Maminjo wrote:Možda je štamparska greška!?! Znaš, kada je Oslobođenje u pitanju prvo trebaš provjeriti podatak iz još dva izvora i tek onda ga početi ozbiljno razmatrati. Inače, velika je vjerovatnoća da se džaba sekiraš - štamparska greška!!!
bojim se da nije:
Tehnološka (ne)kultura: Skandalozno – samo osam posto građana u BiH ima pristup internetu
Zemlja informatičke nepismenosti
Dostupnost interneta i korištenje prozora u svijet jedan je od pokazatelja razvijenosti zemlje: provjerili smo kakva je situacija u BiH
Ivica Milun
"Potrebno znanje rada na računalu." Koliko ste samo puta to pročitali u oglasima za zapošljavanje? Služiti se kompjuterom, komunicirati e-mailom i koristiti razne računalne programe danas je podjednako važno kao nekada znati čitati i pisati. Živjeti u današnjem vremenu nužno podrazumijeva i informatičku pismenost.
Iako je BiH tek na početku uključenja u te tijekove, u svijetu ste doslovno onemogućeni u obavljanju bilo kakvih aktivnosti - od izvršenja zadataka na poslu, do komunikacije s prijateljima - ako nemate potrebna informatička znanja.
A bh. škole? UNDP-jev izvještaj o elektronskoj spremnosti u BiH iz travnja 2003. pokazuje da je samo 32,5 posto građana koristilo računalo, 20 posto je koristilo internet, a samo pet posto građana u FBiH i 2,4 posto u RS-u ima kompjuter kod kuće. Iako su ovi podaci iz 2003., situacija se, nažalost, nije puno promijenila nabolje.
Najnovijih statističkih podataka nema, ali se procjenjuje kako se danas od osam do deset posto građana služi internetom, što je jednako porazno. No, osnovni preduvjet za bilo kakav napredak je tehnička opremljenost škola, jer odatle sve počinje. Naši zapadni susjedi nam mogu dati veoma dobar primjer. Naime, Hrvatski Telekom Zagreb je u dva navrata, 2001. i 2003. godine, darovao hrvatskom Ministarstvu za obrazovanje i sport 1.366 ISDN linija, 1.700 PC-ja i 100 milijuna minuta internet pristupa, što je upotrijebljeno za opremanje i povezivanje na internet svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Dobro ste pročitali - svih!
Je li takav potez moguć i kod nas? Nemamo novca? Prisjetimo se samo kako je BH Telecom u protekloj godini ostvario čistu dobit od oko 140 milijuna maraka. To znači da svakako postoji višak novca koji država ne zna investirati kako treba, a slična ocjena vrijedi i za Hrvatski Telekom Mostar i Telekom Srpske. S druge strane, Akcijski plan kojim se planira implementirati Strategija razvoja informacijskog društva u BiH predviđa i projekt informatizacije škola.
Eksperti UNDP-a koji su radili na pripremi Strategije procjenjuju kako se sve naše škole mogu opremiti sa po jednom računalnom učionicom koja je spojena na internet za oko 15 milijuna eura u vremenskom razdoblju od dvije do tri godine. Dakle, ako BiH samo od profita svojih telekom operatera izdvoji oko 10 milijuna maraka godišnje - a vidimo da to ne bi trebalo biti problem - sve naše škole mogu biti informatizirane.
Dovitljivi trgovci Doduše, minimalno, sa po jednom kompjuterskom učionicom, ali čak i samo jedna takva učionica može učiniti mnogo i bitno promijeniti cijelu atmosferu u školi. No, čini se kako to nije toliko financijski težak projekt, koliko je teško natjerati političare da shvate njegovu važnost. Očigledno se vlade oba bh. entiteta više brinu same o sebi, dok nacionalnim (monopolističkim) operaterima također odgovara mali broj internet korisnika, što rezultira slabom penetracijom, koja tržište čini nezasićenim i nekonkurentnim, a na takvim tržištima mogu se podizati cijene.
Nijedan od tri državna operatera nije iskazao spremnost za razgovor o ovoj temi, što najbolje govori o brizi za njihove korisnike.
U prilog poboljšanja situacije ne ide ni nabavka računala za kuću. Najjeftinije novo računalo košta oko 600 KM. Odakle će roditelji skupiti potreban iznos kako bi svome djetetu omogućili informatičku pismenost i da ide ukorak sa svijetom - ako su ti isti roditelji nezaposleni, ako se nema ni za osnovne životne potrebe, a kamoli za kupiti nešto luksuzno poput kompjutera?!
Na svu sreću, i dovitljivi trgovci računalima su se sjetili kako povećati prodaju i informatizirati korisnike, te nude povoljne konfiguracije računala, ali, ipak, za jači razvoj se treba pobrinuti država. Samo da nam se ne dogodi da naše mlade generacije otiđu iz zemlje, pa da svijet gledaju kroz neki tuđi prozor. Tada će već biti kasno za bilo kakvo hvatanje koraka sa svijetom, barem što se informatiziranosti društva tiče.
Tuđa iskustva
Gdje smo mi?
Najnovija istraživanja tržišta u Hrvatskoj pokazuju kako se internetom služi 35 posto građana, odnosno njih oko 1,3 milijuna. Najveći broj korisnika internetu pristupa iz vlastitog doma i to njih čak 84 posto, dok nešto više od 13 posto ispitanika to čini u školi ili na fakultetu. Do kraja ove godine se očekuje 100 tisuća ADSL korisnika. Iako se iz sadašnje bh. perspektive čini kako je Hrvatska po tom pitanju daleko dogurala, valja napomenuti da širenje interneta u ovoj državi ide jako sporo u usporedbi sa zemljama zapadne Europe i skandinavskih zemalja. Tako se Danska smatra jednom od tehnološki najnaprednijih država, gdje čak 70 posto stanovnika ima pristup internetu.
Internet usluge
Visoke cijene
"Trenutno u FBiH postoje 43 davatelja internet usluga (ISP). Taj broj će se, s obzirom na veličinu tržišta, smanjivati, ali se očekuje i smanjenje cijena pristupa i povećanje broja korisnika. Najveći razlog što do sada cijene pristupa internetu nisu otišle prema dolje jeste što mi kao privatni ISP moramo koristiti tuđu infrastrukturu koja se plaća. A, te cijene su dosta visoke. Možemo ponuditi niže cijene vlastitih usluga, ali nas kod krajnjeg korisnika čeka monopolist koji štiti svoje interese. U BiH imamo tri operatera sa znatnijom tržišnom snagom, ali umjesto da se cijene snižavaju i povećava broj korisnika, oni se snažno opiru privatnom sektoru i drže monopol. Očekujemo puno od Pravila o interkonekciji, koje RAK upravo priprema, a koje bi trebalo donijeti jednakopravnost među privatne i javne ISP-ove. To konkretno znači da će se uvesti iste cijene za korištenje lokalne petlje i privatnim i javnim ISP-ovima, a ne kao što je sada slučaj da javni davatelj tu infrastrukturu koristi besplatno, a privatni za to mora izdvajati velika sredstva. Konkurencija je pokretač tržišta. U BiH nema prave konkurencije, a monopolisti se trude, iako to nitko neće priznati, da zaustave razvoj tržišta, kaže Haris Ćeremida iz Europroneta.
UNDP
Treba ukinuti poreze
BiH još nema zakone o elektronskom poslovanju i elektronskom potpisu, kao ni druga zakonska rješenja kojima bi se reguliralo ovo tržište. "Osim oblasti obrazovanja, važna je informatizacija uprave, jer BiH ima veliku i skupu administraciju. Tako bi se smanjili troškovi i povećala učinkovitost, kao i kontrola državnog sustava. U tijeku ove godine će se izraditi i nacrti zakona iz oblasti elektronskog arhiviranja, e-obrazovanja i e-vlade, koji će biti upućeni parlamentima na usvajanje. Što se tiče broja korisnika, on je još uvijek mali, čime se onemogućuje tvrtkama da krenu u razvoj i implementaciju usluga za korisnike. Jedan od osnovnih razloga za mali broj kompjutera jeste standard ljudi. Trebalo bi ukinuti porez na kompjutere, kao i na knjige, jer su danas podjednako važni. Tako bi država omogućila razvoj ovoga sektora", kaže Fuad Čurčić iz UNDP-a.
