Forum Klix.ba

evo ovako,
pretrazivao sam forum i nisam nasao ovakvu temu te stoga odlucih da kofol otvorim novu temu.

Ovdje bismo mogli pisati o tome koji je najbolji vid stednje ali i o tome koje banke daju najbolje kamate i imaju najbolje uslove. Temu otvaram zato sto imam neke pare koje stedim na raifeisenovoj slobodnoj stednji i kako mi uskoro istice ugovor volio bih vidjeti sta to ima "negdje drugo".

Kao otvarac teme mogu pokusati opisati kako ta slobodna stednja izgleda u RF banci

pare se na ovaj racun mogu konstantno uplacivati a kamata se obracunava kad god vi to zatrazite od njih (po zelji svaki put kad polazete neku sumu novca na taj racun), samo 20 % iznosa na vasem racunu je ustvari slobodno a sve ostalo je "zakljucano" i otkljucava se zrtvovanjem svih kamata
kamata je inace 2,8 % ako se dobro sjecam.


E sad, uvjeren sam da ima ljudi koji poznaju neku banku koja daje bolje uslove i koji mozda znaju i za bolji vid stednje.

Pozdrav

Odmah da ti kazem da je ta kamatna stopa niska. Obisao sam sve banke u Federaciji i sve su tu negdje. Svi bi da imaju tvoje novce za dzaba a kada trebaju tebi dati onda su pravi lihvari. Prosetam do manjeg entiteta kad tamo kamate 5,5-6,0 %

Mozes ti biti patriJota ne znam kakav ali para je para. Poslije rata deru nas banke samo tako.

Orocio sam tamo sa 5,8% a sin je u B.Luci orocio sa 6%. Samo da se zna.

Jedino sto imam ovaj problem na koji ili nisam obratio paznju ili pak problem ne postoji nego zatezu ne bi li pare sto duze ostale.

Imam neke orocene pare dole u banci. Prilikom ugovora opunomocio sam osobu da moze u moje ime obavljati sve transakcije odnosno, samo dizanje. U ugovoru je navedeno orocenje od 13 mjeseci stim da se automatski opet produzava pod istim uslovina i dalje.

Eh sada su mi ta sredstva potrebna i ovi mi iz banke kazu da ne moze opunomocenik podici jer je istekao ugovor o orocenju... i da moram licno podici ili kod notara na nasem jeziku napraviti punomoc za drugu osobu.

Je li ovo moguce ili samo pokusavaju da me odvrate od dizanja para?

to uopste nije mala razlika, cak ne znam da li sam ikada i cuo da je neko na stednju dobio 6% kamate
samo je pitanje koliko su te banke sigurne, mislim, ipak je ovo Bosna

atorniji putnik wrote:to uopste nije mala razlika, cak ne znam da li sam ikada i cuo da je neko na stednju dobio 6% kamate
samo je pitanje koliko su te banke sigurne, mislim, ipak je ovo Bosna

Kako su mi rekli 35.000 KM je osigurano bez obzira sta se desilo sa bankom. Ostalo je rizik.

Imalo se nesto stednje i u onoj ''propaloj'' banci pa je kupi vlada manjeg entiteta. Bez ikakvih problema bila isplata.

Danguba wrote:

atorniji putnik wrote:to uopste nije mala razlika, cak ne znam da li sam ikada i cuo da je neko na stednju dobio 6% kamate
samo je pitanje koliko su te banke sigurne, mislim, ipak je ovo Bosna

Kako su mi rekli 35.000 KM je osigurano bez obzira sta se desilo sa bankom. Ostalo je rizik.

Imalo se nesto stednje i u onoj ''propaloj'' banci pa je kupi vlada manjeg entiteta. Bez ikakvih problema bila isplata.

pa super, znaci u Septembru pravac istocno sarajevo

"Slobodna" u RZB odavno nije slobodna, nego 20% slobodna-a-za-ostale-svoje-pare-moras-platiti-proviziju-ako-dizes, i odmah nakon takve "ponude" sam digao sve pare od njih, i razgulio... Najslicnije, a da je "slobodno" kao sto je RZB imala prije 5-6-7 godina je u Mojoj Banci, 3.45% na 36 mjeseci, i zaista mozes dizati i uplacivati pare i zove se frekventna...

P.S. Zvali su me prije mjesec dana iz RZB da mi ponude "nove jako povoljne" uslove stednje... U stvari ona neka telefonska robinja RZB banke... Reko': "Jel vam jos uvijek limit 20% na dizanje sa slobodne? Kaze djevojcica: Jeste. Reko': Onda vam to nije nista slobodno gospodjice! Djevojka: Izvinite. Tu-tu-tu...

Smijurija je orocena kod nas.
Mogu ti reci konkretno npr. i intesi i u privrednoj na 30k dobijes cc 1100 kamate za godinu.

Lihvarenje, a oni za taj iznos uzmu 10 milja aktivnih kamata hladnokrvno.

svjestan sam da je kamat mizerna u odnosu na onu koju oni uzimaju... ali bolje i to nego da inflacija jede te pare. kad nemas izbora

gilla wrote:Smijurija je orocena kod nas.
Mogu ti reci konkretno npr. i intesi i u privrednoj na 30k dobijes cc 1100 kamate za godinu.

Lihvarenje, a oni za taj iznos uzmu 10 milja aktivnih kamata hladnokrvno.

a i ti bi da zaradis bruku para bez ikakvog rizika? jelde..
ako hoces da zaradis na depozitima u banku, onda idi u zimbabve u banke ulazi, mozda su sada u ukrajinskim bankama isto velike kamate na orocenu stednju.
stvar je jasna, sto su veci rizici, veca je kamata na orocenu stednju. isto tak okamata ovisi o vremenskom roku orocenja, iznosu orocene sume itd.

SSemir wrote:

gilla wrote:Smijurija je orocena kod nas.
Mogu ti reci konkretno npr. i intesi i u privrednoj na 30k dobijes cc 1100 kamate za godinu.

Lihvarenje, a oni za taj iznos uzmu 10 milja aktivnih kamata hladnokrvno.

a i ti bi da zaradis bruku para bez ikakvog rizika? jelde..
ako hoces da zaradis na depozitima u banku, onda idi u zimbabve u banke ulazi, mozda su sada u ukrajinskim bankama isto velike kamate na orocenu stednju.
stvar je jasna, sto su veci rizici, veca je kamata na orocenu stednju. isto tak okamata ovisi o vremenskom roku orocenja, iznosu orocene sume itd.

Ja sam predao banci zaradjeni novac na raspolaganje, preuzeo sam rizik+ oportunitetni trošak.
Sine ja sam magistar ekonomije( vjerovao ili ne bankarstvo i finansije), ne treba bi mi tvoje filozofiranje .
Stvar je nenormalnog razmjera između aktivnih i pasivnih kamata.
Raspon kamata od 1 do 5 godina nije ni 1 puni procenat.( rijetko gdje dostiže) pa će vam na 200 hiljada na 5 godina dati velikodušnih cc 4%.

koliko će oni plasirati kroz multiplikaciju je priča za sebe uz "povoljne" eks i do 15%.
Uzmi u odnos oporezovane dobiti svih banaka sa bdp, nezaposlenošću da vidiš kako je dobro bankama s obzirom na uslove.

Nije toliko problem ni ovih nižih kamata na oročavanje, koliko kamate na kredite, kojima svima zatreba kad tad.
Još kad se uporedi sa nekim jačim državama i jačim tržištima.

meni ova nova banjalucka nije jasna. daju fine kamate na stednju, i to relativno kratku jedna do tri godine - nekih 4-4,5%, a imaju i kredita za nekih 6. znaci imaju marzu od samo 1,5% - 2%.

meni je sparkase na 37 mjeseci orocena solidna.
raiffeisenu ne bih ni nacrtanu ovcu dala da mi cuva

@gilla

Zaboravljas u kojoj "drzavi" rade ti bankari... Koliko je ona voljna i sposobna da im ogranici dozvoljeni raspon svim raspolozivim sredstvima...? 0%... Koliko su sposobni i spremni, dobro ne prodaju kredite po 22% prosjecno...

@karanana

Imaju takve kredite ali na "vec od bazi", pa im to nije prosjecna marza, ne brini... Dijela ekstra-marze se jesu odrekli da bi povecali trzisni udjel... Ili sto bi se tebi vise svidjelo kao izraz:"Radi penetracije trzista..."

Kamate su onakve kakve su ponuda i potražnja.
Ja sam 2008. god. u Raiffeisen banci na oročenje na 5 godina dobio 6,9 % .
U tom trenutku su zbog krize svi dizali novac a poljuljalo se i povjerenje među bankama.
Trenutno nema nigdje u Europi kamata na depozite koje su nešto posebno visoke.
O profitabilnosti banaka bi mogli razglabati do sutra ali ja ne vidim da i jedna banka ostvaruje neku posebno visoku dobit.
Većina djelatnosti stoji mnogo bolje od banaka.
A što se tiče visokih kamata na stambene kredite banke su nam učinile uslugu jer da su kamate bile niske sada bi imali situaciju kakva je u Španiji ili Islandu.

rekla-kazala wrote:ali ja ne vidim da i jedna banka ostvaruje neku posebno visoku dobit.
Većina djelatnosti stoji mnogo bolje od banaka.

Ma ja, treba raspisati samodoprinos da se pomogne napacenim bankama... Cujem da proizvodni sektor puno bolje stoji od banaka, i da ce ih uskoro poceti pomagati bespovratnim donacijama...

Da se vratim na zaozbilju, ja koliko upratih zavrsne racune banaka od zadnje 2-3 godine, jedna je imala iskazan gubitak u jednoj godini... Nek sam propustio jos 2, to je opet jako mali % trzista... S druge strane, malo ko od banaka je prilagodio svoje poslovanje novim uslovima... Imaju viska sredstava i uopste se ne trude da ih plasiraju novim plasmanima, lakse je uvesti vece naknade svima za transakcije i jahati... Imam druga u jednoj poznatijoj banci, u odnosu na proslogodisnju dobit, planirali dobit za ovu godinu cca. 40% vecu nego lani, iako je kriza... U prva 2 mjeseca ove godine, plasmani su im 70% manji od vlastitog plana, i sada vec pocinje presing i kandzijanje na svekoliku stednju ne bi li se upravi obezbijedili bonusi ukoliko se dostigne plan, a to sto prodaja kaska i za proslogodisnjim nivoom, a kamoli za ovogodisnjim povecanim, nikom nista... Al' ga upravljaju...

Drndalo ja dionice telekoma ne bi mijenjao za dionice banke, a bogami ni cementare iako se kod nas vrlo malo gradi.
Stvarno stanje banaka će se vidjeti tek kada loše kredite ( što bi švabe rekle "truhle kredite") ne budu više mogli kriti.
Ne tvrdim da su dobro radili ni da nisu griješili, pa ni da neke od banaka ne bi trebale propasti jer se to dešava i u realnom sektoru ali ne vidim ni nekog ogromnog rasta ni potencijala za razvoj u bankarskom sektoru.

stednja se ne isplati, 2 % na godinu, bolje uzet kakvih dionica

rekla-kazala wrote:Drndalo ja dionice telekoma ne bi mijenjao za dionice banke, a bogami ni cementare iako se kod nas vrlo malo gradi.
Stvarno stanje banaka će se vidjeti tek kada loše kredite ( što bi švabe rekle "truhle kredite") ne budu više mogli kriti.
Ne tvrdim da su dobro radili ni da nisu griješili, pa ni da neke od banaka ne bi trebale propasti jer se to dešava i u realnom sektoru ali ne vidim ni nekog ogromnog rasta ni potencijala za razvoj u bankarskom sektoru.

Slazem se ja donekle s tim sto kazes, ali sama cinjenica da lose kredite jos uvijek mogu vuci knjigovodstveno godinama daje do znanja da kreativnim (legalnim) knjigovodstvom mogu prikazati stanje onako kako im vise odgovara... Pa ako hoce manje dobiti da prikazu da bi manje poreza platili, makar i povecavajuci imovinu (koja ostaje banci "za kasnije"), moze... Ne pricam samo o dionicama dionicara, nego iz cinjenice da je jedan vecinski dionicar u vecini tim banaka, i on odlucuje kako ce se sta raditi, a njima sama zarada nije obavezno na poslovanju tog pravnog lica, nego moze biti na nekom drugom sestrinskom pravnom licu... Dok god ne zatvaraju banke, isplati im se dugorocno... Ovako ili onako...

ispod jastuka je najsigurnije kao sto bi rekle svabe

Zbog misljenja da upravo tako cuva pare koje joj djeca salju, glavom je platila ona starica na A.polju prije 7 dana... A ubice pri tome nadjose 100-200 KM...

i u mojoj mahali se pricalo da su neki ljudi tukli staricu ne bi li im rekla gdje cuva pare koje dobija od nekoga.
ja to nisam nigdje procitao ali je takvo nesto vrlo vjerovatno i izgledno

Danguba wrote:Odmah da ti kazem da je ta kamatna stopa niska. Obisao sam sve banke u Federaciji i sve su tu negdje. Svi bi da imaju tvoje novce za dzaba a kada trebaju tebi dati onda su pravi lihvari. Prosetam do manjeg entiteta kad tamo kamate 5,5-6,0 %

Mozes ti biti patriJota ne znam kakav ali para je para. Poslije rata deru nas banke samo tako.

Orocio sam tamo sa 5,8% a sin je u B.Luci orocio sa 6%. Samo da se zna.

Jedino sto imam ovaj problem na koji ili nisam obratio paznju ili pak problem ne postoji nego zatezu ne bi li pare sto duze ostale.

Imam neke orocene pare dole u banci. Prilikom ugovora opunomocio sam osobu da moze u moje ime obavljati sve transakcije odnosno, samo dizanje. U ugovoru je navedeno orocenje od 13 mjeseci stim da se automatski opet produzava pod istim uslovina i dalje.

Eh sada su mi ta sredstva potrebna i ovi mi iz banke kazu da ne moze opunomocenik podici jer je istekao ugovor o orocenju... i da moram licno podici ili kod notara na nasem jeziku napraviti punomoc za drugu osobu.

Je li ovo moguce ili samo pokusavaju da me odvrate od dizanja para?

je li može naziv tih banki pošto planiram da mijenjam banku za štednju. može i na PP

Koje banke imaju najvecu kamatnu stopu, cini mi se Moja Banka i Nova Banka ??
Ima li iko iskustva sa navedenim bankama ?

Sto se tice moje banke, koja je razlika izmedju orocene i frekventne stednje ?

meni za 4 dana istice ugovor sa RF pa cu otici bas u Moju Banku a i neke druge i licno se raspitati. kad se to desi, javim sve