Forum Klix.ba

Tekst je malo duzi, ali morao sam malo da se raspisem iz razloga sto je stvarno veliki broj onih ljudi koji uopste ne razumiju kako funkcionisu i cemu sluze neke stvari.

Rashladna tekucina

Da bi razumjeli zašto cep hladnjaka može biti koristan, prvo moramo razumjeti nešto o fluidu unutar sistema hlađenja.
U idealnom svijetu, motori bi se hladili sa cistom vodom. Voda je izvrsno sredstvo za hlađenje i izuzetno je efikasna za odvodjenje topline od motora.Međutim, voda ima nekoliko osobina koje ju čine nesavršenim. Kao prvo, ima relativno visoku temperaturu smrzavanja, na 0 stepeni Celzijusa. Da bi stvar bila jos gora, voda ima svojstvo da se siri dok se smrzava. Ona također ima relativno nisko vreliste, na 100 stepeni Celzijusa. Budući da većina motora rade na temperaturi od oko 90-105 stupnjeva, to znaci da je jako malo potrebno da bi ta voda prokuhala. Kuhanje je lose iz vise razloga koje neću previše elaborirati, ali dovoljno je reci da para tj mjehurići u rashladnom sredstvu zapravo izoliraju rashladno sredstva od dijelova koje treba hladiti. Također može uzrokovati kvarove pumpe za vodu itd. Voda je korozivan fluid i ona će postupno izjedati dijelove rashladnog sistema. Znaci, to nije dobar lubrikant I dijelovi rasladnog sistema se oslanjaju na druge spojeve koji trebaju biti u tekucini za hladjenje.
Dakle generalno, u sistemu za hladjenje treba biti antifriz pomijesan sa destiliranom vodom.
Antifriz i sprijecava vodu od smrzavanja zimi (spuštanjem tačke smrzavanja vode) i istovremeno podiže vrelište vode. A 50/50 omjer antifriz/voda nam zapravo daje tacku smrzavanja -37 stupnjeva i tacku vrelista od 106 stupnjeva.
Ono sto se rijetko moze cuti od proizvodjaca je da antifriz nije vrlo efikasan u preuzimanju topline. U stvari, sipanje cistog 100% antifriza u sistem za hlađenje će biti apsolutno užasna ideja. Kada dodate antifriz u vodu, mogućnost da se ohladi ravnomjerno i brzo, opada. Osim toga, dodavanjem do oko 60% antifriza, tacka vrelista raste I tacka smrzavanja pada. Međutim, kako kolicina antifriza pocne prelaziti 60%, tacka vrelista nastavlja rasti a tacka smrzavanja pocinje rasti.
Zakljucak je da ne treba koristiti 100% destiliranu vodu u sistemu za hlađenje, jer nastaje problem zbog korozije, lose tacke kljucanja I lose tacke smrzavanja. Također ne treba koristiti 100% antifriz, jer bi to bila jako loša tečnost za hlađenje, prvenstveno zbog svojstva loseg preuzimanja toplote. Dakle, treba nam kompromis, što je obično 50/50 odnos dva fluida. Statistike I proizvodjaci obicno kazu da omjer antifriz : voda treba da bude od 33% : 66% do 66% : 33%.

Uloga tlaka tj pritiska u sistemu

Kako se vozilo zagrijava tj kako se tekucina za hladjenje zagrijava, dolazi do stvaranja pritiska u sistemu. Čep hladnjaka omogućava da se odrzava pritisak u sistemu za hlađenje na odredjenom nivou i on ce da popusti pritisak tako da ce malu kolicinu vode da izbaci u prelivnu posudu, ako to bude potrebno. Cep hladnjaka je u stvari jedna vrsta sigurnosnog ventila koji funkcionise u oba pravca. Povecan pritisak rasladne tekucine gura oprugu cepa hladnjaka i tekucina iz hladnjaka odlazi u prelivnu posudu. Cim pritisak padne na dozvoljenu vrijednost, opruga savladava pritisak I gura dihtung cepa na svoje mjesto u grlu hladnjaka I zatvara odlivanje tekucine iz hladnjaka. Auto tj motor kako se hladi, tako se hladi I tekucina hladjenja, automatski pada pritisak u sistemu. Dolazi do tacke stvaranja vakuma u sistemu I tada pocinje sa radom drugi ventil na cepu hladnjaka koji se pomjera zbog stvaranja vakuma u hladnjaku I tako se tekucina iz prelivne posude vraca u hladnjak na odredjeni nivo.
Pritisak zapravo povećava tacku kljucanja tekucine. Pritisak bukvalno ne dozvoljava tekucini da predje u paru I prisiljava je da duze ostane u tecnom stanju. Svi moderni automobilski rashladni sistemi su pod pritiskom, u potpunosti regulirano čepom hladnjaka, vecinom od 1.1 bar ili 1,3 bara.
Koliko pritisak podize tacku vrelista? Pa, ako se koristi rasladna tekucina u omjeru 50:50 i ako je cep hladnjaka predvidjen na 1.1 bar, tada je tacka kljucanja oko 125-126 stepeni. Ako je cep hladnjaka od 1,3 bara, tada je tacka kljucanja tekucine u sistemu vec na 131 stepen. Neko ce reci, ako je pritisak tako dobar onda zasto ne napraviti jos veci pritisak. Jednostavno, cep je tu kao najslabija karika koja ce popustiti ako pritisak predje neku granicu. Zasto rizikovati da nesto drugo nastrada od prevelikog pritiska, kao npr da vam pukne hladnjak od prevelikog pritiska.
Zakljucak
-na stanje cepa se treba obratiti paznja, da li je gumica citava i da li cep obavlja svoju funkciju kako i treba.

Prednosti I mane antifriza

Antifriz sadrži potrebne aditive, I vecina proizvodjaca automobila navodi koje zahtjeve treba ispunjavati antifriz koji se koristi u njihovim automobilima. Antifriz je definitivno potreban u rasladnom sistemu automobila, ali on ima jednu veliku manu. Los je preuzimac toplote. Sama destilovana voda je puno bolji preuzimac toplote. Toplotni kapacitet etilen glikola je samo oko 65% od vode na temperaturama koje su u sistemu za hlađenje. Npr. kod sistema koji ima mjesavinu od 65% antifriza I 35% vode, smanjen je kapacitet hladjenja za 20%. Ako živite u toploj klimi, nije loša ideja da omjer antifriz - voda se pomjeri na omjer 25 - 75 i tako da se podigne kapacitet hlađenja bez gubljenja antikorozivnih svojstava i svojstava podmazivanja. Voziti ljeti na velikim vrucinama, pod velikim opterecenjem, trkati se, kada temperatura motora zna doci do nekih visih granica, sigurno bi igralo ulogu kada bi rasladna tekucina bila u omjeru koji ide u korist vode. Kod automobila koji ima motor u savrsenom stanju i rashladni sistem u savrsenom stanju, potpuno je normalno da je omjer antifriza I vode 50% : 50%. Kod vozila koja su istrosenija I koja su podlozna podizanju temperature u odredjenim uslovima (nije bitno zasto) moze se nesto uciniti na boljem hladjenju, jednostavnim ,da kazem trikom koji uopste nije trik vec cista fizika. Treba promijeniti odnos antifriza I vode u korist vode I stavljanjem cepa hladnjaka veceg pritiska (umjesto 1.1 bar, staviti 1.3 bara). Samim tim postupkom ce se dobiti bolje hladjenje motora jer u rashladnoj tekucini ima vise vode (koja je odlican preuzimac toplote), Tacka kljucanja je cak podignuta. Mana je jedino sto je tacka smrzavanja isto podignuta. Ovakav setup se preporucuje samo ljeti. Ljeti bi se mogla koristiti I cak sama destilovana voda, a glavni razlog su velike vrucine, ako se auto koristi stalno u nekakvim guzvama, kreni-stani, ako motor trpi velika naprezanja I sl. Treba napomenuti da se u slucajevima kada se koristi sama destilovana voda, bi trebalo dodati u sistem aditiv koji u principu da grubo se izrazim “vlazi I podmazuje” vodu. Ja licno vise preferiram antifriz tokom cijele godine u omjeru 50/50.
Zakljucak
-Sto je veci postotak antifriza u rasladnoj tekucini u odnosu na vodu, tako se drasticno smanjuje kapacitet hladjenja tj takva tekucina gubi na sposobnosti upijanja toplote od motora.
-Antifriz nije bitan kod tacke kljucanja vec kod tacke smrzavanja. Kod tacke kljucanja najvecu ulogu igra ispravnost cepa hladnjaka.
-voda kljuca na 100 stepeni
-50%-tna mjesavina antifriza kljuca na 106 stepeni
-voda pod pritiskom od 1,1 bar ima tacku kljucanja od oko 126 stepeni
-50%-tna mjesavina antifriza pod pritiskom od 1,1 bar kljuca na oko 132 stepena

Funkcija termostata

Jako puno ljudi kaze da termostat hladi motor ili kaze da regulise hladjenje. Ja bih rekao da termostat sluzi samo tome da se motor ugrije sto prije na radnu temperature I time smanji habanje motora koje ubrzano nastaje zbog rada na nizim temperaturama od one propisane radne. Nakon dostizanja radne temperature, termostat pocinje sa otvaranjem protoka rashladne tekucine. Otvorit ce ili zatvoriti taman toliko koliko je dovoljno da se sistem odrzava u okvirima radne temperature.Termostat može odrediti samo kada je sustavu za hlađenje dozvoljeno da počne hlađenje motora.
A sad malo o onome sto rade “ćuneri” tj o stavljanju termostata koji pocinje da otvara ranije, npr umjesto tvornickog koji pocinje otvarati na 90 stepeni, oni stave termostat koji pocinje otvarati na 80 stepeni ili neki koji pocinje otvarati jos ranije. Ljudi ovo rade iz dva razloga. Prvi razlog je taj jer ce kao auto dobiti malo vise snage. Totalna glupost o nekim dobicima. Racunaju da ce samim radom na nizoj temperaturi smjesa biti bogatija i eto jeftine snage. Dobitak snage je potpuno zanemariv u ovom slucaju, a nedostaci su ipak mjerljivi, kao npr povecana potrosnja goriva, ekoloski vise nepodoban auto a najveci je taj da auto vise vremena radi na nizoj temperaturi od propisane radne temperature I samim tim trenja I trosenja unutar motora su povecana. Drugi razlog stavljanja “nizeg” termostata je taj da ljudi imaju problema sa povisenom temperaturom motora pa misle da ce sa ovakvim termostatom rijesiti problem. Nikako ne mogu da shvate da termostat ne hladi auto. Auto ako se pregrijava sa termostatom, ono ce se pregrijavati I bez termostata. Ovo je cisto pokusavanje rjesavanja posljedice a ne uzroka.
Zaključak
Dakle, definitivno treba imati instaliran termostat kako bi se omogućilo da se motor zagrije što je brže moguće, dok ne dostigne dizajniranu radnu temperaturu.

Vrlo dobar i poucan tekst.

Ma ovo sam postavio jer me stvarno nerviraju izjave ljudi koji misle da cep hladnjaka sluzi samo za dosipanje vode i nema nikakve druge funkcije. Ono, cisto zavrni cep jer bez cepa ce voda iscuriti iz hladnjaka.

preludezalude wrote:Ma ovo sam postavio jer me stvarno nerviraju izjave ljudi koji misle da cep hladnjaka sluzi samo za dosipanje vode i nema nikakve druge funkcije. Ono, cisto zavrni cep jer bez cepa ce voda iscuriti iz hladnjaka.

Ma znam, cekaj samo dok se ti isti jave

Cep ima vise podioka ili?
Cini mi se ima zavrnes ga do ``kraja`` zavrnes ga ``na pola``

i šta sad... jel u bidonu antifriza kojeg kupiš u radnji ima vode ili je 100% antifriz

Black swan wrote:i šta sad... jel u bidonu antifriza kojeg kupiš u radnji ima vode ili je 100% antifriz

Zavisi, tj. ima i jedno i drugo. Imaš i mješavinu spremnu za upotrebu, a imaš i tzv. koncentrat antifriza koji moraš u odgovarajućem omjeru razblažiti sa vodom i nasuti.

Inače mi je neshvatljivo da danas bilo ko razmatra upotrebu samo vode kao sredstva za hlađenje.

Sliver wrote:super tekst. samo mislim jedna permutacija oko postotka.

Antifriz sadrži potrebne aditive, I vecina proizvodjaca automobila navodi koje zahtjeve treba ispunjavati antifriz koji se koristi u njihovim automobilima. Antifriz je definitivno potreban u rasladnom sistemu automobila, ali on ima jednu veliku manu. Los je preuzimac toplote. Sama destilovana voda je puno bolji preuzimac toplote. Toplotni kapacitet etilen glikola je samo oko 65% od vode na temperaturama koje su u sistemu za hlađenje. Npr. kod sistema koji ima mjesavinu od 65% antifriza I 35% vode, smanjen je kapacitet hladjenja za 20%. Ako živite u toploj klimi, nije loša ideja da omjer antifriz - voda se pomjeri na omjer 75 - 25 i tako da se podigne kapacitet hlađenja bez gubljenja antikorozivnih svojstava i svojstava podmazivanja.

pretpostavljam da ste mislili antifriz/voda 25:75%, ukoliko slijedimo prethodnu recenicu 65:35%

Da, u pravu si. Moja greska u pisanju.
Ispravljeno je.

Sodom1 wrote:Cep ima vise podioka ili?
Cini mi se ima zavrnes ga do ``kraja`` zavrnes ga ``na pola``

Klasicni cep nema podioka. Cep treba biti zavrnut do kraja da bi funkcionisao kako treba. To sto ima kao dva "podioka" tj dva "koljena" sluzi necemu drugom. To je sigurnost ako bi krenuo da odvrnes cep a sistem je pod pritiskom... Kad cep odvrnes na pola, pritisak iz hladnjaka ce izbaciti tekucinu pod pritiskom sa strane, a ne tebi u lice jer ce cep jos uvijek ostati na svom mjestu zakacen za hladnjak.

Dobar topic, korisne informacije na jednom mjestu

Rashladna tečnost je jedna od najjeftinijih stavki u održavanju vozila ali pored toga mnogi je nikad ne zamjene ili veoma rijetko provjere.

Mnogi mehaničari nemaju uopće provjeren i baždaren mjerač, koriste neke jeftine uređaje, što dovoljno govori.
Pravi refraktometar je mislim najprecizniji uređaj, i bolji servisi ga imaju.

530i wrote:

Black swan wrote:i šta sad... jel u bidonu antifriza kojeg kupiš u radnji ima vode ili je 100% antifriz

Zavisi, tj. ima i jedno i drugo. Imaš i mješavinu spremnu za upotrebu, a imaš i tzv. koncentrat antifriza koji moraš u odgovarajućem omjeru razblažiti sa vodom i nasuti.

Inače mi je neshvatljivo da danas bilo ko razmatra upotrebu samo vode kao sredstva za hlađenje.

U pravu si. Ali kad je u igri da se auto koristi u estremnim uvjetima onda je cista voda koja moze dati maksimalno hladjenje. Sve je stvar kompromisa. Ja sam isto za to da antifriz u sistemu treba biti jer on ipak vise daje nego sto odnosi.
Npr trkaca auta koriste uglavnom samo vodu. Cak je na nekim stazama zabranjena upotreba antifriza zbog toga jer je izuzetno sklizak ako se recimo prospe ili iscuri po stazi.
Naravno ovo je ekstremni primjer koji nema veze sa zastitom od smrzavanja vec ima veze sa maksimalnim hladjenjem motora.
Kod nas je na cesti jako puno auta koja imaju problema sa povisenom temperaturom. To se moze vidjeti prilikom ljetnih mjeseci, svako malo neko auto stoji pored ceste sa dignutom haubom. U ovakvim slucajevima se moze dobiti sa ispustanjem antifriz mjesavine, a sipanjem samo vode u sistem. Motor ce imati bolje hladjenje samo sa vodom. Ali u ovom slucaju je jako vazno da je cep hladnjaka ispravan jer je on taj koji nece dopustiti obicnoj vodi da prokljuca na 100 stepeni vec je tacka kljucanja pomjerena na 126 stepeni. Kao sto rekoh, sve je stvar kompromisa. Puno je vaznije da se motor ne pregrijava nego da ima antikorozivnu zastitu.
Postoji racunica, ispitivanje, testiranje, nazovi kako hoces, o tome koja je razlika u kapacitetu hladjenja izmedju sistema sa samom vodom i sistema sa antifrizom. Nisam to spomenuo ranije jer nisam siguran u brojke, zaboravio sam. Ali ako me sjecanje dobro sluzi, sistem sa 65% antifrizom (max zastita) bi trebao imati 50% veci hladnjak da bi dobio isti kapacitet hladjenja kao sistem sa samom vodom. Ne drzi me za rijec, ali mislim da su ovakve brojke bile.

Nisam jos spomenuo da mnogi ljudi nemaju pojma kako stvari funkcionisu oko tacke smrzavanja ovisno od omjera antifriza.
Npr mnogi ljudi misle da 100%-tni antifriz smrzava na -100 stepeni. A istina je da 100%-tni antifriz smrzava na -13 stepeni. Maksimalnu zastitu od smrzavanja daje 67%-tni antifriz a to je oko -70 stepeni.

vettel wrote:meni sega kad raja misli da ako naspe puno vise antifriza u odnosu na vodu, da ce bolje hladit motor

Za nepovjerovati je koliko svijeta tako misli.

Prilikom mjerenja antifitza, pored mjerenja na koliko rashladna tečnost mrzne treba pogledati i na koliko ključa. I onda neće biti dilema. Uglavnom tačka ključanja ne bi trebala biti ispod 109C

Ovo su stvarno jeftine stavke u odrzavanju auta, a igraju jako veliku ulogu.
I ja sam nekad bio "neinformisan". Kupio auto i primjetim da cep hladnjaka ima gumicu totalno ispucalu, Nisam gubio vodu, ali sam primjetio da sama gumena crijeva nisu nikada tvrda a prelivna posuda uvijek bude puna cim malo odradi auto. Nisam se ni brinuo jer nisam gubio vodu. Medjutim kasnije sam shvatio da sam sa takvim sistemom imao jako nisku tacku kljucanja tekucine jer u stvari sistem nikad nije bio pod pritiskom zbog neispravnosti cepa. Nece problem nastupiti ako se temperatura podigne na 100 stepeni ili 110 stepeni zbog same temperature. Problem ce nastupiti ako tekucina za hladjenje prokljuca.

preludezalude wrote:

530i wrote:

Black swan wrote:i šta sad... jel u bidonu antifriza kojeg kupiš u radnji ima vode ili je 100% antifriz

Zavisi, tj. ima i jedno i drugo. Imaš i mješavinu spremnu za upotrebu, a imaš i tzv. koncentrat antifriza koji moraš u odgovarajućem omjeru razblažiti sa vodom i nasuti.

Inače mi je neshvatljivo da danas bilo ko razmatra upotrebu samo vode kao sredstva za hlađenje.

U pravu si. Ali kad je u igri da se auto koristi u estremnim uvjetima onda je cista voda koja moze dati maksimalno hladjenje. Sve je stvar kompromisa. Ja sam isto za to da antifriz u sistemu treba biti jer on ipak vise daje nego sto odnosi.
Npr trkaca auta koriste uglavnom samo vodu. Cak je na nekim stazama zabranjena upotreba antifriza zbog toga jer je izuzetno sklizak ako se recimo prospe ili iscuri po stazi.
Naravno ovo je ekstremni primjer koji nema veze sa zastitom od smrzavanja vec ima veze sa maksimalnim hladjenjem motora.
Kod nas je na cesti jako puno auta koja imaju problema sa povisenom temperaturom. To se moze vidjeti prilikom ljetnih mjeseci, svako malo neko auto stoji pored ceste sa dignutom haubom. U ovakvim slucajevima se moze dobiti sa ispustanjem antifriz mjesavine, a sipanjem samo vode u sistem. Motor ce imati bolje hladjenje samo sa vodom. Ali u ovom slucaju je jako vazno da je cep hladnjaka ispravan jer je on taj koji nece dopustiti obicnoj vodi da prokljuca na 100 stepeni vec je tacka kljucanja pomjerena na 126 stepeni. Kao sto rekoh, sve je stvar kompromisa. Puno je vaznije da se motor ne pregrijava nego da ima antikorozivnu zastitu.
Postoji racunica, ispitivanje, testiranje, nazovi kako hoces, o tome koja je razlika u kapacitetu hladjenja izmedju sistema sa samom vodom i sistema sa antifrizom. Nisam to spomenuo ranije jer nisam siguran u brojke, zaboravio sam. Ali ako me sjecanje dobro sluzi, sistem sa 65% antifrizom (max zastita) bi trebao imati 50% veci hladnjak da bi dobio isti kapacitet hladjenja kao sistem sa samom vodom. Ne drzi me za rijec, ali mislim da su ovakve brojke bile.

U ekstremnim uvijetima se koriste dodaci vodi. Npr. u komplet sistem se sipa oko 0.5 ltr posebnog koncetrata koji sluzi ka boljem preuzimanju pa onda predavanju toplote u atmosferu. Motul i Redline su posebno specijalizirani za takve tekucine. Medjutim, te tekucine vrlo lose reaguju sa antifrizom posebno sa G-12.
Takodje, bitno kod hladjenja je navesti i ulje. Zato se treba striktno pridrzavati sta proizvodjac kaze kada je ulje u pitanju jer i ono sluzi kod hladjenja, zato postoji izmjenjivac toplote kao i hladnjak ulja. U slucaju da dodje do poremecaja kod kolicine ulja, ili ako se koristi vrlo lose ulje, ni rashladni sistem nece moci rashladiti onako kako je proizvodjac predvidio.

jefferson wrote:

preludezalude wrote:

530i wrote:
Zavisi, tj. ima i jedno i drugo. Imaš i mješavinu spremnu za upotrebu, a imaš i tzv. koncentrat antifriza koji moraš u odgovarajućem omjeru razblažiti sa vodom i nasuti.

Inače mi je neshvatljivo da danas bilo ko razmatra upotrebu samo vode kao sredstva za hlađenje.

U pravu si. Ali kad je u igri da se auto koristi u estremnim uvjetima onda je cista voda koja moze dati maksimalno hladjenje. Sve je stvar kompromisa. Ja sam isto za to da antifriz u sistemu treba biti jer on ipak vise daje nego sto odnosi.
Npr trkaca auta koriste uglavnom samo vodu. Cak je na nekim stazama zabranjena upotreba antifriza zbog toga jer je izuzetno sklizak ako se recimo prospe ili iscuri po stazi.
Naravno ovo je ekstremni primjer koji nema veze sa zastitom od smrzavanja vec ima veze sa maksimalnim hladjenjem motora.
Kod nas je na cesti jako puno auta koja imaju problema sa povisenom temperaturom. To se moze vidjeti prilikom ljetnih mjeseci, svako malo neko auto stoji pored ceste sa dignutom haubom. U ovakvim slucajevima se moze dobiti sa ispustanjem antifriz mjesavine, a sipanjem samo vode u sistem. Motor ce imati bolje hladjenje samo sa vodom. Ali u ovom slucaju je jako vazno da je cep hladnjaka ispravan jer je on taj koji nece dopustiti obicnoj vodi da prokljuca na 100 stepeni vec je tacka kljucanja pomjerena na 126 stepeni. Kao sto rekoh, sve je stvar kompromisa. Puno je vaznije da se motor ne pregrijava nego da ima antikorozivnu zastitu.
Postoji racunica, ispitivanje, testiranje, nazovi kako hoces, o tome koja je razlika u kapacitetu hladjenja izmedju sistema sa samom vodom i sistema sa antifrizom. Nisam to spomenuo ranije jer nisam siguran u brojke, zaboravio sam. Ali ako me sjecanje dobro sluzi, sistem sa 65% antifrizom (max zastita) bi trebao imati 50% veci hladnjak da bi dobio isti kapacitet hladjenja kao sistem sa samom vodom. Ne drzi me za rijec, ali mislim da su ovakve brojke bile.

U ekstremnim uvijetima se koriste dodaci vodi. Npr. u komplet sistem se sipa oko 0.5 ltr posebnog koncetrata koji sluzi ka boljem preuzimanju pa onda predavanju toplote u atmosferu. Motul i Redline su posebno specijalizirani za takve tekucine. Medjutim, te tekucine vrlo lose reaguju sa antifrizom posebno sa G-12.
Takodje, bitno kod hladjenja je navesti i ulje. Zato se treba striktno pridrzavati sta proizvodjac kaze kada je ulje u pitanju jer i ono sluzi kod hladjenja, zato postoji izmjenjivac toplote kao i hladnjak ulja. U slucaju da dodje do poremecaja kod kolicine ulja, ili ako se koristi vrlo lose ulje, ni rashladni sistem nece moci rashladiti onako kako je proizvodjac predvidio.

To za ulje si potpuno u pravu, ali ja se nisam toga dotakao. O uljima ima puno boljih poznavaoca od mene.
A za ove aditive koji se sipaju u 100% vodu, sam spomenuo negdje u tekstu. Mislim da su Motul i Redline po tom pitanju najpoznatiji. Naravno, taj aditiv ide samo u slucaju ako je sama voda u sistemu. Kod nas su ti aditivi potpuna nepoznanica. Siguran sam da bi u 99% slucajeva da upitas za taj aditiv u radnjama, prodavac bi te samo blijedo pogledao. Ti aditivi se inace reklamiraju izmedju ostalog kao da uz vodu bolje se toplina prenosi. Neka istrazivanja kazu da ti aditivi pospjesuju podmazivanje sistema, daju antikorozivnu zastitu ali da uopste ne pospjesuju prenos toplote. Isto istrazivanje i testiranje kaze da je glavni razlog boljeg prenosa toplote je to sto je sama voda u sistemu.

Čep hladnjaka?

Jel' se pod ovim misli na čep ekspanzione posude? Tipa ove:



ili doslovice na čep hladnjaka? Tipa ovog

jeko muha ?

ako pomjesam litar stopostotnog antifirza sa litrom vode, koja je tacka ledista?

sLLayer wrote:ako pomjesam litar stopostotnog antifirza sa litrom vode, koja je tacka ledista?

Trebalo bi biti -37

nego bi bilo fino da mi neko sad objasni sta je taj G12 u duhu cijele ove price. da ne guglam

SSemir wrote:nego bi bilo fino da mi neko sad objasni sta je taj G12 u duhu cijele ove price. da ne guglam

G11 je standardni plavi antifriz za starija VW vozila.
G12 se pojavio tokom 90-tih kada je pocela masovna primjena aluminija u motoru (glava motora, a kod nekih motora blok od aluminija, magnezija i ostalih egzoticnih materijala).
G12 je baziran na glikolu i kombinaciji hemijskih lemenata koji su manje agresivni prema aluminiju, kombinaciji plasticnih/aluminijskih vodenih pumpi, i generalno prema spojevima crijeva itd.
Novi antifriz je G13, ali nema vece razlike napsram G12 osim sto je baziran an glicerinu i dobiven iz bio baze (manje agresivan prema okolisu).
G11 i G12 se NE SMIJE mjesati. G12 i G13 su OK za mjesanje.

znaci, umjesto "obicnog" antifriza, sa vodom mijesam ovaj G11/G12/G13 ? i to je samo kod VW motora? ostali koriste obicni antifriz?

Nisam siguran da je G12 dobar sa ikakvim drugim za mijesanje. Mislim da je tek G12++ napravljen da je kopatibilan sa drugim antifrizima. Sto se tice G12 antifriza ima puno razlicitih i oprecnih misljenja. Kada se tek pojavio bila je prica proizvodjaca da je to antifriz koji se ne mijenja nikada. Kasnije, vremenom, se ta prica promijenila i taj antifriz ima svoj vremenski intereval zamjene. Taj antifriz ima dvije velike mane. Prva je da se nebi trebao mjesati sa drugim vrstama antifriza jer je tesko "mjesljiv" i u takvim kombinacijama dolazi do stvaranja pjene i taloga. Druga mana je da taj G12 antifriz nebi trebalo koristiti u vozilima koji imaju prelivnu posudu koja nije pod pritiskom. Jako puno prijavljenih slucajeva ima da taj antifriz, u kontaktu sa zrakom u prelivnoj posudi koja nije pod pritiskom, stvara mulj. Samim radom sistema za hladjenje, taj mulj se povlaci u hladnjak i citav sistem hladjenja i dolazi do jednostavnog prljanja i zacepljanja sistema i losijeg protoka i hladjenja.

Inace oznake G11, G12... su oznake vw grupacije. To nisu genericki nazivi antifriza.
G11 antifriz jeste antifriz starije generacije, ali to ne znaci da je to los antifriz. Mislim da cak i danas u novom BMW-u dolazi G11.
U svakom slucaju ne treba eksperimentisati bez veze. Samo poslusaj sta je fabrika preporucila.