Koje su prednosti Linuxa i drugih sustava otvorenog koda
Korištenjem Linuxa i drugih sustava otvorenog koda (engl. Open Source), u odnosu na sustave zatvorenog koda (koje često nazivamo komercijalnim programima ili sustavima [što ne mora biti točno]), dobivamo slijedeće prednosti :
Kvaliteta :
Sve komponente Linuxa, počevši od Linux kernela (jezgre) do svih programa, kao i drugih “Open Source” programa i sustava, razvijani su od strane stotina ili tisuća programera a testirane od strane stotina tisuća ili više programera i “običnih korisnika”. Svi uključeni u razvoj i testiranje (ovdje govorimo, ovisno o programu, i o stotinama tisuća ljudi), kako je praksa pokazala, vrlo brzo (višestruko brže nego kod komercijalnog softvera) su uočavali greške i ispravljali ih ili radili na poboljšanjima, optimizacijama (pr. ubrzanjima) ili dodavanju novih funkcionalnosti. Sve navedeno drastično je povećalo kvalitetu.
Ovdje možemo citirati tvorca Linux kernela : Linus Torvalds : “Given enough eyeballs, all bugs are shallow”.
Dakle ako dovoljno veliki broj ljudi gleda u određeni problem ili grešku (bug), svi problemi će vrlo brzo biti otkriveni (i riješeni).
Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :
Koliki postotak ukupnog vremena u razvoju svog programa ili sustava trošite na testiranje u širem smislu riječi ?.
Koliko vremena planirate za dokumentaciju vašeg programa i sustava ?
Sigurnost :
Sigurnost je usko povezana sa paradigmama vezanim za kvalitetu jer kao što veliki broj programera i korisnika koji razvijaju softver povećava kvalitetu, istovremeno otkriva i sigurnosne propuste i ispravlja ih (u praksi puno brže od komercijalnih riješenja). Naime niti najveće korporacije nemaju na tisuće zaposlenih programera i testera na svakom pojedinom softveru, a pošto je njihov izvorni kod skriven od javnosti nitko drugi im ne može puno pomoći - osim ukazati na problem kada se već pojavio i napravio štetu.
Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :
koliki postotak vremena u razvoju svog programa ili sustava trošite na sigurnost :
od faze dizajna,
preko implementacije do svih faza testiranja ?.
Fleksibilnost :
Komercijalnim proizvođaćima programa i sustava u konačnici nije u interesu imati najbolji, najbrži, najsigurniji i najkvalitetniji program ili sustav sa svim funkcionalnostima koje neki korisnici ili grupe korisnika trebaju jer “za to treba imati puno resursa, od programera, testera, hardvera , … ”. Jedan od problema u razvoju je i fleksibilnost i koliko je vremena potrebno uložiti u razvoj, a da bi program i/ili sustav bio stvarno fleksibilan. Iza svega navdenog zapravo stoje pitanja koja su specifična kod razvoja sustava zatvorenog kôda tj. proizvođaća:
kako će vam nametnuti potrebu da plaćate nove verzije programa i sustava ako vam je postojeći dobar ili čak odličan,
kako će vas natjerati da kupujete nadogradnje zbog novih funkcionalnosti, ali i sigurnosnih nadogradnji ili popravaka nekih (njihovih) grešaka,
kako će vas natjerati da kupite novi hardver (računalo) ako je postojeći ili novi program ili sustav brz i optimiziran.
S druge strane “Open Source” sustavi ne boluju od ovakvih (i drugih) stvari te je na vama odluka kada ćete primjerice mijenjati vaš hardver (računalo) jer budimo iskreni - nova verzija “Open Source” programa nije napravljena nabrzinu samo da se proda pa se kasnije ispravljaju (i često naplačuju) greške a vi ste besplatni tester nečijeg programa/sustava (koji plačate). Također, kod pisanja kôda ako vaš kod nije fleksibilan u širem smislu rijeći, često će vas netko već upozoriti na to i/ili ispraviti vaš “loše” napisan kôd.
Ako se već bavite razvojem programa, postavite si slijedeća pitanja :
Koliko je program ili sustav koji razvijate fleksibilan i koliko pazite da kôd bude moguće ponovno iskoristiti (engl. Code reuse).
Interoperabilnost :
“Open Source” programi i sustavi se u praksi barem pokušavaju držati standarda te ne uvode neke svoje (izmišljene) formate datoteka, standarde, protokole i sl.. Stoga imate veću vjerojatnost da će “Open Source” program ili sustav koji vi koristite raditi u kombinaciji s “Open Source” programom i sustavom koji koriste vaši klijenti ili netko drugi. Također je velika vjerojatnost ako pr. koristite neki mrežni protokol koji je pisan prema načelima open source-a, iz jednog izvora ili su dio jednog riješenja ili proizvoda, da će isti raditi s drugim riješenjima ili proizvodima.
Naime ovo je najviše slučaj kod raznih sustava, raznih protokola (pr. mrežnih protokola) i uređaja ali i kod programa i njihovih međusobno većinom namjerno ili ne nekompatibilnih formata datoteka.
Podrška :
Suprotno mišljenju, podrška za “Open Source” programe i sustave postoji u istoj mjeri kao i za komercijalne programe i sustave.
U praksi, podrška je višestruko bolja, kvalitetnija i uslužnija za “Open Source” programe i sustave. Zbog nekoliko činjenica:
Podršku za komercialne programe i sustave pruža vam tvrtka koja je razvila taj sustav a njeni partneri zaduženi su samo za riješavanje određenih problema (kôd samog programa je i dalje u vlasništvu i dostupnosti samo tvrtke vlasnika ), pa ovdje često dolazi do razvlačenja odgovornosti (i gubljenja vremena za vas kao korisnika njihovog programa/sustava): tvrtka vlasnik programa/sustava ← → partnerska tvrtka
Za sve probleme koji traže angažman tvrtke vlasnika programa/sustava, pogotovo ako je to inozemna tvrtka, bez obzira da li ima predstavništvo u vašoj zemlji, ćete se prema raznim statistikama (i mom osobnom iskustvu) načekati a u dosta slučajeva, dobiti ćete riješenje problema koji ste prijavili uz cijeli niz novih problema .
Podršku za “Open Source” programe i sustave, uključujući mogućnost promijena samog kôda što uključuje : popravke grešaka, dodavanje novih funkcionalnosti, raznih optimizacija prema vašim željama i sl., može vam odraditi lokalna tvrtka (iz vašeg grada/županije/države). Što je još bitnije tih lokalnih tvrtki može biti nekoliko, što dovodi do zdrave konkurencije, pa će se svi boriti da pruže bolju i kvalitetniju uslugu za vas kao korisnika nekog “Open Source” programa i sustava (koji vjerojatno već koriste milijuni ljudi širom svijeta i za koji također postoji podrška od strane tisuća i tisuća tvrtki širom svijeta).
Za sve “Open Source” programe i sustave podršku možete dobiti i od zajednice (engl. community) koja je i razvila određeni program ili sustav ali vrlo često je iz te zajednice i izrasla i neka fondacija ili tvrtka kojoj/kojima također možete platiti još viši (i brži) nivo podrške.
Pitanje za one koji su i dalje skeptični prema podršci za “Open Source” i koji bi platili (i plačaju) “koliko god treba” :
Da li ste platili komercijalnu podršku za neki “Open Source” program ili sustav i ostali nezadovoljniji u odnosu na “Close Source” komercijalne sustave za koje (već) plačate podršku ?
Ako i sami razvijate neki “close source” program ili sustav, Pitajte vaše krajnje korisnike (preko nekog posrednika), kakva je podrška za vaš program ili sustav ?
Troškovi :
Troškovi “Open Source” programa i sustava su nekada i višestruko manji od troškova komercijalnih programa i sustava :
Većina Linux operativnih sustava je besplatna ali kao što smo vidjeli, za većinu njih možete plaćati direktnu podršku (često zakladi [Fundation] ili tvrtci koja (uglavnom) stoji iza njih) ili naravno lokalnoj tvrtci. U slučaju da za kompletnu podršku plaćate lokalnu tvrtku, novac ostaje u vašem gradu/županiji/državi od poreza, prireza, plaća radnicima te tvrtke, …
Za Linux-e za koje se plaća (pr. RedHat, SuSe , … ) cijena je puno manja od drugih komercijalnih operativnih sustava, a uz tu cijenu dobivate i određenu osnovnu podršku, koja je prema mnogima
,puno bolja,brža i kvalitetnija. Osim toga možete nadoplatiti i za dodatnu podršku ili jednostavno kupiti samo Linux uz osnovnu podršku a za sve ostalo, podršku platiti lokalnoj tvrtci.
Ostali programi su besplatni za osobnu i/ili komercijalnu upotrebu, za sve njih također možete plaćati podršku, po sličnom modelu kao i za Linux.
Troškovi potencijalnog školovanja ljudi u vašoj tvrtci zbog prelaska na “Open Source” programe i sustave i cijelokupne migracije na “Open Source”: kada se sve zbroji, moguće je nekoliko scenarija uz određene varijacije:
Troškove školovanja i migracije plaćate ili odrađujete sami, početni troškovi su manji a dugoročni troškovi su višestruko manji
Troškove školovanja i migracije plaćate (lokalnoj tvrtci), početni troškovi su isti ili približni a dugoročni troškovi su višestruko manji
Troškove školovanja i migracije plaćate (lokalnoj i/ili inozemnoj tvrtci), početni troškovi su isti ili zanemarivo veći a dugoročni troškovi su manji.
Lista nekih od Open Source programa i sustava, prema kategorijama, vidljiva je na našoj stranici: https://www.opensource-osijek.org/wordp ... -projekti/
Tko sve koristi Linux i sustave otvorenog koda
Nakon, po nekima samo teorije, o prednostima upotrebe Linuxa i drugih sustava otvorenog koda, pogledajmo primjere upotrebe u praksi. Naime sve veći broj država i državnih agencija od Sjedinjenih Američkih Država, preko Europe do Sjeverne Koreje sve više koristi Linux, kao i razne druge programe i sustave bazirane na principima otvorenog koda. Ne zaboravimo i sve veći broj tvrtki: od najvećih korporacija do malih tvrtki sa svega nekoliko zaposlenih.
Krenimo od upotrebe Linuxa na mjestima koja će vas možda i začuditi
Državne agencije i ministarstva :
Ministartvo obrane Sjedinjenih Američkih Država (U.S. Department of Defense):
Koriste RedHat Linux, prema nekim izvorima ovdje je za RedHat Linux najveći broj instaliran računala unutar jedne tvrtke ili institucije
Mornarica Sjedinjenih Američkih Država : Flota nuklearnih podmornica (U.S. Navy Submarine Fleet):
Poznato je da koriste Linux baziran na Red Hat Linuxu
Federalni sudovi (U.S. Federal Courts) u Sjedinjenim Američkim Državama
Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (Federal Aviation Administration) Sjedinjenih Američkih Država
Francuski parlament:
Koriste Ubunut Linux sa OpenOffice paketom, instalirano je ~1.100 računala
Španjolska (većina državnih institucija i agencija)
Napravili su svoju distribuciju Linuxa, baziranu na Debian Linuxu, naziva : LinEx
Pošta Sjedinjenih Američkih Država (U.S. Postal Service):
Svi poslužitelji su migrirani na Linux : preko 900 Clustera sa Linux poslužiteljima, širom države
Češka pošta :
Koriste SuSe Linux sa 4.000 Poslužitelja i 12.000 računala
Njemačka : Grad Minhen, migrirao ~15.000 stolnih računala sa Microsoft Windows na Linux
Nizozemski sustav za Ministarstvo unutarnjih poslova (Internet Research and Investigation Network (iRN)) :
Koriste Ubuntu Linux na ~2.200 računala
Njemački nacionalni sustav za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit)
Koriste OpenSuSe Linux na ~13.000 računala
NASA (National Aeronautics and Space Administration), od poslužitelja i stolnih računala do drugih sustava (pr. Space Shuttle misija STS-83 je koristila Linux za kontrolu eksperimenata).
Sustav napredne kontrole prometa u gradu San Francisco
Japanski vlakovi tkzv “Bullet Trains” tj. “Shinkansen” uz sustav kontrole i nadzora vlakova i cijelog sustava, koristi Linux
Školstvo :
Brazilsko školstvo:
Koriste Linux na : 520.000 Računala u 50.000 škola širom države
Njemačka Sveučilišta :
Koriste SuSe Linux za poslužitelje i desktop računala u 33 sveučilišta, za 560.000 studenata
Savezna Država Indiana (SAD), školski sustav :
Koriste Linux za 22.000+ studenata i učenika
Italija, regija Bolzano : školski sustav sa 16.000 studenata i učenika
Makedonija : školski sustav
Linux stolnih računala : 5.000 i 180.000 Ubuntu Thin Client računala
Rusija : cijeli školski sustav i sve državne institucije :
Plan je nabavka ~700.000 stolnih računala i ~300.000 poslužitelja upogonjenih Linuxom i Open Source programima, baziranih na Baikal CPU.
Švicarska: pojedini kantonalni školski sustavi :
Koriste Linux sa OpenOffice paketom : Ženeevski kanton : ~9.000 računala
…
Neke od velikih tvrtki ili korporacija koje koriste Linux i OpenSource za poslovanje:
Google : na poslužiteljima i stolnim računalima
IBM : na poslužiteljima i stolnim računalima
Panasonic : na poslužiteljima i stolnim računalima
Cisco : na poslužiteljima i stolnim računalima
Amazon : za skoro svaku komponentu poslovnog sustava se koristi Linux, kako su i sami izjavili : “everything that happens in them is driven by Linux”
Virgin America : sustav za zabavu unutar zrakoplova “in-flight entertainment system”
Peugeot :
Koriste: 20.000 Novell Desktop Linuxa i 2.500 SuSe Linux Enterprise Server
Wikipedia
Burza u New York-u (New York Stock Exchange) :
Koriste Red Hat Enterprise Linux
Londonska burza
Toyota :
Odjeli prodaje koriste Linux za oko 30. različitih sustava: od sustava za naručivanje dijelova, garancije, popravke , ….
Komunikacijski sustav i sustav elektroničke zabave unutar vozila (In-Vehicle-infotainment (IVI) systems) koriste Linux
Facebook
Twitter
Siemens
McDonalds
Deutsche Bank
Bank of America
Bank of New York
DreamWorks
NTT Telekom grupa (Nippon Telegraph and Telephone Corporation) - vlasnik preko 30 telekom tvrtki širom svijeta
Morgan Stanley, Goldman Sachs,
…
Osim navedenog i većina najjačih superračunala u svijetu koristi Linux.
Tko još (pametan) razvija programe i sustave otvorenog koda
Dobro, mnoge državne institucije i tvrtke sve više koriste programe i sustave otvorenog koda ali tko još (pametan) od tvrtki razvija ovakve sustave?.
Navesti ću samo nekoliko velikih tvrtki koje su najviše uložile u programe i sustave otvorenog koda:
IBM
Uložio je nekoliko milijardi američkih dolara u servise i programe bazirane na Linuxu, kroz Linux Technology Center koji uključuje 300+ stalno zaposlenih Linux programera.
Donira 40 millijuna američkih dolara u Eclipse (http://www.eclipse.org) (12.5+ milijuna linija kôda).
Ulaže u “Open Source Initiative” (http://opensource.org).
Donira u razvoj “Java-base relational database management system” (RDBMS) Apache Derby (http://db.apache.org/derby).
SUN Microsystems
1990. razvija programski jezik Java koji 1995.g. predstavlja javnosti te 2007.g. licencira pod GPL licencom (6.5 milijuna linija koda).
1999. kupuje njemačku tvrtku StarDivision za 73.5 milijuna američkih dolara i između ostaloga, s njom “StarOffice” kojeg kasnije Sun objavljuje kao OpenOffice pod LGPL i SISSL licencama (~10. milijuna linija koda).
2005. je razvio i pokrenuo GlassFish (aplikacijski server) kao open source projekt.
kasnije 2005 godine kupuju tvrtku “Storage Tek” za 4.1 milijarde US$ te 2008 objavljuje kôd “Sun Storage 7000 Unified Storage systems” koji je baza za razvoj ZFS-a koji je kombinacija datotečnog sustava i volume nanagera.
2005. objavljuje izvorni kôd kernel i network dijela operativnog sustava Solaris,potom pokreće OpenSolaris s istim kodom pod CDDL licencom, kasnije uključuje i DTRACE, ZFS, Solaris Containers i druge tehnologije (2+ milijuna linija koda).
2008. kupuje tvrtku MySQL AB sa MySQL bazom podataka za 1 milijardu američkih dolara. Kasnije izdaje MySQL pod GPL licencom.
…
Google
2005. kupuje tvrtku Android Inc. te s njom dobiva Android operativni sustav.
2007. izdaje Android pod Apache 2.0 licencom (10+ milijuna linija koda).
2008. razvija Google Chrome web preglednik te isti izdaje pod nazivom Chromium u open source (2+ milijuna linja koda).
Razvija Chrome/Chromium OS.
Razvija Google Web Toolkit (300.000+ linija koda).
Google Summer of Code (GSoC) je godišnji događaj, prvi puta održan 2005. U njemu Google nagrađuje sa 5,000 američkih dolara (u 2013.) stotine studenata koji uspješno završe zadane open source projekte do kraja događanja.
RedHat
Praktično živi od Open Source filozofije.
U fiskalnoj godini 2012, ukupni prihodi su 1.13 milijardi američkih dolara.
Red Hat Enterprise Linux (RHEL) je dostupan samo kroz pretplatu, koja uključuje pristup softveru (ISO image) i zakrpama te raznim nivoima tehničke podrške (ovisno o vrsti pretplate). Proizvod se sastoji većinom od programa koji se distribuiraju kroz open source licence.
Cijeli kôd za sve programske pakete RedHat Linuxa je javno dostupan:
⇒ CentOS Linux koristi isti taj kôd za izradu svoje distribucije Linuxa.
razvili su (i napisali) ~12% od cijelog Linux kernel kôda (prema broju linija koda), na kojem su bazirani svi Linuxi.
JBoss (aplikacijski Server) (2+ milijuna linija koda), izdan pod LGPL licencom.
Red Hat sponzorira Fedora projekt (community verziju Red Hat Enterprise Linux).
Microsoft
Microsoft je na 21. mjestu po sudjelovanju u razvoju Linux kernela (~1% udjela, prema broju linija koda).
Shvaća prednosti razvoja prema principima Open Source: http://opensource.mscommunity.hr :“Microsoft Hrvatska 5. lipnja 2013. organizira prvu Microsoft Open Source konferenciju u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, koja je namijenjena upravo vama. Microsoft je kao tvrtka proširio svoju filozofiju i sve više pridonosi open source zajednicama na način da promiče developersku suradnju kako bi se lakše razvijala i održavala interoperabilna IT rješenja.”
Što je s malim tvrtkama ?
Osim navedenih velikih igrača, veliki broj malih tvrtki je osnovan na bazi poslovnog modela koji obuhvaća neke (ili sve) segmente komercijalne upotrebe “Open Source” programa i/ili sustava:
Pružanja tehničke podrške za kupce,
Razvoja i optimizacije prema potrebama klijenata (kupaca),
Razvoja zasebnih komercijalnih “Close Source” ili “Open Source” aplikacija za postojeći “Open Source” program ili sustav,
Integracija sustava kod kupca,
…
Filmovi i literatura koju preporučujemo
Za sve koji žele vidjeti komentare i iskustva ljudi koji su najviše doprinjeli razvoju “Open Source” inicijative, iz prve ruke, preporučujemo da pogledaju dokumentarni film : “Revolution OS” : IMDB : http://www.imdb.com/title/tt0308808/
U dokumentarcu nam svoja iskustva govore :
Richard M. Stallman (Programer, tvorac “Free Software Movement” i “GNU” projekta)
Linus Torvalds (tvorac Linux kernela)
Eric Steven Raymond (Programer UNIX programa, kasnije i GNU/LINUX i autor knjige “The Cathedral and the Bazaar” ,suosnivač “Open Source Initiative (OSI)”)
Bruce Perens (tvorac definicije “Open Source”, Programer i suosnivač “Open Source Initiative (OSI)”)
Larry Augustin (Suvlasnik/Osnivać tvrke “VA Linux Systems”)
…
Ako se bavite razvojem softvera (ne nužno i Open Sourcea), preporučujem da pročitate knjižicu (~35 stranica) koja je promijenila stavove mnogih trvtki o “Open Source”-u. Autor knjige je Eric Steven Raymond, koji je od sredine 1980 radio na razvoju raznih programa za Unix:
Net Hack (igra),
Razne komponente Emacs-a,
xlife
…
kasnije je radio i na igri “The Battle for Wesnoth” ,
..
On je praktično cijelo desetljeće radio na razvoju Unix programa ustaljenim i stabilnim metodologijama razvoja (poput Katedrale kako i sam kaže) a odatle i naziv knjige. Nakon toga krenuo je u avanturu razvoja programa metodologijom koju je preporučao Linus Torvalds, a koju on naziva modelom tržnice (engl. Bazaar).Dakle razvoja u kojem sudjeluje veći ili veliki broj ljudi, od kojih svatko često objavljuje promjene koda, … ali o tome u knjizi. On nam opisuje svoja iskustva i probleme uz riješenja, na koje je nailazio u razvoju e-mail klijenta (Fetchmail) na kojem je počeo raditi.
Njegova knjiga je i po mnogima uzrokovala odluku tvrtke “Netscape Communications Corporation” koja je tvorac, u to vrijeme, najboljeg Web preglednika, da kompletan kôd “Netscape Navigator” preglednika, daju u “Open Source” i otvore “Mozilla” fondaciju.
Taj potez je kasnije otvorio vrata za razvoj današnjih preglednika baziranih na “Mozilla Firefox” pregledniku koji je razvijan unutar fondacije “Mozilla”.
Knjižica se zove : “ The Cathedral and the Bazaar ”, možete ju potražiti na internetu : njena izvorna verzija se može pronaći na : http://www.unterstein.net/su/docs/CathBaz.pdf ⇒ Postoji i proširena verzija od stotina stranica, koja je naravno komercijalna i zanimljiva ali mislim da je za razumjevanje svega dovoljna i ova izvorna verzija.
Zašto Unix/Linux
Priču o Linuxu moramo započeti puno prije njegovog vremena nastanka, točnije nekih dvadesetak godina ranije.Ona počinje s razvojem Unix operativnih sustava.
Što je toliko posebno oko UNIX-a ?.
Njegove razne varijante su u upotrebi već desetke godina i provjerene u radu u raznim industrijskim i drugim zahtjevnim okruženjima (telekomi, banke, industrija , vojska, … ).
Tisuće programa koji čine UNIX/Linux su također u vrlo dugoj upotrebi te su ispolirani, testirani i višestruko optimizirani u radu.
Povijest Unix-a
Razvijen je 1969 u “AT&T Bell labs”
1.1.1970 se smatra rođenjem Unixa
Od tada su se pojavile razne varijante, koje su i danas u upotrebi:
BSD Unix,
SUN OS (kasnije Solaris),
IRIX,
HP-UX,
AIX,
Digital UNIX,
NeXTSTEP (kasnije Mac OS/IOS),
QNX,
Minix , …
Koristi se na različitim arhitekturama:
x86,
PowerPC,
mips,
SPARC,
ARM, …
Razvoj UNIX-a od 1969 do danas vidljiv je u ovom dokumentu (koji se stalno osvježava) :
http://www.levenez.com/unix/unix.pdf
Unix podržava:
Multitasking – tj. pokretanje ili izvršavanje više zadataka (programa) istovremeno,
Multiuser rad – moguć je rad više korisnika istovremeno,
Interaktivan je (izvođenje naredbi je trenutno).
Osnovna filozofija Unix-a kaže :“Everything is a file” – Sve je datoteka i prema tome baratanje sa samim operativnim sustavom, njegovim aplikacijama i njegovim hardverom je vrlo jednostavno te je moguće skriptirati i automatizirati svaki djelić sustava, prema potrebi.
Za sada samo dobro upamtite : “Everything is a file”
Povijest Open Source-a i Linux-a
Za razumjevanje razvoja Linux-u bitno je razumjeti i razvoj Open Source-a. Naime 1983. godine - pokreće se “Free Software Movement” te godinu dana kasnije (1983/84) Richard Stallman pokreće GNU projekt koji 1984 kreće s razvojem prvih programa.
Želja je bila sve programe koji postoje u komercijalnim Unix opeativnim sustavima prepisati “od nule” (ne koristeći niti jednu liniju koda – jer bi to bilo kršenje autorskih prava) tj. napisati nove programe s istom ili proširenom funkcionalnosti i objaviti ih pod nekom od Open Source Licenci.
Veći dio ovog posla (dakle ovdje govorimo o tisućama programa) je dovršen negdje u toku 1992. godine.
Neovisno o razvoju FSF i GNU 1991. godine Linus Torvalds razvija jezgru (Kernel) i slijedi logičan korak tj. povezivanje tisuća programa pisanih unutar GNU pokreta i kernela. Od tog trenutka povezano je sve što je bilo potrebno za stvaranje novog operativnog sustava danas poznatog pod nazivom Linux (GNU Linux).
Od tada do danas pojavile su se razne varijante Linux-a, od kojih su se ustalile tri grane na osnovi kojih su nastali na deseci drugih Linux distribucija:
Debian
Slackware
RedHat
Nešto više detalja možete vidjeti u našem predavanju o open source-u: : https://www.opensource-osijek.org/wordp ... en-source/