#1 Prilagoditi se ili ne
Posted: 19/06/2014 09:44
Pozdrav, kao što ćete vidjeti nova sam, mada dugo već posjećujem forum.
Imam ''problem'' pa smatram da s obzirom da raznolikost članova foruma, možda bih mogla od vas dobiti savjet.
Naime, osoba sam koja pokušava da drži do nekih stvari kao što su izražavanje, dikcija, ton, stav itd...
Neko bi rekao uštogljena, na prvi pogled.Znam se i zabaviti naravno i biti opuštena, ali za sve ima mjesto i vrijeme.
Na poslu, vremenom, stvara mi se ''problem''. Naime, u mom radnom okruženju su ljudi kojima je takav moj stav ismijan.
Prvo su me smatrali čudnom, kasnije me pokušali prilagoditi sebi, na kraju smo se i zavoljeli na neki način, jer provodimo puno vremena skupa i prolazimo razne situacije i tako... Ja sam primijetila vremenom da sam odustala od nekih svojih manira, kod njih nisam primijetila neke veće promjene.
Problem je nastao kad sam ja uvidjevši da se mijenjam nagore, počela da se vraćam.I sad mi užasno smetaju svi njihovi maniri /nemaniri, i utiču na sami posao.
Evo konkretno par stvari: jutarnja kafa im traje više od sata, ovisno od posla, ali uglavnom tako, raspričaju se ko kokoške, a ja ujutro u tom periodu uglavnom imam posla, pa sam tu kao na kafi a ustvari ovamo nešto radim, zovem na tel, ustajem zbog klijenata (jer smo firma polu-otvorenog tipa) itd... Nekad im se i ne pridružim, jer ili ću šutjeti ili ću pokušati dati temu zbog koje će me blijedo gledati.Šta da kažem, tipične žene.I ja sam na granici jer i ja sam žensko ali znam da možemo biti bolje, i trebamo biti bolje, držati neki gard, to svakoj ženi treba.Eh sad....ne misle sve tako..
Kada razgovaraju sa klijentima, kosa mi se diže na glavi, zbog same dikcije, tona, opuštenosti u razgovoru.... Kada im skrenem pažnju, naljute se, a nisam jednom bila tu, kada ih je klijent ismijao.Nadređenog konkretno nemamo, tu je, ali nije tu, jer posao može ići sam od sebe, tako da se taj njihov neprofesionalizam ne vidi.... Nemamo čovjeka koji se bavi ljudskim resursima, pa to se i ne smatra problemom.Naravno da imam i ja grešaka i odstupanja od profesionalizma, ali se trudim da izbacujem, uz njih puno teže.
Kako da vam kažem: kompanija smo na visokom nivou, koja obavlja velike zadatke, a atmosfera je gora od kućne.Nekada i to podržavam, ali vremenom je to postala ne atmosfera nego ''klima''.
Znam da će možda biti i komentara koji ne idu u moj prilog, ali svako time govori o sebi,pa izvolite.
Hvala na dobronamjernim komentarima.
Edit: možda da napomenem da sam ja na recepciji i moram biti uvijek tip-top, a one nisu i mogu se obući po izboru, one to maksimalno koriste pa se oblače kao u kući
Jednom su ih uniformisali pa su se žalile, i onda su im uzeli odjeću.I taj dan kad su im rekli da ne moraju oblačiti sako i košulje one su bukvalno - aplaudirale. 
Imam ''problem'' pa smatram da s obzirom da raznolikost članova foruma, možda bih mogla od vas dobiti savjet.
Naime, osoba sam koja pokušava da drži do nekih stvari kao što su izražavanje, dikcija, ton, stav itd...
Neko bi rekao uštogljena, na prvi pogled.Znam se i zabaviti naravno i biti opuštena, ali za sve ima mjesto i vrijeme.
Na poslu, vremenom, stvara mi se ''problem''. Naime, u mom radnom okruženju su ljudi kojima je takav moj stav ismijan.
Prvo su me smatrali čudnom, kasnije me pokušali prilagoditi sebi, na kraju smo se i zavoljeli na neki način, jer provodimo puno vremena skupa i prolazimo razne situacije i tako... Ja sam primijetila vremenom da sam odustala od nekih svojih manira, kod njih nisam primijetila neke veće promjene.
Problem je nastao kad sam ja uvidjevši da se mijenjam nagore, počela da se vraćam.I sad mi užasno smetaju svi njihovi maniri /nemaniri, i utiču na sami posao.
Evo konkretno par stvari: jutarnja kafa im traje više od sata, ovisno od posla, ali uglavnom tako, raspričaju se ko kokoške, a ja ujutro u tom periodu uglavnom imam posla, pa sam tu kao na kafi a ustvari ovamo nešto radim, zovem na tel, ustajem zbog klijenata (jer smo firma polu-otvorenog tipa) itd... Nekad im se i ne pridružim, jer ili ću šutjeti ili ću pokušati dati temu zbog koje će me blijedo gledati.Šta da kažem, tipične žene.I ja sam na granici jer i ja sam žensko ali znam da možemo biti bolje, i trebamo biti bolje, držati neki gard, to svakoj ženi treba.Eh sad....ne misle sve tako..
Kada razgovaraju sa klijentima, kosa mi se diže na glavi, zbog same dikcije, tona, opuštenosti u razgovoru.... Kada im skrenem pažnju, naljute se, a nisam jednom bila tu, kada ih je klijent ismijao.Nadređenog konkretno nemamo, tu je, ali nije tu, jer posao može ići sam od sebe, tako da se taj njihov neprofesionalizam ne vidi.... Nemamo čovjeka koji se bavi ljudskim resursima, pa to se i ne smatra problemom.Naravno da imam i ja grešaka i odstupanja od profesionalizma, ali se trudim da izbacujem, uz njih puno teže.
Kako da vam kažem: kompanija smo na visokom nivou, koja obavlja velike zadatke, a atmosfera je gora od kućne.Nekada i to podržavam, ali vremenom je to postala ne atmosfera nego ''klima''.
Znam da će možda biti i komentara koji ne idu u moj prilog, ali svako time govori o sebi,pa izvolite.
Hvala na dobronamjernim komentarima.
Edit: možda da napomenem da sam ja na recepciji i moram biti uvijek tip-top, a one nisu i mogu se obući po izboru, one to maksimalno koriste pa se oblače kao u kući