanje stečeno pozitivnim odnosom prema filmovima "sa margine".

Pogledajmo samo filmove koji su ušli u selekciju: Jim Jarmusch, Wim Wenders, Lars von Trier, Gus Van Sant... Prejaka i zahvalna konkurencija, ali i prejako prisustvo čuvenih. Kao što će i sami francuski mediji naglasiti, povratak velikih imena na crveni tepih Kanskog festivala pokazuje njegovu samoslavu: svi režiseri su barem jednom već bili nagrađeni. Tako je 58. festival malo s gorčinom nazvan "povratak palmiranih i klijentele".

Evropskih filmova ima najmanje: ovog puta zaboravljeni su i Španci i Britanci, dok je sjevernoamerički kontinent poprilično zastupljen - četiri američka i dva kanadska filma. Ima i Kine, Japana, Tajvana. A sumnje da se desila marginalizacija filmova sa pasivnim budžetom a sjajnom realizacijom, organizatori pobijaju imenima: Rumunija, Mađarska, Šri Lanka, Iran... Međutim, u Francuskoj se kritičari nisu libili da naglase kako je Kanski festival ipak zapao u krizu identiteta.

Činjenica je da je ove godine bilo najviše ponuđenih filmova: 1.540, za razliku od, recimo, 1.320 prošle godine, i da mnogi dobri filmovi nisu ušli. Valjda nije teško vjerovati da Tanovićev i Imamovićev jednostavno spadaju među njih. Treba li nas tješiti što ni film Woodyja Allena nije ušao u glavnu kompeticiju? Ne treba. Vjerovatno nas treba biti briga. Festivala ima napretek, a filmovi imaju vječnost.

Umjetnost umjesto politike Što se tiče Kusturice, rijetki će razmišljati poput direktora sarajevskog Kulturnog centra "Andre Malraux" Francisa Bueba, koji je za naš list rekao: "Meni je šokantna sama činjenica da Emir Kusturica može biti predsjednik jednog takvog festivala." Ali, Bueb je nešto drugo: Francuz situiran u Sarajevu još od rata, više nego dobro poznaje mjesto fenomena zvanog Kusturica.

Francuzi u Francuskoj ne, jer njima taj fenomen ništa ne znači. Oni nisu sigurni ni u to što se desilo u Bosni, pa u očima pojedinih, nažalost, više može pogriješiti Tanović, koji nanovo unosi taj dosadni bosanski ko-je-kriv razdor. Ni polemika koja se digla 1995. godine - kada je francuski intelektualac Alain Finkielkraut tekstom "Uljez-Kusturica" u Le Mondeu optužio Kusturicu da je izdao rodni grad i da se s Undergroundom, koji je ništa manje do srpska propaganda, direktno stavio u službu Beograda - nije uspjela staviti mračni oreol na Kusturicinu filmsku karijeru.

Jer, Francuze zapravo to - ne zanima. Za razliku od stavova ovdašnje javnosti, za njih se u Cannes s Kusturicom vratila umjetnost umjesto politike. Svidjelo im se i kad je, nakon što mu je dodijeljena čast da bude predsjednik žirija, rekao: "Sada je na meni da branim vrijednosti ovog festivala, a to su estetika i umjetnost."

Predsjednik festivala Gilles Jacob, veliki Kusturicin fan, zahvaljujući njegovom izboru, povratio je slavu izgubljenu protekle godine dodjeljivanjem Zlatne palme Michaelu Mooreu. Francuzi su tada pomalo zbunjeno pokušavali shvatiti šta se to dogodilo sa Cannesom. Ne da im Michael Moore nije drag - itekako jeste - ali ovdje su se političke prilike umiješale u umjetnost.

Fahrenheit 9/11, o kojem su voljeli diskutirati kao o najboljem antibušovskom filmu, omiljenoj temi Francuza, ipak je bio samo uljez u 58-godišnjoj tradiciji slavljenja kinematografije, a ne propagandne dokumentaristike. Jer, kao što će i sam Wim Wenders, nakon što je ušao u zvaničnu selekciju, reći: "Kako je samo ljepše takmičiti se sa Jimom Jarmuschom umjesto sa Shrekom i Georgeom Bushom!" Tamo gdje je svima Tarantino pao u očima, Kusturica se izdigao. Do nebesa, nažalost.

Filmovi i režiseri
Borci za Palmu

Dominik Moll - LEMMING
David Cronenberg - A HISTORY OF VIOLENCE
Jean-Pierre i Luc Dardenne - L'ENFANT
Atom Egoyan - WHERE THE TRUTH LIES
Amos Gitai - FREE ZONE
Michael Haneke - CACHÉ
Hou Hsiao-Hsien - BEST OF OUR TIMES
Jim Jarmusch - BROKEN FLOWERS
Tommy Lee Jones - THE THREE BURIALS OF MELQUIADES ESTRADA
Masahiro Kobayashi - BASHING
Arnaud i Jean-Marie Larrieu - PEINDRE OU FAIRE L'AMOUR
Frank Miller i Robert Rodriguez - SIN CITY
Wim Wenders - DON'T COME KNOCKING
Carlos Reygadas - BATALLA EN EL CIELO
Hiner Saleem - KILOMETRE ZÉRO
Johnnie To - ELECTION
Gus Van Sant - LAST DAYS
Marco Tullio Giordana - QUANDO SEI
NATO NON PUOI PIU NASCONDERTI
Lars Von Trier - MANDERLAY
Wang Xiaoshuai - SHANGHAI DREAMS

Posted: **04/05/2005 00:11**

iz CG hefticnjaka MONITORA (odlicna novina):

KUSTURICA PREDSJEDNIK ŽIRIJA U KANU
Sad je on jedini - Bosanac

Prema pisanju Slobodne Bosne, na ovogodišnjem Kanskom filmskom festivalu, ni u jednoj od zvaničnih selekcija, nije bilo mjesta za narastajuću i sve bolju bosansku kinematografiju.
Ni gromoglasno najavljivani Go West Ahmeda Imamovića, niti Pakao oskarovca Danisa Tanovića nisu našli svoje mjesto na najvećem evropskim festivalu. Sarajevski mediji su još prije tri mjeseca tvrdili da bosanski filmovi, uprkos tome što se radi o vanserijskim ostvarenjima, neće ući u selekciju. Zašto? Jer je predsjednik ovogodišnjeg Žirija niko drugi nego donedavno srpski reditelj Emir Kusturica, osoba za koju je i italijanski list La Republlica 20-og aprila napisala da će pokušati da onemogući prikazivanje, kako su ga Italijani nazvali, "novog, veličanstvenog filma Danisa Tanovića".
Kada ga je novinar francuskog lista Journee de Dimanche upitao da prokomentariše činjenicu da se na festivalu neće naći film oskarovca Tanovića, kao ni drugi filmovi bosanskih režisera, gospodin Kusturica je izjavio da će ipak biti prisutan jedan bosanski režiser: Emir Kusturica. Što će na Kusturičinu izjavu da je sada ponovo "bosanski reditelj" reći srpska javnost, koja je do danas živjela u uvjerenju da je Kusturica bio najveće pojačanje srpskoj kinematografiji u ratnom prelaznom roku, preostaje da se vidi.
Kusturica je, odmjeren i skroman kakvim ga je Bog dao, u istoj novini izjavio da nema nikakve sumnje da će jednom dobiti i treću Zlatnu palmu, jer, kako je primijetio: "Film, to sam ja".
Ova izjava govori da je Slobodna Bosna po svemu sudeći bila u pravu kada je pisala da će Kusturica učiniti sve što je u njegovoj moći da osujeti prikazivanje filmova bosanskih režisera, naročito onih Bosanaca koji bi mogli ugroziti njegovo megalomansko narcisitičko izjednačavanje filma sa samim sobom. Ali Kusturica tu ima problem: Oskar je značajnija nagrada od Zlatne Palme... Mnogo, mnogo značajnija. Njegov novi jaran, nekadašnji sjajni fudbaler a današnji liječeni kokainski ovisnik Dijego Maradona to bi mu ovako objasnio fudbalskom terminologijom: Zlatna palma je kao prvenstvo Evrope, a Oskar je kao Mundijal. Možeš u Evropi pobjeđivati koliko hoćeš, ali prvak svijeta postaćeš tek kada pobijediš Brazil i Argentinu... i dobiješ Oskar. Tanović je dobio Oskar, i Kusturici su prvenstva Evrope, pardon, Zlatne palme, tu od male pomoći.
Producent Pakla Čedomir tvrdi: "Žalosno je što se naše balkanske svađe prenose i u svijet filma. Zapravo ne svađamo se mi s nekim, nego neko drugi sa nama. Kusturica ima dvije Palme, uticajan je u Kanu, ali nema ono što je najvažnije - Oskar. I nećemo bacati drvlje i kamenje po organizatorima Kanskog festivala, između ostalog i zbog onoga što su učinili na promociji Ničije Zemlje. Oni su suvereni u svojim odlukama i niko im ništa ne može zamjeriti... I još nešto: imamo fantastičan film i baš nas briga".
Danis Tanović, piše Slobodna Bosna, nije želio da komentariše odluku Kanskog žirija, ali je početkom februara izjavio da je taj filmski festival značajan i da njegovi organizatori budno paze koje će filmove prikazati. A o mogućem ponašanju Kusturice on je dodao: "Njegov glas će se, naravno, pikati, ali sve drugo smatram špekulacijama. Zapravo, ako će Emir Kusturica reagovati politički, to je onda njegov problem, a mene isključivo zanima moj film Pakao."
Iako smatra da Kusturica ne može uticati na odluku žirija, Benjamin Filipović, predsjednik Udruženja filmskih radnika BIH dodaje: "Moram priznati da mi je malo čudno da film Danisa Tanovića nije uvršten u oficijelni program. U taj film je uloženo puno novca, producent filma Čedomir Kolar je uticajna osoba u filmskom svijetu, glumačka ekipa je izvanredna, u krajnjoj liniji Danis je osvojio Oskara".
Čedomir Kolar je ustvrdio: "Vjerujte mi da nismo imali nikakve ambicije još od onoga dana kada je saopšteno ko će biti predsjednik žirija ovogodišnjeg Filmskog festivala u Kanu. Ne želim da špekulišem, ali poznavajući karakter Emira Kusturice, sve je moguće".

Marko LUBARDA

http://www.monitor.cg.yu/broj/str_18.html

Forum Klix.ba

Bez filmova bosanskohercegovačkih autora u Cannes-u

#1 Bez filmova bosanskohercegovačkih autora u Cannes-u

#2

#3

#4

#5

#6

#7

#8

#9

#10

#11

#12

#13

#14

#15

#16

#17