http://www.klix.ba/vijesti/bih/u-saraje ... /140330019
Prema mišljenju asistentice Pozder betonizacija znači zauzimanje zelenih površina zbog graditeljske uzurpacije, a koja se često javlja kao posljedica „bespoštedne“ urbanizacije, ali i kao posljedica ekonomskog razvoja društva ili aktuelnih investicijskih interesa.
"Opasnosti betonizacije su, osim estetske, smanjenje zelenih površina koje mogu prouzrokovati ozbiljne ekološke poremećaje, kao što su pregrijavanje objekata i cijelih gradova, povećanje razine ugljendioksida u atmosferi, rizik od poplava uslijed smanjenja površine za upijanje atmosferskih padavina i mnoge druge. Nikako ne smije biti zanemarena ni činjenica da betonizacija utiče i na zdravlje građana budući da nestaju zelene površine za rekreaciju i oslobađanje od svakodnevnog stresa", objasnila je.
Pozder smatra da je Sarajevo atraktivno za ulagače i građevinski sektor te da ovakav trend u investicijskom smislu sa sobom nosi i određene rizike.
"Ne tako davno dopustili smo izgradnju unutar zone poznate kao Sastavci, koja je ranije čuvana kao zona gradskog parka. Svjedočimo i intenzivnoj gradnji na lokalitetu Stupa, koja je svojim koeficijentima i procentima izgrađenosti već uveliko narušila ekološki balans grada Sarajeva. Dakle, ukoliko nastavimo ovim intenzitetom, usudiću se reći da će Sarajevo uskoro zaista ostati i bez ionako vrlo malo zelenih površina", potcrtala je.
"Grad nudi stanovnicima i posjetiocima rekreativno-sportske zelene površine, kao što su Park šuma Mojmilo, Vilsonovo šetalište, Veliki park, Pionirska dolina, Bendbaša, te parkove u sklopu naselja Grbavica ili Ali-pašino Polje. Nažalost, činjenica je da u užem gradskom jezgru nema mnogo parkova, zelenih površina, aleja, trgova, kao i uređenih urbano-gradskih javnih prostora", kaže Uruči.
Smatra da je razlog tome nedostatak volje ili neznanje odgovornih institucija. Naglašava da je vrlo teško govoriti o pozitivnim ili negativnim stranama betonizacije, jer privatnog investitora u prvom redu interesuje profit, a tek u drugom redu urbanistički izgled, slika grada ili komšijski odnosi.
"Vrlo je bitno naglasiti da se izradom strategije može zatvoriti prostor i napraviti „oaza mira“ unutar gradske gužve. Ti prostori bi kroz prolaze i arkade bili dostupni pješacima ili bi bili „veza“ između dva ili više gradskih trgova. Potencijal za ovakav vid reorganizacije prostora može se naći u Sarajevu na nekoliko lokacija dužinom pješačke ulice Ferhadija", pojasnio je.
Kao najbolji primjer betonizacije Uruči navodi naselje Marijin-Dvor u Sarajevu, prvenstveno jer u njemu nije moguće stvoriti ambijent gradskog trga zbog „natrpavanja“ šoping centara i administrativnih zgrada.
Dakle, javne površine u Sarajevu. Ne samo parkovi, nego i javni parkinzi. Veliki parking na D: Malti je uništen, na njegovom mjestu ANS Drive gradi zagradu. Nestao je mali parking na MD. Dvoru, ćočak Kotromanićeve i Hiseta. Nestali su parking i park na Čobaniji, prostor između ul. Sknederija i H. Kreševljakovića. Tu nekakav sumnjivi investitor i prijateljskih zemalja gradi nekakav hotel.
Sjećam se kada je tamo 2006. porušena Maršalka, kada su bageri poravnali, sve, judi su dolazili i stajali otvorenih usta.
- Whoe - koliki prostor - govorili su građani Sarajeva.
Prostor je bio fantastičan za veliki gradski park. ali u državi za Zlatka Petrovića - nema mjesta za parkove.
Sjetite ćete se da je na prostoru grozomornog SCC nekad trebala graditi gradsaka koncertna dvorana. Naravno da nije izgrađena.
Sjetit će se inicijativa da se na mjestu urušene ledene dvorane skenderija izgradi nekav hotel. Sav sreća pa nije izgrađen.
Sjetit ćete se inicijative Denisa Zvizdićaa iz 2005. da se porodilište jezero pretvori u Hotel. Eno uništavaju ZOI 84. i hoće njihovu zgradu da pretvore u pazi sad u Hotel...
U sarajevu od kraja rata su otvorene samo dvije škole. OŠ Velešićki heroji i Peta / Dobrinjska gimnazija. Turske fakultete ne računam. Govorima o javnim školama. Nit jedna iole značanija zdravstvena ustanova. Policijaka stanica. Pozorište...Podzemna garaža. Linija javnog prevoza , osim komercijale koje prije rata nije bilo.
Zato trgovačkih cenatr i hotela ima na bacanje. Ko ima para neka ih gradi,ali neka to radi sa smislom i ne u parkovima i na javnim parkinzima.
Sarajevo nema baš nikakvu strategiju urbanog planiranje. Baš nikakvu i grad polako nestaje, pretvara se u odvratnu betonsku džunglu...
Šta vi mislite na šta će Sarajevo ličiti za deset godina, ako se ovako nastavi...
gledam maslačak u mojoj ulici probija kroz asfalt i raste 
