Page 1 of 2

#1 Slava i moć Dubrovnika

Posted: 02/04/2014 11:10
by Hrvat_DU
Mnogi ljudi ni ne znaju koliko je Dubrovnik u svjetskim okvirima, iako geografski malen, značajan grad. Nijedna se južnoslavenska sredina ne može staviti u istu rečenicu s Dubrovnikom glede civilizacijskih dosega. Koja je tajna ovog diva na hridima? Što ga je učinilo tako slavnim i moćnim?

Godine 1203. na Lokrumu su benediktinci, 1212. u Gradu su franjevci, 1225. dominikanci; Statut je usvojen 1272. (sedma knjiga Statuta Grada Dubrovnika sadrži isključivo članke koji reguliraju pomorsko pravo, što je najstarija takva isprava na svijetu), iste godine ustanovljen je leprozij (bolnica za izolaciju gubavaca); 1296. u Dubrovniku je izgrađen jedan od prvih sustava kanalizacije, dok je London gecao u izmetu; 1309. izglasana je odredba o organizaciji vatrogastva, iste godine Malo vijeće donijelo je zaključak o čišćenju ulica u pojedinim dijelovima Grada; već u 13. stoljeću počinje djelovati fundacija Blago djelo (Opera Pia) s ciljem pomaganja i uzdržavanja socijalnih i karitativnih ustanova; 1317. u samostanu Male braće otvorena je prva ljekarna, jedna od najstarijih u Europi; 1333. otvorena je prva općinska škola; 1347. prvi put se spominje velika općinska bolnica (Hospitale Magnum communis), koja je 1540. pretvorena u prvu javnu bolnicu (Domus Christi), a djelovala je sve do otvaranja bolnice na Boninovu 1888. godine; 1377. osnovan je lazaret (karantena za izolaciju sumnjivih na kugu), a osim toga djelovale su i sanitarne straže koje su dočekivale robu i putnike već na Brgatu; 1384. u Gradu se spominju prve orgulje, iste godine otvorena je prva bojadisarnica sukna; 1395. donesen je u Dubrovniku zakon o osiguranju koji je najstariji u Europi, tri stoljeća stariji od Lloydova osiguranja s kraja 17. stoljeća; 1397. započela je gradnja gradskog zvonika; od kraja 13. do 19. stoljeća Dubrovnik je kovao svoj novac; 1413. ustanovljena je prva ubožnica; 27. siječnja 1416. Veliko vijeće donijelo je odluku kojom se zabranjuje trgovanje robljem (153 godine prije nego što je to učinila primjerice Engleska); 1417. počinje proizvodnja sapuna; 1419. godine otvorena je prva manufaktura sukna u Hrvatskoj, iste godine podignut je Orlandov stup kao simbol samostalnosti i oprjeke venecijanskim lavovima; 1423. otvorena je prva radionica stakla; 1428. izglasan je Zakon o zaštiti manufakturnih radnika, prvi u jugoistočnoj Europi; 1435. otvorena je Komora vunenih obrtnika (prva u Hrvatskoj), iste godine otvoren je dom za nahočad; 1438. gradi se veliki vodovod; 1455. Republika donosi odluku prema kojoj plemići nisu mogli vršiti javne službe ako nisu bili pismeni, s obrazloženjem "da oni koji ne znaju čitati i pisati radije moraju biti upravljani nego upravljati drugima i nimalo ne služi na čast onoj upravi i vladi, u kojoj se nalazi čovjek neznalica, nevješt u čitanju i pisanju"; 1463. obavljen je prvi (djelomični popis stanovništva; 1560. dolaze isusovci, koji ne samo što su upotpunili crkvenu infrastrukturu Grada, nego su njihovi prostori postali značajno obrazovno središte (Ruđer Bošković, Ivan Gundulić itd.); 1663. osnovana je zaklada i zavod za odgajanje djevojčica koje su ostale bez roditelja; 1671. osnovana je banka za pozajmljivanje bez kamata (Monte di Pieta), jedna od prvih takvih ustanova na svijetu; 1873./74. obavljen je popis stanovništva na području cijele Republike; 1682. otvoreno je prvo javno kazalište praizvedbom Kanavelićeva Vučistraha; Arboretum Trsteno najstariji je arboretum u Europi, izgrađen 1498. godine; Ston je drugi planirani grad u Europi, njegove zidine najveće su na svijetu nakon Kineskog zida, te je u njemu najstarija solana u Europi; na Kolumbovu brodu bilo je dubrovačkih pomoraca, a Dubrovačka Republika prva je država koja je priznala neovisnost SAD-a; zapanjujuće dubrovačke zidine TripAdvisor je 2013. uvrstio među deset najvrjednijih kulturno-povijesnih spomenika svijeta, 6. travnja 1667. izdržale su jedan od najjačih potresa ikada (10.5/12 po MCS ljestvici), a 1991. četnički napad. Ako bismo navedenim podacima pridružili renesansnu i baroknu dubrovačku književnost (dubrovački govor je osnova suvremenog standardnog hrvatskog jezika), renesansno slikarstvo, graditeljstvo svih stilova, glazbeništvo, prevodilaštvo, leksikografiju, dostignuća u filozofskoj, ekonomskoj, medicinskoj, ljekarničkoj i astronomskoj znanosti, tek tad bi se upotpunila veličanstvena slika svekolike višestoljetne moći i veličine starog Dubrovnika. Vrijedno bi sada bilo zapitati se čime je sve to taj div na hridima zavrijedio, čemu, komu i kojim okolnostima to treba zahvaliti? Odmah treba ustvrditi da za sve to, jamačno, nije bila zaslužna njegova teritorijalna i populacijska veličina. U trenutku konačnog zaokruženja ozemlja ova državica imala je površinu tek oko 1375 km četvornih, od kojih se samo jedna trećina mogla obrađivati, s 30 000 do 40 000 stanovnika, da bi uoči pada brojila 31 000. Sam Grad u tom trenutku imao je 6 564 žitelja: u Pilama 1 165, na Pločama 365, unutar gradskih zidina 4 175 te u ostalim dijelovima 859. Broj plemićkih obitelji krajem 18. i početkom 19. stoljeća naglo je opadao. Prvi ruski konzul u Dubrovniku Antoine Gicca zabilježio je da je 1792. u Gradu živjela 21 plemićka obitelj, te da je Veliko vijeće tada brojilo 70 članova. U vrijeme pada Republike broj vlasteovskih obitelji spao je na 17, da bi koncem 19. stoljeća spao na svega šest.

Je li vam poznato da je Dubrovačka Republika imala trgovačke kolonije, među kojima i jednu u Indiji.

*"U 16. st. Dubrovnik je imao jaku mornaricu (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama Sredozemnog mora i stizali sve do Engleske, a postoji i dokazani slučaj da je dubrovačka karaka došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima). Također je poznata dubrovačka kolonija u mjestu Goa i Gvendolin u Indiji, gdje još postoji Crkva sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke Republike i Dubrovčana i poneki potomci dubrovačkih trgovaca." (Wikipedija)
*"Istoga dana, 3. veljače, kada Dubrovnik slavi svoga parca, zaštitnika Sv. Vlaha, u indijskoj Goi stanovnici sela Gandaulim izlaze u procesiju svome svecu Sao Brazu (Sv. Vlahu) u čast, hodočasteći iza njegova kipa do istoimene crkve koju su, u 16. stoljeću, tamo sagradili Dubrovčani. Iz temelja sagradili ili tek njenu izgradnju 1563. godine potpomogli bogatim milodarima, nije do kraja razjašnjeno, iako je poznato da su dubrovački kapetani, poput Vice Bune Lopuanina, oporučno dio svog imetka namjenjivali upravo za crkvu Sv. Vlaha. Goa je početkom 16. stoljeća bila jedna od najjačih trgovačkih točaka Orijenta i između najbogatijih gradova tada na svijetu te je dubrovačkim trgovcima i pomorcima postala nezobilaznim središtem za trgovanje. Svećenik crkve Sao Braz iz Goe, padre Orlando Lopez, posebni je gost na ovogodišnjoj Festi Sv. Vlaha u Dubrovniku i kročit će u svečanoj procesiji iza barjaka svoje crkve zajedno sa svojim sunarodnjakom Brazom Silveirom." (vijest iz 2008.)
*"Its unevenness escapes attention quite soon as the Croatia-connected Gaundalim is reached. Gaundaulim is the Catholic ward of the predominantly Hindu-populated village of the vast Ponda taluka, located at the centre of the State... There are hardly any Catholic families on the Cumbharjua mainland and hence they have just a couple of small chapels but their parish church is of Sao Braz, built by the Croatian sailors, at Gaundalim, on the western bank of the river... Gaundalim or Sao Braz ward lies 5 kms east of Old Goa, on the banks of the Cumbharjua canal (connecting the river Mandovi with Zuari) and is situated opposite the island of Cumbharjua. All along the road, the ruins of the erstwhile Old Goa city covered with thick vegetation can be discerned. The village church situated on a small promontory is dedicated to St. Braz. It was built by the sailors on the pattern of a similar church back in Croatia. In 1999, a Croatian delegation, led by their Ambassador in India, flew to Goa to have a look at the Sao Braz church. It was a nostalgic and feeling-filled visit that they paid to the eastern land where their ancestors were engaged in boat-building centuries ago. During her research in Goa, a Croatian came upon information that the Gaundaulim church was built by her countrymen. She delved into the subject further and eventually it materialised in the visit of the delegation. They also believed that there was a big mansion of a rich Croation lady in the village but none could throw any light on it. They were filled with nostalgia to be in the land where some of their ancestors lived centuries ago and some of whom lie buried in the local cemetery. Many an architectural student visits Gaundalim to have look at the ancient, Croatian-built church on the hillock. It was quite an aristocratic residence once upon a time, says some of the villagers." (neke indijske stranice)

#2 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 02/04/2014 20:21
by sinuhe
Dubrovnik je u ono vrijeme bio samo dijelom tog mediteranskog svijeta sa razvijenom trgovinom. Isto kao sto je stagnirao u zadnje vrijeme do pojave turizma. 200 godina stagnacije ga je i sacuvalo.

#3 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 06/04/2014 11:13
by bosn.om
Da, samo to sve objasnjava...pff, ovaj forum je smor :run:

#4 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 14/04/2014 21:50
by Arsenal Royal
Dubrovnik treća flota na svijetu?
Možda po broju čamaca za spašavanje

#5 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 14/04/2014 22:00
by Hrvat_DU
Arsenal Royal wrote:Dubrovnik treća flota na svijetu?
Možda po broju čamaca za spašavanje
Morskim putem uvožene su žitarice iz južne Italije i Levanta. Potrošnja žita iznosila je 20 000-80 000 stara, 1 500 t žita moglo se pohraniti u Rupama (izgradio arhitekt iz Apulije 1590.). Osim talijanskog, uvoženo i osmansko žito iz Albanije i Grčke. Dubrovnik je također prepoznatljiv po pomorstvu. Tijekom 1560-ih i 1570-ih Dubrovčani raspolažu s 80 brodova ukupne nosivosti 35 000 kara. Vrijednost dubrovačke trgovačke mornarice 1570-ih iznosila je oko 700 000 dukata. U 17. st. dolazi do slabljenja zbog raspadanja osmanske države i premještanja dominacije sa Sredozemlja na Atlantski ocean. Za putovanje do Italije stopa pomorskog osiguranja iznosi 2-3%, do Londona 12%. U 16. st. 44 dubrovačka konzula djeluju u sredozemnim lukama. Prvi dubrovački zakon o karanteni je iz 1377. godine. Izolacija se provodi izvan Cavtata (kopnena trgovina) te na otoku Mrkanu (pomorska trgovina). 1398. na Mljetu izgrađena je prva karantena (lazzaretto) u Europi, početkom 15. st. karantene su na Supetru i Bobari, 1430. glavna na rtu Danče, 1534. na Lokrumu, a 1590. tik do stare gredske jezgre izgrađen je kompleks Lazareti. Do 1515. Dubrovčani su osigurali čvrsto mjesto na engleskom tržištu, izvozili više engleskih tkanina nego svi talijanski trgovci. Luke u Engleskoj poznate po Dubrovčanima bile su Southampton i Margate, engleska riječ argosy za veliki jedrenjak iskrivljeni je oblik riječi Ragusa. 1540. trgovanje s Engleskom naglo je prekinuto. U 16. st. židovski trgovci u jadranskim lukama snažni su suparnici Dubrovčanima. Rat za Kretu 1645. spasio Dubrovnik od Splita. Dubrovačka državna kovnica u uporabi je najkasnije do 1301. Grosso ili dinar srebrni je novac Republike, u optjecaju su i mletački dukat i bizantski perper. Monte di Pieta vrsta je državne štedionice (Republika nikada nije razvila državnu kreditnu instituciju kako bi smanjila cijenu javnog duga kako je to učinjeno u Italiji). Razvijeni su i zlatarski i srebrnarski obrt. Škver postoji od 1525. u Gružu, u 16. st. oko 100 brodograditelja; najcjenjenija brodogradnja u Europi je ona Dubrovačke Republike, Portugala i Engleske.

#6 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 14/04/2014 22:07
by Arsenal Royal
Ne kažem da Dubrovnik nije imao interesantnu historiju,nego bi te zamolio ako govorimo o 17 vijeku (ako sa te skonto) da mi objasniš kako je dubrovačka flota 3 na svijetu haj koje su prve dvije bile onda?

#7 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 00:02
by Stoner
Dubrovnik je inače samo spletom sretnih okolnosti postao grad u Hrvatskoj jer su ga nastanjivali svi osim Hrvata a pretežno su to bili Srbi.

To je historijska činjenica i nema nikakve veze sa velikosrpskom propaganom i mitomanijom.

#8 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 06:57
by Ljiljanko
Stoner wrote:Dubrovnik je inače samo spletom sretnih okolnosti postao grad u Hrvatskoj jer su ga nastanjivali svi osim Hrvata a pretežno su to bili Srbi.

To je historijska činjenica i nema nikakve veze sa velikosrpskom propaganom i mitomanijom.

Cudi me da raski kraljevi uvjek dubrovcane oslovljavaju sa dubrovcani, i nikad srbi, isto tako cudi me da sami sebe nikad ne nazivaju srbima........... jeste to cudno u srpskoj historiji, kako toliki narod oko raske zaboravi da su srbi. U istinu bilo je nesto dubrovcana koji su se za vrijeme zlocinacke SHS tako izjasnjavali, ali to nije to.

#9 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 08:32
by ranger
Ljiljanko wrote:
Stoner wrote:Dubrovnik je inače samo spletom sretnih okolnosti postao grad u Hrvatskoj jer su ga nastanjivali svi osim Hrvata a pretežno su to bili Srbi.

To je historijska činjenica i nema nikakve veze sa velikosrpskom propaganom i mitomanijom.

Cudi me da raski kraljevi uvjek dubrovcane oslovljavaju sa dubrovcani, i nikad srbi, isto tako cudi me da sami sebe nikad ne nazivaju srbima........... jeste to cudno u srpskoj historiji, kako toliki narod oko raske zaboravi da su srbi. U istinu bilo je nesto dubrovcana koji su se za vrijeme zlocinacke SHS tako izjasnjavali, ali to nije to.
mora da nisu smjeli od zlih 'rvata koji su nejac dubrovackih srba bacali lavovima :-)

#10 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 09:36
by Hrvat_DU
Stoner wrote:Dubrovnik je inače samo spletom sretnih okolnosti postao grad u Hrvatskoj jer su ga nastanjivali svi osim Hrvata a pretežno su to bili Srbi.

To je historijska činjenica i nema nikakve veze sa velikosrpskom propaganom i mitomanijom.
..I tvoju dobrotu i razum izbrani

u dugu životu višnji boga da shrani,

i da tvoj slavan glas razumnijem uresom

to više svaki čas diže k nebesom;

od koga uresa, razuma i slave

višnji Bog s nebesa razlike države

u vrijednosti napuni, da vrijednos taj teče

u vijencu i kruni po svijetu daleče,

a navlaš kud jezik hrvatski prohodi,

neumrla po vas vik tuj vrijednos da hodi....
*Mavro Vetranović: "Plemenitomu i vrijednomu gospodinu Petru Ektoroviću vlastelinu hvarskomu s velikijem priklonstvom..", 1539.

Bernardin Pavlović : "Priprauglegnie za dostoino rechi suetu missu i posli iste Boggu zahuaglegne / i zuagieno iz missala rimskoga i skupgleno, iz tomaçeno iz mnoghi ostaly devoti kniga i u' haruaski jezik pomgliuo i virno privedeno po Ozcu Fra Bernardinu Paulovichiu iz Dubrounika Reda Svetoga O. Franceska ... - U Mleczi, 1747 ."

Časti 'zbrana Niko i hvalo velika,

hrvatskoga diko i slavo jezika,

spjevaoče izvrsni, uresna kriposti,

........................

Dubrovnik grad svitli i slavan zadosti

svake Bog nadili obilno milosti,

gospodom uresi, zakonmi i pravdom,

razlicim uzvisi imanjem i blagom,

svuda ga jes puna slava, svud on slove,

hrvatskih kruna gradov se svih zove,
*Ivan Vidali, Korčula: "Poslanica Nikoli Nalješkoviću", 1564.

»Elektra tragedija. Ljubmir pripovijes pastirska. I ljubav i smrt Pirama i Tizbe, iz veće tuđijeh jezika u hrvacki izložene... Prisvijetlomu i priizvrsnomu gospodinu, Gospodinu Đurđu knezu Zrinskomu, svjetniku cesarova veličanstva, vladaocu nad blagom krune Ugarske na Dunaju, momu gospodinu vazda počtovanomu..Zato bivši tijem naslađenjem ganut, jes njekoliko godišta, i za obogatit također ovi naš jezik kojomgodi stvari ka je dostojna da se čti, prinesoh iz latinskoga pastijersku pripovijes Tassovu, pjesnivca u oni jezik toliko scijenjena, koliko mnim da svak zna; i dovedši ju na izvrsnos, koliko mi od onije nezrelijeh ljeta biješe dopušteno, dah ju na svijetlo, prikazavši ju jednomu vlastelinu od našijeh, vijećniku prvomu komu dosta bijehu ugodni ovaci trudi. Stavih se zatijem s jednakom požudom učinit Hrvaćku Grkinju Elektru Sofoklovu...«
*Dominko Zlatarić
*Dominko Zlatarić, Posveta prijevoda Tassove »Aminte«, Sofoklove »Elektre« i dijela Ovidijevih »Metamorfoza« Jurju Zrinskom, Venecija, 1597

#11 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 10:24
by Woody
Dubrovnik (Dubrovačka Republika/Ragusa) je bio turski vazal i ništa ni manje ni više. Sva njegova "slava i moć" je pratila u stopu slavu i moć Otomanske imperije. Čitaj: kako je rastao uticaj Otomana tako je bilo i sa Dubrovnikom. U matematici se ovo zove "direktna proporcionalnost".

A to što se tiče "nacionalnosti" Dubrovčana... Pa hajte, molim vas... Oni su se držali mletačkog mota "Prvo Venecijanci, pa tek onda katolici", odnosno u Dubrovačkoj parafrazi: "Prvo Dubrovčani, a ostali nek' se jebu..." ili na talijanskom: "No bisogna spuár nel piato che se ga de magnar (ne seri u bunar iz kojeg piješ vodu)"

Eto.

#12 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 20:22
by Arsenal Royal
Sliver wrote:
Arsenal Royal wrote:Ne kažem da Dubrovnik nije imao interesantnu historiju,nego bi te zamolio ako govorimo o 17 vijeku (ako sa te skonto) da mi objasniš kako je dubrovačka flota 3 na svijetu haj koje su prve dvije bile onda?
Prve dvije su bile: Engleska, Spanija, Holandija, Svedska, Turska, Portugal, Francuska, i jos par njih dijele drugo mjesto s Portugalom i Francuskom
Dodaj na listu i Đenovu i Mletačku republiku i onda kao treće mjesto ide Dubrovačka flota :D

#13 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 16/04/2014 21:02
by swanfilter
Sto su danas Svicarci, to su ovi Venecijanci bili u svoje vrijeme ...

#14 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:23
by sahovko
Sliver wrote:
Arsenal Royal wrote:Ne kažem da Dubrovnik nije imao interesantnu historiju,nego bi te zamolio ako govorimo o 17 vijeku (ako sa te skonto) da mi objasniš kako je dubrovačka flota 3 na svijetu haj koje su prve dvije bile onda?
Prve dvije su bile: Engleska, Spanija, Holandija, Svedska, Turska, Portugal, Francuska, i jos par njih dijele drugo mjesto s Portugalom i Francuskom
Fascinira vidjeti kako ljudi koji nemaju pojma o povijesti osjećaju potrebu komentirati nešto .
Misli se na 16.st., a prve dvije su bile Venecija i Nizozemska, u računicu je uzeto nekoliko faktora, a glavni je broj velikih brodova koji su bili sposobni za prekooceanka putovanja, a Dubrovnik ih je imao 180.
Dobar dio zemalja koje ste gore spomenuli su bile male bebe koje su tek počele graditi svoje mormarice koje će kasnije storiti velika carstva.

#15 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:27
by sinuhe
A otkud tebi ti podaci?

#16 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:33
by sahovko
sinuhe wrote:A otkud tebi ti podaci?
Gatao iz graha/pasulja.
A odakle želja određenim forumašima da činjenicu da je Dubrovnik bio treća mornarica u svijetu pokušavaju osporiti nabrajanjem država koje su nekad bile sile-ali naravno ne sve u isto vrijeme, već se to proteže kroz 500 god?

#17 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:37
by sinuhe
Ne znam je li bio sila. Imas i u Sjevernoj Evropi Hanza gradove otvorene prema moru u to vrijeme koji su ostavili veceg traga i u razvoju trgovine i Evrope uopste.

#18 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:41
by sahovko
sinuhe wrote:Ne znam je li bio sila. Imas i u Sjevernoj Evropi Hanza gradove otvorene prema moru u to vrijeme koji su ostavili veceg traga i u razvoju trgovine i Evrope uopste.
Hanza gradove?
Vjerovatno misliš na jedan od mnogobrojnih saveza. A pošto je savez očito se radi o više gradova koji skupa djeluju.

Ajmo pojednostavit, bio je jedan trenutak u povijesti, a taj trenutak je trajao nekoliko desetljeća kad je Dubrovnik bio treći po tonaži prekooceanskih brodova, a još više fascinira to što je Dubrovnik imao kontinuitet od nekoliko stoljeća di je se ravnopravno nosio s velikim.

#19 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:44
by sinuhe
Bilo je tu na desetine gradova. Vjerujem da su imali vise od jednog broda :lol:

#20 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:46
by sahovko
sinuhe wrote:Bilo je tu na desetine gradova. Vjerujem da su imali vise od jednog broda :lol:
trebaš reći na koji savez misliš i koji vremenski period, a onda treba pogledati i tonažu.
To šta sad radiš je obično gađanje s nadom da ćeš pogodit nešto.

#21 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:46
by FMDzem
Koliko god me historija zanimala, historija nasih podrucja i regiona, koliko god se trudio znati sto vise, racionalno objediniti cjelokupne historijske cinjenice i na kontu ispoljiti konacnu formulu koja nas kroz cijelovo ovo vrijeme ujedinjuje u svoj toj razlicitosti, pomalo me pocinje boliti glava oko svih tih prepucavanja.

#22 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:51
by sahovko
Woody wrote:Dubrovnik (Dubrovačka Republika/Ragusa) je bio turski vazal i ništa ni manje ni više. Sva njegova "slava i moć" je pratila u stopu slavu i moć Otomanske imperije. Čitaj: kako je rastao uticaj Otomana tako je bilo i sa Dubrovnikom. U matematici se ovo zove "direktna proporcionalnost".

A to što se tiče "nacionalnosti" Dubrovčana... Pa hajte, molim vas... Oni su se držali mletačkog mota "Prvo Venecijanci, pa tek onda katolici", odnosno u Dubrovačkoj parafrazi: "Prvo Dubrovčani, a ostali nek' se jebu..." ili na talijanskom: "No bisogna spuár nel piato che se ga de magnar (ne seri u bunar iz kojeg piješ vodu)"

Eto.
Pretpostavljam da živiš u BiH. Ono navijaš za reprezentaciju i pričaš priče o jednoj i jedinstvenoj.
E pa kakav god Dubrovnik bio s većim pravom ga možemo nazivati samostalnim i trgovačkom silom, nego ovu državu u kojoj danas živimo državom.

#23 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 19:57
by swanfilter
sahovko wrote:
Woody wrote:Dubrovnik (Dubrovačka Republika/Ragusa) je bio turski vazal i ništa ni manje ni više. Sva njegova "slava i moć" je pratila u stopu slavu i moć Otomanske imperije. Čitaj: kako je rastao uticaj Otomana tako je bilo i sa Dubrovnikom. U matematici se ovo zove "direktna proporcionalnost".

A to što se tiče "nacionalnosti" Dubrovčana... Pa hajte, molim vas... Oni su se držali mletačkog mota "Prvo Venecijanci, pa tek onda katolici", odnosno u Dubrovačkoj parafrazi: "Prvo Dubrovčani, a ostali nek' se jebu..." ili na talijanskom: "No bisogna spuár nel piato che se ga de magnar (ne seri u bunar iz kojeg piješ vodu)"

Eto.
Pretpostavljam da živiš u BiH. Ono navijaš za reprezentaciju i pričaš priče o jednoj i jedinstvenoj.
E pa kakav god Dubrovnik bio s većim pravom ga možemo nazivati samostalnim i trgovačkom silom, nego ovu državu u kojoj danas živimo državom.
Bih je kao Tamni Vilajet vise licila na drzavu nego danas ..

#24 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 20:02
by sahovko
swanfilter wrote:
sahovko wrote:
Woody wrote:Dubrovnik (Dubrovačka Republika/Ragusa) je bio turski vazal i ništa ni manje ni više. Sva njegova "slava i moć" je pratila u stopu slavu i moć Otomanske imperije. Čitaj: kako je rastao uticaj Otomana tako je bilo i sa Dubrovnikom. U matematici se ovo zove "direktna proporcionalnost".

A to što se tiče "nacionalnosti" Dubrovčana... Pa hajte, molim vas... Oni su se držali mletačkog mota "Prvo Venecijanci, pa tek onda katolici", odnosno u Dubrovačkoj parafrazi: "Prvo Dubrovčani, a ostali nek' se jebu..." ili na talijanskom: "No bisogna spuár nel piato che se ga de magnar (ne seri u bunar iz kojeg piješ vodu)"

Eto.
Pretpostavljam da živiš u BiH. Ono navijaš za reprezentaciju i pričaš priče o jednoj i jedinstvenoj.
E pa kakav god Dubrovnik bio s većim pravom ga možemo nazivati samostalnim i trgovačkom silom, nego ovu državu u kojoj danas živimo državom.
Bih je kao Tamni Vilajet vise licila na drzavu nego danas ..
BiH je u kameno doba više sličila na državu nego danas. tada si barem znao na čemu si.
I upravo u tome je poanta. Istina je da je Dubrovnik plaćao danak Turcima. To su radili jer su procjenili da im se isplati s obzirom na to da su trgovinom i proizvodnjom soli zarađivali toliko novca da je to perverzija.

Samo mi malo smeta da zbog toga neki pokušavaju osporiti Dubrovniku samostalnost , a dolaze iz "države" gdje stranci pišu himne na nekim tamo natječajima.

#25 Re: Slava i moć Dubrovnika

Posted: 17/04/2014 20:56
by Arsenal Royal
sahovko wrote:Bih je kao Tamni Vilajet vise licila na drzavu nego danas ..
BiH je u kameno doba više sličila na državu nego danas. tada si barem znao na čemu si.
I upravo u tome je poanta. Istina je da je Dubrovnik plaćao danak Turcima. To su radili jer su procjenili da im se isplati s obzirom na to da su trgovinom i proizvodnjom soli zarađivali toliko novca da je to perverzija.

Samo mi malo smeta da zbog toga neki pokušavaju osporiti Dubrovniku samostalnost , a dolaze iz "države" gdje stranci pišu himne na nekim tamo natječajima.
U 16 stoljeću si imao 2 katoličke super sile koje su kolonizirale čak filipine i japan.A to su Španija i Portugal.Sa druge strane imao si protestantskog diva na obalama sjevernog mora Nizozemsku.Onda si imao čitavu svitu moćnih italijanskih država gradova kao što je venecija i đenova.Onda imaš najače muslimansko carstvo na planeti koje je tada proživljavalo svoje zlatno doba a to je Osmansko carstvo.Tvrditi da je dubrovnik imao treću flotu u društvu ovih divova je retardirano.