Kakva su perspektive kurdskog naroda?
Kurdi su već decenijama planetarno interesantni, ne zbog prilične ravnopravnosti koju već dugo u njihovom društvu uživaju žene i muškarci, niti zbog književnosti (bogate basnama i poezijom, pisane raznim dijalektima njihovog zapadnoiranskog jezika, od kojih je glavni dijalekt kurumandži, blizak persijskom, s uticajima turskog i arapskog), niti zbog nomadskog stočarstva (ovce, koze), ratarstva (kururuz, pirinač, voće, duhan, pamuk) i zanata (zlatarstvo, rezbarenje drva, ćilimarstvo) kojima se taj narod bavi.
Taj buntovni, gorski narod, koji se razvio iz starih iranskih i medijskih plemena, i čiji pripadnici još danas žive u zemljanim i kamenim kućama, i natapaju zemlju u dolinama rijeka, atraktivan je u globalnim medijskim razmjerima zbog nesrećne sudbine - življenja na granici četiri autoritarne države u, možda, najosjetljivijoj regiji na planeti, velikih unutrašnjih dioba, ali i trajnog nemirenja sa tuđinskom vlašću, što dodatno destabiliše cijelo područje, zadajući supersilama dodatnu glavobolju, ali i mogućnosti višestruke manipulacije. Kurdi su tako vjerovatno najbrojniji narod (oko 25 miliona) bez države, koji sopstvenu državu nikad nisu imali, ali su uvjereni da im je ona oduvijek bila blizu, a stalno izmicala.
Kurdistan (na žalost Kurda, samo geografski a ne i državnopolitički termin) je brdsko područje istočne Turske, sjevernog Iraka, sjeveroistočne Sirije, sjeverozapadnog Irana. Važniji gradovi su Dijarbakir, Bitlis, Van, Urfa, Mardin i Sirt u Turskoj, pa Irbil (Arbil), Kirkuk, Salahudin, Sulejmanija, Mosul i Zako u Iraku, te Kermanšah i Sanandadž u Iranu. Unutar tog područja je jezero Van u Turskoj, te zapadne i južne obale jezera Rezajeh u Iranu.
U Turskoj ima 13 miliona Kurda, u Iranu šest miliona, u Iraku četiri miliona i u Siriju oko milion. Broj Kurda se utrostručio u tri i po decenije (kao i stanovništvo većine zemalja u kojima žive). Najveća koncentracija Kurda je sa obe strane sjevernog dijela iransko-iračke granice, te u jugoistočnoj Turskoj, a oni su visok procenat stanovništva i na nešto širem prostoru - na zapad dublje prema unutrašnjosti Anadolije, na sjevernom kraju sirijsko-iračke granice, duž skoro ciele sirijsko-turske granice (u obe zemlje), te na tromeđi Gruzije, Jermenije i Turske (u sve tri zemlje). U manjem procentu, Kurdi žive i drugde, u Jermeniji, te u pograničnom dielu Azerbejdžana prema Jermeniji (uključujući i celi Nahičevan), Zajednice Kurda žive i u Libanu, čak i Avganistanu
Iz sedmog vijeka, otkad se Kurdi i pominju pod sadašnjim imenom, datira njihov ep o borbi sa Arapima, pisan aramejskim slovima. Arapi su pokorili i islamizirali Kurde (najveći dio su suniti, a manjina šiiti, među kojima ima i zejdina, najumjerenije i najmalobrojnije od tri glavne šiitske škole, čijih pripadnika ima i u južnoarabijskom Jemenu.
Hoce li konacno prestati biti najveci narod bez nacionalne drzave?
Hoce li doci kraj planetarnoj nepravdi?
U Iraku su na pragu da konacno, po prvi put dobiju drzavu. U Siriji se odlicno drze! Ne diraju nikoga, ne napadaju tudji teritorij. Rade strpljivo i cekaju priliku da poentiraju.
Od srca im zelim svaki uspjeh.
Kakvo je vase misljenje o Kurdima, imate li licna iskustva?


