#1 "Srpskohrvatska" inačica Wikipedije prešišala hrvatsku
Posted: 15/04/2014 15:45
Wikipedija na "srpskohrvatskom" gepardovim korakom došla je do skoro 158 000 članaka i tako nas prešišala. Iskoristila je prednost što može kopirati tekstove s "bosanskog", hrvatskog i srpskog projekta. Sve do travnja 2014. znatno je zaostajala za našom inačicom.
https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias
Prema trenutnim podacima najviše članaka ima engleska inačica (4 492 892), srpska je na 27. mjestu (244 674), "srpskohrvatska" na 38. (157 606), hrvatska na 40. (144 802), a "bosanska" (bošnjačka) na 69. (49 661).
http://stats.wikimedia.org/wikimedia/sq ... akdown.htm
Po statistici čitatelji u Hrvatskoj najviše rabe englesku inačicu (58.9%), slijede hrvatska (31.2%), "bosanska" (3.1%), njemačka (1.3%), "srpskohrvatska" (1.1%) i ostale (4.4%). U Srbiji je najposjećenija engleska inačica (51.4%), slijede srpska (31.9%), "srpskohrvatska" (6.1%), hrvatska (2.7%), mađarska (1.1%), portal (?, 1.0%), "bosanska" (1.0%) i ostale (4.8%). U Crnoj Gori je situacija sljedeća: englesku inačicu rabi 46.5% čitatelja, srpsku 30.0%, "srpskohrvatsku" (7.9%), hrvatsku (5.7%), rusku (3.0%), "bosansku" (1.9%), portal (?, 1.0%) te ostale (4.0%). U Makedoniji englesku inačicu rabi 65.7%, makedonsku 15.3%, srpsku 4.9%, portal (?) 2.1%, hrvatsku 1.9%, albansku 1.7%, tursku 1.2%, "srpskohrvatsku" 1.2%, bugarsku 1.0% te ostale 5.0%. U Sloveniji je prva engleska inačica (60.1%), slijede slovenska (30.3%), njemačka (2.0%), hrvatska (1.9%), talijanska (1.2%) te ostale (4.5%). U Bosni i Hercegovini najviše se posjećuje engleska inačica (47.5), slijede hrvatska (23.8%), srpska (11.2%), "bosanska" (8.1%), "srpskohrvatska" (4.1%), njemačka (2.0%) te ostale (3.3%).
Kao što vidite u BiH je nakon engleske najpopularnija naša inačica, što govori da sam u pravu kad tvrdim da je naša najkvalitetnija od ove četiri na našem makrojeziku. Imamo npr. od svih inačica najviše članaka o američkim domorocima (više nego engleska!) i najviše o vaterpolskim reprezentacijama.
Wikipedija na "bosanskom" (bošnjačkom) jeziku pokrenuta je 12. prosinca 2002. godine. "Srpskohrvatska" inačica nastala je prva, 16. siječnja iste godine, s tim da je 2005. nekoliko mjeseci bila zaključana. Naša je inačica pokrenuta isti dan kad i srpska, 16. veljače 2003. Isprva se na srpskoj inačici rabilo samo ćirilićno pismo, a 2006. uveden je softver pomoću kojega čitatelj sam može birati pismo, ali ne može odraz jata. Na srpskohrvatskoj inačici ne postoji softver te je svejedno kojim ćete pismom pisati, ali prevladava latinica. Na bošnjačkoj inačici nema ćirilice iako je ona službeno pismo jezika. To je slučaj zbog nemogućnosti prebacivanja stranih imena. Na srpskom je Njujork-Њујорк, a na bošnjačkom New York-Њујорк. Više je puta pokrenut zahtjev za pokretanje crnogorske inačice, ali svaki put je odbijen jer bi to bila peta inačica na istom makrojeziku, crnogorski jezik nema svoj ISO kod i kao svoj materinski jezik drži ga tek nešto manje od 230 000 državljana Crne Gore.
https://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias
Prema trenutnim podacima najviše članaka ima engleska inačica (4 492 892), srpska je na 27. mjestu (244 674), "srpskohrvatska" na 38. (157 606), hrvatska na 40. (144 802), a "bosanska" (bošnjačka) na 69. (49 661).
http://stats.wikimedia.org/wikimedia/sq ... akdown.htm
Po statistici čitatelji u Hrvatskoj najviše rabe englesku inačicu (58.9%), slijede hrvatska (31.2%), "bosanska" (3.1%), njemačka (1.3%), "srpskohrvatska" (1.1%) i ostale (4.4%). U Srbiji je najposjećenija engleska inačica (51.4%), slijede srpska (31.9%), "srpskohrvatska" (6.1%), hrvatska (2.7%), mađarska (1.1%), portal (?, 1.0%), "bosanska" (1.0%) i ostale (4.8%). U Crnoj Gori je situacija sljedeća: englesku inačicu rabi 46.5% čitatelja, srpsku 30.0%, "srpskohrvatsku" (7.9%), hrvatsku (5.7%), rusku (3.0%), "bosansku" (1.9%), portal (?, 1.0%) te ostale (4.0%). U Makedoniji englesku inačicu rabi 65.7%, makedonsku 15.3%, srpsku 4.9%, portal (?) 2.1%, hrvatsku 1.9%, albansku 1.7%, tursku 1.2%, "srpskohrvatsku" 1.2%, bugarsku 1.0% te ostale 5.0%. U Sloveniji je prva engleska inačica (60.1%), slijede slovenska (30.3%), njemačka (2.0%), hrvatska (1.9%), talijanska (1.2%) te ostale (4.5%). U Bosni i Hercegovini najviše se posjećuje engleska inačica (47.5), slijede hrvatska (23.8%), srpska (11.2%), "bosanska" (8.1%), "srpskohrvatska" (4.1%), njemačka (2.0%) te ostale (3.3%).
Kao što vidite u BiH je nakon engleske najpopularnija naša inačica, što govori da sam u pravu kad tvrdim da je naša najkvalitetnija od ove četiri na našem makrojeziku. Imamo npr. od svih inačica najviše članaka o američkim domorocima (više nego engleska!) i najviše o vaterpolskim reprezentacijama.
Wikipedija na "bosanskom" (bošnjačkom) jeziku pokrenuta je 12. prosinca 2002. godine. "Srpskohrvatska" inačica nastala je prva, 16. siječnja iste godine, s tim da je 2005. nekoliko mjeseci bila zaključana. Naša je inačica pokrenuta isti dan kad i srpska, 16. veljače 2003. Isprva se na srpskoj inačici rabilo samo ćirilićno pismo, a 2006. uveden je softver pomoću kojega čitatelj sam može birati pismo, ali ne može odraz jata. Na srpskohrvatskoj inačici ne postoji softver te je svejedno kojim ćete pismom pisati, ali prevladava latinica. Na bošnjačkoj inačici nema ćirilice iako je ona službeno pismo jezika. To je slučaj zbog nemogućnosti prebacivanja stranih imena. Na srpskom je Njujork-Њујорк, a na bošnjačkom New York-Њујорк. Više je puta pokrenut zahtjev za pokretanje crnogorske inačice, ali svaki put je odbijen jer bi to bila peta inačica na istom makrojeziku, crnogorski jezik nema svoj ISO kod i kao svoj materinski jezik drži ga tek nešto manje od 230 000 državljana Crne Gore.