#1 Ne želim od SDA napraviti familijarnu dinastiju-B.Izetbegovi
Posted: 13/03/2005 17:38
Bakir u Nezavisnim.
http://www.nezavisne.com/revija/tekst2-050313.php
"Ne želim od SDA napraviti familijarnu dinastiju"
U SDA nema rascjepa, ali ima različitih mišljenja, tvrdi Bakir Izetbegović, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije i poslanik u parlamentu FBiH. Kaže da bi izborni kongres ove stranke, najavljen za maj, trebao donijeti novi iskorak od bošnjačkog ka bosanskom i evropskom.
Sin osnivača SDA Alije Izetbegovića kaže da se neće kandidirati za predsjednika stranke ni na ovom ni na sljedećem kongresu, jer ne želi od stranke napraviti "familijarnu dinastiju". Priznaje da želi koristiti svoj ugled koji ima u narodu i među biračima i stranačkim kolegama, iako, veli, ima i onih koji ga ne vole.
Izetbegović mlađi objašnjava da je njegov otac prvi predsjednik Predsjedništva BiH rahmetli Alija Izetbegović znao za zločine pojedinaca u redovima Armije RBiH. Tvrdi da je na njihovom suzbijanju i kažnjavanju radio koliko je mogao, da je znao i za logor "Silos" u Tarčinu kod Sarajeva. Bakir Izetbegović tvrdi da je njegov otac pokušao da oslobodi zarobljenike, ali da je lokalno stanovništvo očekivalo razmjenu tih ljudi za Bošnjake odvedene iz Hadžića koji, na kraju, nikada nisu pronađeni.
NN: Šta se zapravo dogodilo na sjednici Glavnog odbora SDA i može li se govoriti o rascjepu u stranci?
IZETBEGOVIĆ: Nema govora o rascjepu u SDA. Ima različitih mišljenja o nekim pitanjima, ali to je valjda kvalitet svake demokratske stranke. Neki članovi Glavnog odbora SDA smatraju da predsjednik stranke ne bi trebao uticati na izbor zamjenika i potpredsjednika, neki su nezadovoljni sve manjim uticajem osnivača stranke u radu i kreiranju njene politike. Većina nas je nezadovoljna onim što stranački kadrovi koji participiraju u vlasti čine za povratak izbjeglica u RS.
NN: Kako je uopšte Statut SDA definisao izbor potpredsjednika stranke i šta predviđa Nacrt novog statuta? Treba li mijenjati aktuelnu stranačku politiku u tom segmentu, "modernizovati" ili demokratizirati na neki način?
IZETBEGOVIĆ: Prema sadašnjim statutarnim rješenjima, izbor potpredsjednika kreće iz baze, prolazi općinske i kantonalne organe stranke, da bi konačnu listu utvrdila Centralna kadrovska komisija i predložila je Predsjedništvu SDA, a Predsjedništvo učesnicima kongresa. Na prošlom kongresu Predsjedništvo je predložilo listu od devet kandidata od čega su odabrana četiri. Ne vidim da je ovakav izbor potpredsjednika nedemokratski, niti mislim da omogućava predsjedniku stranke da sebi odabere poslušne saradnike.
NN: Kako ste Vi izabrani za potpredsjednika stranke - iz baze ili voljom aktuelnog predsjednika SDA Sulejmana Tihića?
IZETBEGOVIĆ: Na opisani način, ali sam izabran od strane Glavnog odbora, ne na kongresu.
NN: Kakva su očekivanja i predviđanja vezana za predstojeći kongres u maju?
IZETBEGOVIĆ: Dalje prilagođavanje SDA političkim okolnostima i potrebama za sljedeći četvorogodišnji period, stvaranje stranačke strukture, izbor kadrova, usvajanje dokumenata koji olakšavaju dalje reforme i dobru komunikaciju sa drugim strankama i političkim faktorima u BiH i okruženju. Vjerovatno slijedi još jedan iskorak od bošnjačkog ka bosanskom i evropskom.
NN: Mora li SDA biti u koaliciji sa SDS-om, što joj mnogi zamjeraju?
IZETBEGOVIĆ: Pa ako SDP ili SNSD neće sa nama, onda mi moramo sa nekim.
NN: Da li se već zna ko bi mogao biti novi predsjednik SDA i koga Vi vidite kao predsjednika?
IZETBEGOVIĆ: Svaka stranka treba obrazovanog, komunikativnog, dinamičnog, hrabrog, po mogućnosti mladog predsjednika. Uz sve to, predsjednik SDA treba istinski pripadati vjeri i kulturi kojoj pripada ogromna većina članstva i glasača SDA.
NN: Šta bi kongres trebao donijeti stranci ali i BiH, da li će dodefinisati neke stavove SDA prema reformama u BiH ili prema najavljenim i potrebnim izmjenama ustava u BiH?
IZETBEGOVIĆ: Ne očekujem ništa spektakularno od kongresa. Potrebna nam je stabilnost stranke koja će omogućiti stabilnost države, kvalitetnu saradnju s međunarodnom zajednicom, uporan nastavak reformi. Što se tiče ustavnih promjena, mislim da se njihova fizionomija već jasno nazire: uklanjanje svih elemenata aparthejda, svake nejednakosti građana pred Ustavom i zakonom, stvaranje jednostavnije i funkcionalnije države. Ukoliko entiteti i ostanu, režim života u njima mora biti jednak, kao u dva bazena u kojima je voda jednako čista i topla pa vam je svejedno u kojem plivate.
NN: Vidite li sebe kao predsjednika SDA nakon sljedećih unutarstranačkih izbora?
IZETBEGOVIĆ: Ne vidim. Bilo bi jako loše praviti familijarne dinastije u stranci ili državi. Ali mislim da je korisno da i dalje budem u rukovodstvu u SDA, jer imam posebno političko iskustvo, smirenu narav i rijetko se varam u političkim procjenama.
NN: Da li zaista postoji sukob između Vas i Tihića i da li je tačno da Vi želite ukloniti Tihića iz vrha SDA? Bilo je ozbiljnog "razmimoilaženja" između Vas i Tihića kada je bio aktuelan zahtjev za smjenu federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića.
IZETBEGOVIĆ: Nismo imali suprotne stavove o rješenju te situacije, imali smo različite procjene o reakciji Hadžipašića i koalicionih partnera. Da je Predsjedništvo SDA insistiralo na smjeni Hadžipašića, do smjene bi i došlo. Kroz razgovore sa premijerom, sa SDA ministrima, sa predstavnicima SBiH i HDZ iskristalisala se odluka da se pruži još jedna šansa Vladi FBiH.
NN: Prema nekim informacijama traži se mjesto u diplomaciji za Sehadu Kolenović, šefa Tihićevog kabineta i za koju se tvrdi da je znatno "jača" od svog šefa i znatno iskusnija, jer je dugo bila jedan od najbližih saradnika i Vašeg oca. Je li to pokušaj da se oslabi Tihićev položaj u Predsjedništvu BiH, pa onda i u stranci?
IZETBEGOVIĆ: Sehada Kolenović nije bila blizak saradnik moga oca, pomagala mu je ponekad kao prevodilac. Sehada je dugogodišnji blizak saradnik predsjednika Tihića, ali prvi put čujem da je neko smatra "jačom" od njenog šefa. A što se tiče njenog odlaska u diplomaciju, o tome odlučuje Sulejman Tihić pa mi nije jasno zašto bi on planirao da oslabi svoj položaj u Predsjedništvu BiH, odnosno u stranci.
NN: Ko je trenutno najveći autoritet u SDA? Može li se govoriti o grupi pojedinaca koja je uticajnija od drugih kod kreiranja politike stranke i ko su ti ljudi?
IZETBEGOVIĆ: Kolegij koji čine predsjednik, zamjenik, potpredsjednici i generalni sekretar se sastaje svake sedmice i razmatra aktuelne probleme. Za sve bitne odluke sastaje se Predsjedništvo stranke, koje broji 17 članova i odlučuje glasanjem. Predsjednik stranke, koji predsjedava radom Predsjedništva, koji je uz to i član Predsjedništva RBiH, ima neuporedivo najveći uticaj na kreiranje politike SDA.
NN: HDZ traži ukidanje FBiH, drugi traže kantonizaciju cijele BiH ili pak regionalizaciju… Šta je po Vama najprihvatljivije rješenje - opštine i država, ekonomske regije, kantoni u cijeloj BiH ili tri entiteta?
IZETBEGOVIĆ: Za nas je najpoželjnije rješenje ono najjednostavnije - država i opštine. Ali Srbi nisu spremni na to. Zbog toga će SDA najvjerovatnije biti za regije koje imaju geografski, saobraćajni i ekonomski rezon, te multietičan sastav stanovništva.
NN: Kakvu BiH vidite u budućnosti?
IZETBEGOVIĆ: U Bosni trenutačno živi nekoliko kategorija građana - jedni je vole, drugi su indiferentni, treći je ne vole, ali im je dosta sukoba pa su nevoljko spremni na suživot. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti izgraditi BiH u kojoj će se sve ove kategorije ljudi osjećati dobro, jer će imati dobra mjesečna primanja, dobru policiju, školstvo, zdravstvo, dobre ceste, jer niko neće ograničavati njihove građanske i vjerske slobode. Trebamo BiH u kojoj će ogromna većina građana prvo vidjeti svoj interes, a s vremenom i istinsku domovinu.
NN: Možete li prokomentarisati sudske procese protiv bivšeg predsjednika HDZ BiH Ante Jelavića i protiv visokog funkcionera SDA Hasana Čengića?
IZETBEGOVIĆ: O Jelavićevom procesu je bilo dovoljno komentara, sve je rečeno, slijedi još presuda. A što se tiče Hasana Čengića, očigledno je trebalo naći bilo šta da ga se ukloni iz javnog života. Optužnica je zbilja više nego tanka - Čengić je optužen što je u svojstvu zamjenika ministra odbrane FBiH potpisao dozvolu da se firma BIO bavi izvozom oružja. Ali ova firma se nikad nije bavila tom djelatnošću, nije stvorena nikakva korist za BIO, niti šteta za državu.
NN: Šta mislite o podizanju optužnice protiv penzionisanog generala Armije BiH Rasima Delića, ali i najave mogućih optužnica protiv Ejupa Ganića i Sakiba Mahmuljina?
IZETBEGOVIĆ: Naš narod je u proteklom ratu doživio takve zločine, pokolje i poniženja da je pravo čudo kako se Armija BiH, regrutovana pretežno od bošnjačkih izbjeglica, nije masovno osvetila nad nebošnjačkim stanovništvom. U istoriji ratovanja nije bilo naroda koji je pretrpio takav genocid, a u takvoj se mjeri suzdržao od osvete. Čuda ne postoje, iza discipline Armije je stajalo Predsjedništvo BiH i armijski vrh sa generalom Delićem na čelu. Normalno, i naša vojska je učinila neke zločine, ali to su bili incidenti, a ne način ratovanja. General Delić se suprotstavio jedinicama koje su maltretirale Srbe u Sarajevu. Bio je to dramatičan i neizvjestan obračun u jesen 1993. godine, u tom obračunu je od strane pobunjenika ubijen sin Avde Hebiba, Delićev sin je uhvaćen, ali je uspio da skoči kroz prozor i pobjegne u susjednu zgradu egipatskog UNPROFOR-a. Bošnjaci trebaju biti zahvalni Deliću što im je sačuvao obraz, Srbi zato što im je sačuvao živote. Preostaje nam da se nadamo pravdi u Hagu, za generala Delića i za sve ostale.
"Rahmetli Alija je znao za neke zločine"
NN: Da li je rahmetli Alija Izetbegović znao za zločine pojedinaca u bošnjačkim redovima na terenu i za logore poput "Silosa" u Tarčinu?
IZETBEGOVIĆ: Za neke je znao, za neke nije. Zaista je činio koliko je mogao da ih spriječi i preduprijedi. Jednom, pri povratku sa pregovora iz Ženeve, dočekale su ga vijesti o pokolju nad Hrvatima. Bio je poražen. Izjavio je da se idući put neće vratiti u zemlju ako bosanska vojska nastavi maltretirati narod kao što rade agresorske vojske. Znao je za "Silos" i pokušavao da oslobodi Srbe zatvorene u njemu. Od naše policije je dobivao odgovor da je u kućama ovih Srba pronađeno oružje, ali mislim da je glavni problem bio u tome što su skoro svi Bošnjaci muškarci iz Hadžića bili odvedeni od strane srpske vojske, stotine njih, i njihove familije su se nadale razmjeni. Na kraju krajeva, Srbi iz "Silosa" su izašli živi, Bošnjacima iz Hadžića nikada nije pronađen trag.
Ljudi ili vole ili ne vole Izetbegoviće
NN: Koliko Vam u stranci, ali i u svakodnevnom životu i radu, pomaže ili otežava to što ste Izetbegović?
IZETBEGOVIĆ: Ljudi se polarizuju u odnosu na naše prezime, ili nas vole ili nas ne vole. Nema sredine. Većinom nas vole.
NN: Kako je sinu rahmetli Alije Izetbegovića živjeti i baviti se politikom?
IZETBEGOVIĆ: To je prednost i teret na koji sam navikao, nešto što ne mogu otkloniti od sebe, pa i ne pokušavam. Neki su od mene očekivali da postanem novi lider Bošnjaka i SDA, drugi su cijenili da bih se trebao potpuno povući iz politike, treći su respektovali uticaj koji imam u narodu, ali su htjeli da ga koristim u skladu sa njihovom, a ne svojom pameću, itd. A ja imam 49 godina životnog iskustva i to teškog i raznovrsnog pa radim po svom, svjestan da ne mogu svim ljudima ugoditi.
NN: Možete li objektivno procijeniti kolika je Vaša "težina" u stranci ili koja ste Vi kategorija autoriteta u SDA?
IZETBEGOVIĆ: Mislim da dosta dobro stojim u stranci, a još bolje kod birača. Na izborima 2000. i 2002. godine sam kroz preferencije napredovao do vrha listi za Skupštinu kantona Sarajevo , odnosno za parlament FBiH.
http://www.nezavisne.com/revija/tekst2-050313.php
"Ne želim od SDA napraviti familijarnu dinastiju"
U SDA nema rascjepa, ali ima različitih mišljenja, tvrdi Bakir Izetbegović, jedan od potpredsjednika Stranke demokratske akcije i poslanik u parlamentu FBiH. Kaže da bi izborni kongres ove stranke, najavljen za maj, trebao donijeti novi iskorak od bošnjačkog ka bosanskom i evropskom.
Sin osnivača SDA Alije Izetbegovića kaže da se neće kandidirati za predsjednika stranke ni na ovom ni na sljedećem kongresu, jer ne želi od stranke napraviti "familijarnu dinastiju". Priznaje da želi koristiti svoj ugled koji ima u narodu i među biračima i stranačkim kolegama, iako, veli, ima i onih koji ga ne vole.
Izetbegović mlađi objašnjava da je njegov otac prvi predsjednik Predsjedništva BiH rahmetli Alija Izetbegović znao za zločine pojedinaca u redovima Armije RBiH. Tvrdi da je na njihovom suzbijanju i kažnjavanju radio koliko je mogao, da je znao i za logor "Silos" u Tarčinu kod Sarajeva. Bakir Izetbegović tvrdi da je njegov otac pokušao da oslobodi zarobljenike, ali da je lokalno stanovništvo očekivalo razmjenu tih ljudi za Bošnjake odvedene iz Hadžića koji, na kraju, nikada nisu pronađeni.
NN: Šta se zapravo dogodilo na sjednici Glavnog odbora SDA i može li se govoriti o rascjepu u stranci?
IZETBEGOVIĆ: Nema govora o rascjepu u SDA. Ima različitih mišljenja o nekim pitanjima, ali to je valjda kvalitet svake demokratske stranke. Neki članovi Glavnog odbora SDA smatraju da predsjednik stranke ne bi trebao uticati na izbor zamjenika i potpredsjednika, neki su nezadovoljni sve manjim uticajem osnivača stranke u radu i kreiranju njene politike. Većina nas je nezadovoljna onim što stranački kadrovi koji participiraju u vlasti čine za povratak izbjeglica u RS.
NN: Kako je uopšte Statut SDA definisao izbor potpredsjednika stranke i šta predviđa Nacrt novog statuta? Treba li mijenjati aktuelnu stranačku politiku u tom segmentu, "modernizovati" ili demokratizirati na neki način?
IZETBEGOVIĆ: Prema sadašnjim statutarnim rješenjima, izbor potpredsjednika kreće iz baze, prolazi općinske i kantonalne organe stranke, da bi konačnu listu utvrdila Centralna kadrovska komisija i predložila je Predsjedništvu SDA, a Predsjedništvo učesnicima kongresa. Na prošlom kongresu Predsjedništvo je predložilo listu od devet kandidata od čega su odabrana četiri. Ne vidim da je ovakav izbor potpredsjednika nedemokratski, niti mislim da omogućava predsjedniku stranke da sebi odabere poslušne saradnike.
NN: Kako ste Vi izabrani za potpredsjednika stranke - iz baze ili voljom aktuelnog predsjednika SDA Sulejmana Tihića?
IZETBEGOVIĆ: Na opisani način, ali sam izabran od strane Glavnog odbora, ne na kongresu.
NN: Kakva su očekivanja i predviđanja vezana za predstojeći kongres u maju?
IZETBEGOVIĆ: Dalje prilagođavanje SDA političkim okolnostima i potrebama za sljedeći četvorogodišnji period, stvaranje stranačke strukture, izbor kadrova, usvajanje dokumenata koji olakšavaju dalje reforme i dobru komunikaciju sa drugim strankama i političkim faktorima u BiH i okruženju. Vjerovatno slijedi još jedan iskorak od bošnjačkog ka bosanskom i evropskom.
NN: Mora li SDA biti u koaliciji sa SDS-om, što joj mnogi zamjeraju?
IZETBEGOVIĆ: Pa ako SDP ili SNSD neće sa nama, onda mi moramo sa nekim.
NN: Da li se već zna ko bi mogao biti novi predsjednik SDA i koga Vi vidite kao predsjednika?
IZETBEGOVIĆ: Svaka stranka treba obrazovanog, komunikativnog, dinamičnog, hrabrog, po mogućnosti mladog predsjednika. Uz sve to, predsjednik SDA treba istinski pripadati vjeri i kulturi kojoj pripada ogromna većina članstva i glasača SDA.
NN: Šta bi kongres trebao donijeti stranci ali i BiH, da li će dodefinisati neke stavove SDA prema reformama u BiH ili prema najavljenim i potrebnim izmjenama ustava u BiH?
IZETBEGOVIĆ: Ne očekujem ništa spektakularno od kongresa. Potrebna nam je stabilnost stranke koja će omogućiti stabilnost države, kvalitetnu saradnju s međunarodnom zajednicom, uporan nastavak reformi. Što se tiče ustavnih promjena, mislim da se njihova fizionomija već jasno nazire: uklanjanje svih elemenata aparthejda, svake nejednakosti građana pred Ustavom i zakonom, stvaranje jednostavnije i funkcionalnije države. Ukoliko entiteti i ostanu, režim života u njima mora biti jednak, kao u dva bazena u kojima je voda jednako čista i topla pa vam je svejedno u kojem plivate.
NN: Vidite li sebe kao predsjednika SDA nakon sljedećih unutarstranačkih izbora?
IZETBEGOVIĆ: Ne vidim. Bilo bi jako loše praviti familijarne dinastije u stranci ili državi. Ali mislim da je korisno da i dalje budem u rukovodstvu u SDA, jer imam posebno političko iskustvo, smirenu narav i rijetko se varam u političkim procjenama.
NN: Da li zaista postoji sukob između Vas i Tihića i da li je tačno da Vi želite ukloniti Tihića iz vrha SDA? Bilo je ozbiljnog "razmimoilaženja" između Vas i Tihića kada je bio aktuelan zahtjev za smjenu federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića.
IZETBEGOVIĆ: Nismo imali suprotne stavove o rješenju te situacije, imali smo različite procjene o reakciji Hadžipašića i koalicionih partnera. Da je Predsjedništvo SDA insistiralo na smjeni Hadžipašića, do smjene bi i došlo. Kroz razgovore sa premijerom, sa SDA ministrima, sa predstavnicima SBiH i HDZ iskristalisala se odluka da se pruži još jedna šansa Vladi FBiH.
NN: Prema nekim informacijama traži se mjesto u diplomaciji za Sehadu Kolenović, šefa Tihićevog kabineta i za koju se tvrdi da je znatno "jača" od svog šefa i znatno iskusnija, jer je dugo bila jedan od najbližih saradnika i Vašeg oca. Je li to pokušaj da se oslabi Tihićev položaj u Predsjedništvu BiH, pa onda i u stranci?
IZETBEGOVIĆ: Sehada Kolenović nije bila blizak saradnik moga oca, pomagala mu je ponekad kao prevodilac. Sehada je dugogodišnji blizak saradnik predsjednika Tihića, ali prvi put čujem da je neko smatra "jačom" od njenog šefa. A što se tiče njenog odlaska u diplomaciju, o tome odlučuje Sulejman Tihić pa mi nije jasno zašto bi on planirao da oslabi svoj položaj u Predsjedništvu BiH, odnosno u stranci.
NN: Ko je trenutno najveći autoritet u SDA? Može li se govoriti o grupi pojedinaca koja je uticajnija od drugih kod kreiranja politike stranke i ko su ti ljudi?
IZETBEGOVIĆ: Kolegij koji čine predsjednik, zamjenik, potpredsjednici i generalni sekretar se sastaje svake sedmice i razmatra aktuelne probleme. Za sve bitne odluke sastaje se Predsjedništvo stranke, koje broji 17 članova i odlučuje glasanjem. Predsjednik stranke, koji predsjedava radom Predsjedništva, koji je uz to i član Predsjedništva RBiH, ima neuporedivo najveći uticaj na kreiranje politike SDA.
NN: HDZ traži ukidanje FBiH, drugi traže kantonizaciju cijele BiH ili pak regionalizaciju… Šta je po Vama najprihvatljivije rješenje - opštine i država, ekonomske regije, kantoni u cijeloj BiH ili tri entiteta?
IZETBEGOVIĆ: Za nas je najpoželjnije rješenje ono najjednostavnije - država i opštine. Ali Srbi nisu spremni na to. Zbog toga će SDA najvjerovatnije biti za regije koje imaju geografski, saobraćajni i ekonomski rezon, te multietičan sastav stanovništva.
NN: Kakvu BiH vidite u budućnosti?
IZETBEGOVIĆ: U Bosni trenutačno živi nekoliko kategorija građana - jedni je vole, drugi su indiferentni, treći je ne vole, ali im je dosta sukoba pa su nevoljko spremni na suživot. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti izgraditi BiH u kojoj će se sve ove kategorije ljudi osjećati dobro, jer će imati dobra mjesečna primanja, dobru policiju, školstvo, zdravstvo, dobre ceste, jer niko neće ograničavati njihove građanske i vjerske slobode. Trebamo BiH u kojoj će ogromna većina građana prvo vidjeti svoj interes, a s vremenom i istinsku domovinu.
NN: Možete li prokomentarisati sudske procese protiv bivšeg predsjednika HDZ BiH Ante Jelavića i protiv visokog funkcionera SDA Hasana Čengića?
IZETBEGOVIĆ: O Jelavićevom procesu je bilo dovoljno komentara, sve je rečeno, slijedi još presuda. A što se tiče Hasana Čengića, očigledno je trebalo naći bilo šta da ga se ukloni iz javnog života. Optužnica je zbilja više nego tanka - Čengić je optužen što je u svojstvu zamjenika ministra odbrane FBiH potpisao dozvolu da se firma BIO bavi izvozom oružja. Ali ova firma se nikad nije bavila tom djelatnošću, nije stvorena nikakva korist za BIO, niti šteta za državu.
NN: Šta mislite o podizanju optužnice protiv penzionisanog generala Armije BiH Rasima Delića, ali i najave mogućih optužnica protiv Ejupa Ganića i Sakiba Mahmuljina?
IZETBEGOVIĆ: Naš narod je u proteklom ratu doživio takve zločine, pokolje i poniženja da je pravo čudo kako se Armija BiH, regrutovana pretežno od bošnjačkih izbjeglica, nije masovno osvetila nad nebošnjačkim stanovništvom. U istoriji ratovanja nije bilo naroda koji je pretrpio takav genocid, a u takvoj se mjeri suzdržao od osvete. Čuda ne postoje, iza discipline Armije je stajalo Predsjedništvo BiH i armijski vrh sa generalom Delićem na čelu. Normalno, i naša vojska je učinila neke zločine, ali to su bili incidenti, a ne način ratovanja. General Delić se suprotstavio jedinicama koje su maltretirale Srbe u Sarajevu. Bio je to dramatičan i neizvjestan obračun u jesen 1993. godine, u tom obračunu je od strane pobunjenika ubijen sin Avde Hebiba, Delićev sin je uhvaćen, ali je uspio da skoči kroz prozor i pobjegne u susjednu zgradu egipatskog UNPROFOR-a. Bošnjaci trebaju biti zahvalni Deliću što im je sačuvao obraz, Srbi zato što im je sačuvao živote. Preostaje nam da se nadamo pravdi u Hagu, za generala Delića i za sve ostale.
"Rahmetli Alija je znao za neke zločine"
NN: Da li je rahmetli Alija Izetbegović znao za zločine pojedinaca u bošnjačkim redovima na terenu i za logore poput "Silosa" u Tarčinu?
IZETBEGOVIĆ: Za neke je znao, za neke nije. Zaista je činio koliko je mogao da ih spriječi i preduprijedi. Jednom, pri povratku sa pregovora iz Ženeve, dočekale su ga vijesti o pokolju nad Hrvatima. Bio je poražen. Izjavio je da se idući put neće vratiti u zemlju ako bosanska vojska nastavi maltretirati narod kao što rade agresorske vojske. Znao je za "Silos" i pokušavao da oslobodi Srbe zatvorene u njemu. Od naše policije je dobivao odgovor da je u kućama ovih Srba pronađeno oružje, ali mislim da je glavni problem bio u tome što su skoro svi Bošnjaci muškarci iz Hadžića bili odvedeni od strane srpske vojske, stotine njih, i njihove familije su se nadale razmjeni. Na kraju krajeva, Srbi iz "Silosa" su izašli živi, Bošnjacima iz Hadžića nikada nije pronađen trag.
Ljudi ili vole ili ne vole Izetbegoviće
NN: Koliko Vam u stranci, ali i u svakodnevnom životu i radu, pomaže ili otežava to što ste Izetbegović?
IZETBEGOVIĆ: Ljudi se polarizuju u odnosu na naše prezime, ili nas vole ili nas ne vole. Nema sredine. Većinom nas vole.
NN: Kako je sinu rahmetli Alije Izetbegovića živjeti i baviti se politikom?
IZETBEGOVIĆ: To je prednost i teret na koji sam navikao, nešto što ne mogu otkloniti od sebe, pa i ne pokušavam. Neki su od mene očekivali da postanem novi lider Bošnjaka i SDA, drugi su cijenili da bih se trebao potpuno povući iz politike, treći su respektovali uticaj koji imam u narodu, ali su htjeli da ga koristim u skladu sa njihovom, a ne svojom pameću, itd. A ja imam 49 godina životnog iskustva i to teškog i raznovrsnog pa radim po svom, svjestan da ne mogu svim ljudima ugoditi.
NN: Možete li objektivno procijeniti kolika je Vaša "težina" u stranci ili koja ste Vi kategorija autoriteta u SDA?
IZETBEGOVIĆ: Mislim da dosta dobro stojim u stranci, a još bolje kod birača. Na izborima 2000. i 2002. godine sam kroz preferencije napredovao do vrha listi za Skupštinu kantona Sarajevo , odnosno za parlament FBiH.
:D:D
