Forum Klix.ba

Šta kaze legenda/historija? Koje su to zlatonosne rijeke u BiH? Ja znam za rijeku Fojnicu i rudnik zlata Bakovici koji nije u funkciji vec 70.godina.

pratim

walter kurtz wrote:pratim

-||-

Prema svim stručnim analizama, na ovom području postoje nalazišta sa oko pet tona rude iz koje se dobija zlato i srebro.

Njihova vrijednost mjeri se stotinama miliona dolara.

U federalnom Parlamentu čeka se usvajanje zakona o koncesijama, nakon čega će koncesija biti dodijeljena kompaniji koja ponudi najviše novca.

Cijeli projekat doprinio bi razvoju općine Fojnica. Mještani Bakovića su skeptični jer ne znaju koliko će koristi od svega toga imati mjesna zajednica.

Rudnik Bakovići kod Fojnice jedno je od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Evropi.

Do 1939. godine, do kada je rudnik bio aktivan, iz njega je izvađeno preko 2.000 kg čistog zlata i puno više srebra.

Vlasti Federacije BiH odlučile su ponovno pokrenuti eksploataciju zlata i srebra iz tog nalazišta jer će to, po njihovom mišljenju, doprinijeti razvoju toga kraja, kao i punjenju budžeta.

Osim finansijskih efekata, aktiviranje Rudnika Bakovići doprinijet će i u naučnom smislu jer će se ovaj kraj, koji oduvijek poznat po rudnom bogatstvu, i adekvatno istražiti.

Izvor: ne smijem reklamirati.

Rudnik zlata u Bakovićima su "drzali" Englezi, eto do poč. II svjetskog rata. Ugovor sa Englezima je bio aktivan dugo vremena,pa se postavlja pitanje zasto Englezi nisu mogli nastaviti sa kopanjem poslije II svjt.rata?

Dobar dio rijeka nije uopce istrazen - primjerice Ukrina, Ugar,..

Najbolja nalazista su u starim koritima rijeka - odnosno kopati gdje je nekada tekla rijeka - i tu postoji i pravilo na kojoj dubini i kako izgleda zlatonosni sloj. Primjerice Miljacka u Sarajevu koja je hiljadama godina tekla na lijevoj strani kotline gdje je sada Hrasno napr.

Za mlade entuzijaste i osobe koje vole izlete u prirodu je super ideja ponijeti tanjir kada idu na teferic uz Fojnicu, Zeljeznicu,.. najbolje je istraziti mulj i pijesak tamo gdje rijecica ima ostriji ugao i gdje se nanos talozi.

Znam za ekipu koja ce to istaziti na Ugru - al necu reci odavati.

Super. Dobra informacija to za ostri ugao. Znas cega me jos strah....mina, da nije neka niz potočić se skortrljala i tu na takvom oštrom uglu ostala Ok, znam da fantaziram,ali treba bit pazljiv. Sta kazes za Ugar...on je na Vlašiću.

ljuspica wrote:Super. Dobra informacija to za ostri ugao. Znas cega me jos strah....mina, da nije neka niz potočić se skortrljala i tu na takvom oštrom uglu ostala Ok, znam da fantaziram,ali treba bit pazljiv. Sta kazes za Ugar...on je na Vlašiću.

to sa minama nije uopste naivno,zipa

...veći broj riječica i potoka srednje bosne u prošlosti su bili mjesta gdje se tražilo zlato; tome svjedoče i nazivi pojedinih lokaliteta; možda zanimljiv način eksploatacije zlata iz jedne od rijeka srednje bosne u srednjem vijeku, je bio i taj da se volovska koža razvuče riječnim koritom, na način da se dlake okrenu uzvodno i zaustavljaju/ hvataju komadiće zlata

simonese wrote:

ljuspica wrote:Super. Dobra informacija to za ostri ugao. Znas cega me jos strah....mina, da nije neka niz potočić se skortrljala i tu na takvom oštrom uglu ostala Ok, znam da fantaziram,ali treba bit pazljiv. Sta kazes za Ugar...on je na Vlašiću.

to sa minama nije uopste naivno,zipa

Najsigurnije je kopanje na mjestu gdje je nekada bilo korito rijeke. To se da istraziti a vjerujem da geolozi znaju za to.

Primjerice ako se ko sjeca u Sarajevu - bilo je problema sa gradnjom Bosmala a i danas gdje lagano tone - iz razloga sto je tu uvijek tekla Miljacka i tlo je nesigurno. Nebih drugacije ni saznao da je korito Miljacke u novije vrijeme preusmjereno.

E na takvim mjestima je najbolje traziti zlato iz vise razloga. Prvo sto je otezano ispiranje u samoj rijeci i kopanje nanosa, plus mine sto i ekplozivna sredstva sto se takodjer zaustavljaju na tim mjestima, i na kraju - manje su kolicine. Tamo gdje je rijeka tekla hiljadama godina i gdje je sada suho - je prvo veca kolicina natalozenog zlata, a drugo - lakse je istraziti jer treba samo kopati dovoljno doboko i naci na sloj.

Sloj gdje je zlato ima odredjene minerale i stijene, cak i boju i geolozi a pogotovo iskusni kopaci zlata to znaju prepoznati. I onda u sirinu kopaj sve i ispiraj.

Drugi nacin je traziti zlatnu zilu ali to je vrlo rijetko i obicno su u pitanju stijene a niko ne busi kameno brdo amaterski.


Dakle kao sto rekoh - za razonodu - ostriji zaokret rijeka, duboko zagrabiti u mulj, nanos i tanjir pa ispiraj - uz oprez od mina.

Za malo ozbiljije - staro korito rijeke - i kopaj dok ne nadjes na sloj. Ima dosta literature koja objasnjasnjava kako izgleda zlatni sloj starog korita rijeke. Ako je covjek sretniji - sloj je na samo metar kao u slucaju preusmjerenih korita u novije vrijeme zbog urbanistickih planova, gradjje hidroelektrana,...

Znači u pravu sam to za mine ne fantaziram. To sam lupila onako. A gledaj, u proslosti su se mnoge rijeke preusmjeravale radi izgradnje grada. Tako je recimo i rijeka Bosna preusmjerena. No, ne vjerujem da je Bosna zlatonosna. Do sad sto sam citala uvijek su to bile rjecice, potočići, a ne dublje rijeke.
Od literature nista mi nije doslo pod ruku, tako da slabo sta znam, osim da smo bogati zlatonosnim rijekama.
Navodno ima drustvo koje redovno ispira zlato u rijeci Fojnici. To sam cula,tako da nisam sigurna da li je tacno,... a sto ne bi bilo.
Kad malo bolje razmislim, mozda ne bi bilo loše uzet šator u ruke i otic u Srbiju kampovat pored rječica,pa istrazivat po rijekama. Sigurna sam da i tamo ima, a mina nema 100%. Ovo bih više radila iz gušta, ili radi zabave a ne zbog novaca. No, ako bi se moglo sta ubrati i love onda ok. A ako ne, nema veze, lijepo je istrazivati i bit u kontaktu sa prirodom.

Treba obratiti pažnju i kakav je geološki sastav stijena uzvodno od lokaliteta na kojem vršimo ispiranje, npr. ako su, kao na mjestu gdje stanujem, cenoman-turonski krečnjaci, slabo hajra ćete imati od nadjenog.

hidr wrote:Treba obratiti pažnju i kakav je geološki sastav stijena uzvodno od lokaliteta na kojem vršimo ispiranje, npr. ako su, kao na mjestu gdje stanujem, cenoman-turonski krečnjaci, slabo hajra ćete imati od nadjenog.

Kakve jos stijene postoje? Zapravo bolje je pitanje kad cu imati hajra,pored kakvih stijena? Naci cu ih na netu, posto ne znam ni kako izledaju ove cenoman-turonske

Cenoman i turon su faunalni stadiji epohe gornja kreda starosti 89.3 - 99.6 miliona godina, a stijene koje sam naveo su krečnjaci. Najčešće se može naći u koritima rijeka, potoka i obično su na samom dnu taloga u kojem je zastupljeno (zbog težine). Ne očekuj neke "ludilo" količine, ali je u svakom slučaju zabavno.

pratim

Kolko ste iskopali al' u tonama napiste

Lasva garant, gornji tok lokacija:renduline njive.
Svojim ocima gledao i svoji rukama ispiro. Jedno sto nas tad niko nije mogo poucit kako se to radi, vec gledali kaubojske filmove i kako Stampi ispira zalato.
Danas je na toj lokaciji ona ZZ sto pravi fake vlasicki sir od kravljeg mlijeka i neki restoran s ustipcima

tataćusak wrote:Kolko ste iskopali al' u tonama napiste

kod naske se u sepetima mjerilo