Forum Klix.ba

Radi se o moći da se napravi neki posao, prvenstveno ekonomski koji bi popravio život građana.
Da li je to institucija premijera BiH, premijera entiteta, ili premijera nekog od kantona?

Jedno je sigurno, ta moć nikako nije u instituciji člana predsjedništva BiH. To je jedna protokolarna funkcija čiji nosilac ne može ništa suštinski odlučiti a da se direktno tiče standarda građana.
Međutim, sve stranke istakle su svoje vodeće ljude u trku za člana Predsjedništva.
Zašto je to tako?
Zar se npr. Bakir Izetbegović na najbolji način ne bi profilirao kao lider kada bi bio premijer kantona Sarajevo i donio veliki privredni napredak tom kantonu?

Stranački prvaci se otimaju za funkcije na kojima se ništa ne radi. Naravno, oni mogu preko stranaka, kao njihovi lideri, u kantonalnim vlastima da popravljaju stanje u kantonima, ali za to bi trebalo da ima više stranačke dinamike, da se lakše oslobađaju kadrova bez rezultata.

Pitanje je da li se i to dešava, ali i to je na neki način loše, jer onda moć leži u strankama a ne u institucijama.
Jedna tema za razmišljanje pred izbore...

nanosu wrote:kod one tete na salteru.... ako ona ne da mozes se jbt

Loše je što niko od kandidata za člana predsjedništva nije profiliran kao uspješan lider institucija koja je bitna za ekonomiju. Pa onda da provjerujemo kako će njegova stranka, zahvaljujući njegovom liderstvu u svakoj instituciji u kojoj pobijedi, povući privredu jedinice u kojoj vlada naprijed.

Jedini kandidat sa imidžom privrednika je Fahro Radončić. Samo je pitanje ko se, osim njega, najeo hljeba od njegovog uspjeha.

Najveca moc je u centralama stranki.

Sent from my LG-G2 using Tapatalk

reklisu wrote: To nije tacno. SDP je predlozio klovna. cak ni vodeci ljudi SDP-a nisu u utrci za predsjednistvo.

SDP je posebna priča. Da lider stranke ima ikakve šanse, možda bi se kandidovao. Ovako, i njihov klovn vjerovatno će osvojiti više glasova nego što bi osvojio lider.

Ili je zaključak da SDP namjerava da lidera stranke postavi na neku od funkcija sa stvarnom moći da nešto mijenja?!

Najveća moć leži u sjedištima vjerskih institucija...

Ženi/Ženama.

Sunce

res publica wrote:Radi se o moći da se napravi neki posao, prvenstveno ekonomski koji bi popravio život građana.
Da li je to institucija premijera BiH, premijera entiteta, ili premijera nekog od kantona?

Jedno je sigurno, ta moć nikako nije u instituciji člana predsjedništva BiH. To je jedna protokolarna funkcija čiji nosilac ne može ništa suštinski odlučiti a da se direktno tiče standarda građana.
Međutim, sve stranke istakle su svoje vodeće ljude u trku za člana Predsjedništva.
Zašto je to tako?
Zar se npr. Bakir Izetbegović na najbolji način ne bi profilirao kao lider kada bi bio premijer kantona Sarajevo i donio veliki privredni napredak tom kantonu?

Stranački prvaci se otimaju za funkcije na kojima se ništa ne radi. Naravno, oni mogu preko stranaka, kao njihovi lideri, u kantonalnim vlastima da popravljaju stanje u kantonima, ali za to bi trebalo da ima više stranačke dinamike, da se lakše oslobađaju kadrova bez rezultata.

Pitanje je da li se i to dešava, ali i to je na neki način loše, jer onda moć leži u strankama a ne u institucijama.
Jedna tema za razmišljanje pred izbore...

Moć i upravljanje državom na svim njenim organizacionim nivoima, zaista i jeste u rukama političkih stranaka, odnosno njenih čelnika.

Umjesto da entitetske vlade organiziraju privredni razvoj i podižu ekonomiju na svojim područjima, premijeri koriste svoje pozicije i zastupaju interese svojih stranaka, a kroz njih interese moćnih pojedinaca ili interesnih grupa, potpuno zanemarujući interese građana - birača i njihove potrebe.

Nesposobnost, javašluk, nepošten i površan rad entitetskih vlada, glavni je razlog za lošu ekonomsku situaciju u državi, i neposredno - za loše političke okolnosti.

Umjesto pažnje kandidatima za člana Predsjedništva, koncetraciju treba usmjeriti na kandidate za oba entitetska parlamenta, oni postavljaju i smjenjuju entitetske vlade. Priča o budućim predsjednicima, samo je vješta manipulacija perfidnih političara i njihov trik za obmanjivanje javnosti i skretanje fokusa sa bitnijih stvari, i navlakuša za onne gluplje, s druge strane, poput Komšićevih igrača, koji nisu sposobni da shvate igranku ovih prvih