Forum Klix.ba

Tipican sindrom zemlje pod diktaturom. Na celo se dodje u nekom zanosu, onda se pocne licno bogacenje, pa korupcija, nepotizam...ukidanje demokratije, slobodnog sudstva, vidi se u svemu neprijatelj....i eto...propada se.

http://www.dw.de/novac-odlazi-a-nove-kr ... a-17398934

Ekonomija i nauka

Novac odlazi, a nove krize prijete

Nestabilna tržišta, povišene kamate, valute u mnogim zemljama pod velikim pritiskom. Kao razlog tome često se navodi promjena politike američkih deviznih rezervi. Ali da li je to dovoljno objašnjenje?

Turska lira prolazi kroz turbulentan period. Još prošle sedmice se šef Centralne banke Erdem Bašči zalagao da kamate za pozajmice bankama ostanu na 4,5 odsto. A lira je i dalje slabila. Stoga je u utorak kamata drastično podignuta na 10 odsto. Dnevni listovi bliski vladi Redžepa Taiba Erdogana pišu o „kamatnom puču“ i pobjedi „kamatnog lobija“. Erdoganu naime nije drago što kamate Centralne banke rastu baš pred lokalne izbore u martu. Strahuje se da će visoke kamate smanjiti investicije, što će se na kraju osjetiti i u potrošačkoj korpi građana. Osim toga, turska lira se i dalje nalazi u slobodnom padu pa je pitanje da li je potez finansijskih vlasti u Ankari dao ikakve rezultate.

Zaokret Federalnih rezervi
Veoma skeptičan: Recep Tayip Erdogan

Veoma skeptičan: Recep Tayip Erdogan

Turska nije jedini moderni „ekonomski tigar“ koji je na svojoj koži osjetio potez Federalnih rezervi iz Vašingtona. Pogođene su i druge velike zemlje u kojima je posljednjih godina bilo isplativo uložiti novac – Indija, Brazil, Južnoafrička Republika... Sve ove države su profitirale od američke politike jeftinog novca. Naime, Federalne rezerve su godinama otkupljivale ogromne količine državnih obveznica SAD, i spuštale sopstvenu kamatnu stopu ka nuli. Isprva pogodna za investitore, ova politika u jednom trenutku dovodi do zasićenja i investitori traže države u kojima imaju veće izglede za zaradu – recimo Turska.

Kada su patroni američkog novca napustili dosadašnju politiku i odlučili da kupuju manje obveznica i podignu kamate, novac je momentalno počeo da se vraća kući. A to za Tursku, Indiju ili Brazil znači odliv kapitala. Za liru, rupiju i real to je horor. Ipak, Holger Šmidling ne očekuje nešto poput Azijske krize iz 1997. godine. Ovaj glavni ekonomista Berenberg banke kaže međutim da će pogođene države morati da se suoče sa velikim izazovima. „To za ove zemlje mogu postati ozbiljne finansijske krize. Ali ne vjerujem da turbulencije u zemaljama u razvoju mogu imati trajne posljedice po zapadni svijet“, prognozira Šmidling u razgovoru za DW.

Smiješno bi bilo pripisivati Amerikancima krivicu za situaciju u Turskoj i drugim zemljama, ponavljaju ovih dana poznavaoci prilika. Novčana politika SAD je sasvim logična – jer Federalne rezerve imaju da brinu o američkoj privredi, a ne o turskoj. Novac je bio jeftin upravo da bi se podstakla konjuktura, objašnjava Šmidling. „Sada se ta politika koriguje, opet u sopstvenom interesu. Federalne rezerve rade ono što je ispravno – upravljaju domaćom konjukturom“, dodaje on. Ne može se Vašingtonu prebaciti činjenica da su se pojedine zemlje oslanjale na priliv kapitala iz SAD, umjesto što su jačale sopstvenu privredu.

Investitori idu na sigurno

Od svog nastanka, novac se ponaša po gvozdenom zakonu koji nijedna kriza ne može da poljulja – on se seli tamo gdje ima najveće izgleda da uspije i umnoži se. Pri tome, nije ključan samo obećani rast kapitala, nego i sigurnost ulaganja. Tako nasuprot bezbijednom američkom tržištu koje opet nudi izgled za obrt, stoje tržišta Turske potresene korupcijom, Brazila i Indije u kojima nema neophodnih reformi, Argentine koja još pati od krize pezosa ili Indonezije koja nema industrijsku bazu da održi stopu rasta. Novac se dakle vraća u SAD, ali i u Eurozonu koja djeluje kao da je prebrodila najgori period neizvjesnosti.
Berze u Istanbulu su kratko profitirale od kamatnog puča turske Centralne banke

Berze u Istanbulu su kratko profitirale od "kamatnog puča" turske Centralne banke

Osim povećanja kamata, zemljama u razvoju ostaje malo mehanizama da spriječe odliv kapitala. Prošle su godine privrednog čuda na Bosforu, uvjeren je Sinan Ulgen iz istanbulskog instituta EDAM. „Propuštena je prilika da se strukturnim reformama, povećanjem produktivnosti i boljim obrazovanjem postave bolji osnovi za zdravu privredu“, navodi Ulgen za DW. Takve reforme ionako su uvijek dugoročne i bile bi potrebne godine da pokažu svoje djejstvo. „Sada je kasno“, konstatuje turski stručnjak razočarano. „Dobra vemena su prošla.“

Turski premijer Erdogan nema namjeru da gleda odlazak novca skrštenih ruku. Već mora da se pomiri sa činjenicom da će proklamovani rast privrede od četiri odsto u 2014. Godini ostati samo puki san. Mediji prenose da Erdogan ima plan B za slučaj da podizanje kamata ne uspori propadanje lire i ekonomije – špekuliše se da bi vlada mogla da zamrzne sav kapital u državi kako bi spriječila njegov odliv. „To bi samo donijelo još više štete“, kaže za DW Emre Deliveli, ekonomski kolumnista lista Hurijet. „Onda bi u budućnosti svaki investitor dva put razmislio prije nego što uloži novac u Turskoj.“

Autor: Š. Zajbert / H. Beme / N. Rujević
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

plaho sam se nasikiro

Sreća da je kod nas med i mlijeko...

ima vec 10 tema o Turskoj

Interesantno. Interesantnije je još što o tome pišu Njemci koji su se okomili na Tursku već neko vrijeme. I Erdogan diktator? Šta bi onda bila Angela Merkel? Bježi ba.
Nisam neki Turkofil, ali zbog svih ovih turkofobnih hejtera mogu samo reći: Drži se Redžepe, ne daj da te ta masonsko-pedersko-potkupljena gamad ometa u tvom nastojanju da od Turske napraviš silu.

DW konstantno unazad godinu dana (pa i više) piše tekstove kontra Erdogana i Turkse opcenito.. Apsolutno neobjektivne

Yamcha wrote:Interesantno. Interesantnije je još što o tome pišu Njemci koji su se okomili na Tursku već neko vrijeme. I Erdogan diktator? Šta bi onda bila Angela Merkel? Bježi ba.
Nisam neki Turkofil, ali zbog svih ovih turkofobnih hejtera mogu samo reći: Drži se Redžepe, ne daj da te ta masonsko-pedersko-potkupljena gamad ometa u tvom nastojanju da od Turske napraviš silu.

Eis... a pola vlade američki ljudi i đaci, ekonomski uspon krenuo od jeftinog američkog novca i po njihovim modelima, donedavni saveznik Gulen živi u USA...

Kako god, iluzorno je bilo očekivati da će rast turske privrede rasti unedogled. Mada Turska ima još dosta prostora za rast i razvoj ako se političke prilike ustabile.

Turska nije nista naucila od drugih zemalja koje su prolazile ovakav boom. Ulaganja u infrastrukturu dignu drzavu, ali produktivna proizvodnja je jedino sto istu moze drzati.

Ja ovdje svaki dan obapnjavam da je kapital mobilan i da je kapitalizam globalna stvar i da šta god radila Turska, Grčka, Bosna, Indonezija, nebitno - zaostajaće jer to je naša uloga u kapitalizmu. mi smo to parče u mozaiku gdje se tovare njihovi proizvodi a mi možemo da izvozimo čelik i drvo i to je to, ako cjena dovoljno padne izvocićemo više ako ne manje i ništa više mi tu ne možemo ako hoćemo da se zadužimo idemo u njihovu banku ako državi treba para - opet ide u njihvou banku. ako hoće da štedi jel drži pare u bosanskoj banci? Jok, drži pare u austrijskoj banci koja tu lovu obrće i prema tome kapital instantno ide tamo gdje mu je slađe.

Kada je bila kriza u Grčkoj mnogi su se ovdje naslađivali i pričali kako su Grci lijeni i zato propadaju, a kada su bile demonstracije u Turskoj govorio sam da Turska ne bilježi rast zbog dobre politike već jeftinih dolara koje tu dolaze putem saudijesko-američke politike i da to nije održivo.

Boom and bust, baby.

Ovo je samo politicka kriza. Prema OECD potrosnja domacinstava je veca kao i privredni rast.

Sranje u Ruandi!

bajke su na drugom podforumu

...sada smo gotovi kada Turci navale traziti azil.

Svečano otvorena OŠ "Vitez", dar Turske vojne misije u BiH

Prije


Poslije




VITEZ - Svečanom ceremonijom u Vitezu, u okviru Dana škole, otvorena je Osnova škola “Vitez“, koju je obnovila Turska vojna misija u BiH, uloživši u sada moderno opremljenu školu 300.000 eura, javlja Anadolu Agency (AA). Učenici OŠ "Vitez", umjesto malih, zagušljivih ...

... učionica punih vlage, sada imaju moderne prostorije sa projektorima, kompjuterima i ostalom potrebnom opremom, zahvaljujući Turskoj vojnoj misiji u BiH, koja djeluje u okviru EUFOR-a.

Nakon intonacije himni BiH i Republike Turske, prisutnima se obratio direktor OŠ “Vitez“ Armin Imamović, koji je čestitao 4. april, Dan škole, koji se, kako je kazao, ove godine obilježava na poseban način u Vitezu, ispunjavanjem dugogodišnjeg sna učenika i kadra OŠ "Vitez".

“Projekat je ovo u koji je uloženo mnogo novca, truda i volje. Malo je riječi da izrazim zadovoljstvo i zahvalnost koju osjećam. Znanje je nešto najveće što čovjek čovjeku može dati i što mu ne može niko uzeti. A, to je upravo Turska vojna misija u BiH pružila našoj djeci i budućim generacijama. Kada vam neko daruje tako nešto, riječi su i suviše male da bi se izrazila zahvalnost“, rekao je Imamović.

Predsjednik Turske vojne misije u BiH, štabni brigadir Alptekin Tartici, tokom obraćanja na ceremoniji, kazao je da su turski vojnici radili rame uz rame sa svojoj braćom u BiH te da su do sada ostvarili više od 400 projekata, od kojih su 82 projekti obnove i rekonstrukcije.

“Jedan od najvažnijih projekata koji smo ostvarili jeste projekat uređenja, obnove i rekonstrukcije OŠ 'Vitez'. Mi, kao Turska vojna misija u BiH, u okviru postojećih mogućnosti, i u 2014. godini nastavit ćemo ostvarivati nove projekte. Nadam se da će u narednim godinama i u ovoj školi početi nastava turskog jezika. Neka ova škola bude uspješna za sve stanovnike BiH“, rekao je Tartici.

Šef Kabineta premijera Vlade Srednjobosanskog kantona Edhem Kozar, čestitao je učenicima i nastavnom kadru Dan škole, te izrazio nadu da će obnovljena škola doprinijeti boljim rezultatima.

“Posebno se želim zahvaliti Turskoj vojnoj misiji u BiH jer su oni, zajedno s nastavnim kadrom i drugim predstavnicima općine, uložili veliki trud i ostvarili jako važan projekat“, rekao Kozar.

Načelnik općine Vitez Advan Akeljić, također je zahvalio turskim prijateljima za doprinos i nesebičnu pomoć.

“Znanje je svjetlost, a neznanje je mrak. Danas smo svi svjedoci značenja te istine. Ovdje je danas upaljena svjetiljka, koja će obasjati cijeli grad, kao i domovinu. Svjetiljka koja će obasjati generacije najmlađih, kao i buduće generacije. Ne znam da li smo još uvijek svjesni trenutka kojem svjedočimo, ali ta svjetiljka će biti pomoć djeci da znaju ko su i odakle su i da znaju da imaju već prijatelje u drugoj zemlji“, rekao je Akeljić.

Ambasador Turske u BiH Ahmet Yildiz poželio je sreću sa novom školom, kazavši da je sve veći broj projekata koje ostvaruju turske institucije.

“Ne radimo te projekte jer smo mi prebogata zemlja. Ne, i mi imamo dugove. Mi to radimo iz jednog razloga, a to je što želimo da BiH ojača i da bude dovoljna sama sebi. Turska će uvijek biti uz vas, koliko god bude trebalo, ali ako Bog da, doći će trenutak kada vam neće biti niko potreban“, izjavio je turski ambasador Yildiz.

Na ceremoniji otvorenja škole upriličena je videoprezentacija koja je pokazala očiglednu razliku u osnovnoj školi prije i poslije obnove, te radove obnavljanja. Zatim su učenici OŠ “Vitez“ izveli predstavu, pjesme, folklorne izvedbe, recitirali stihove, pjevali ilahije....

Na kraju svečanosti, direktor OŠ “Vitez“ Imamović uručio je zahvalnicu predsjedniku Turske vojne misije u BiH Tarticiju, a načelnik općine Vitez Akeljić turskom ambasadoru Yildizu.

OŠ “Vitez“ svečano je otvorena presijecanjem vrpce, nakon čega je upriličen koktel za goste i građane.

Podsjetimo, obnova škole počela je u novembru prošle godine, a u školi su izvršeni radovi postavljanja nove stolarije, ugradnje fasade, ograde, kao i grijanja i ostalih instalacionih radova, nakon čega je uslijedilo opremanje novih učionica namještajem, školskim priborom i tehničkom opremom.

(Vijesti.ba/AA)

Acerovac wrote:Tipican sindrom zemlje pod diktaturom. Na celo se dodje u nekom zanosu, onda se pocne licno bogacenje, pa korupcija, nepotizam...ukidanje demokratije, slobodnog sudstva, vidi se u svemu neprijatelj....i eto...propada se.

http://www.dw.de/novac-odlazi-a-nove-kr ... a-17398934

Ekonomija i nauka

Novac odlazi, a nove krize prijete

Ne znam, ne bih bas vjerovao Deutsche Welle kad se radi o Turskoj. Oni su cesto jako neprijateljski raspolozeni prema Turskoj i ne znam je li to stvarnost ili je to zelja? Ako pise DW, prije da se radi o zelji.

Uglavnom radije bih volio da nam DW objasni recimo kako to da njemacka vlada dobiva od Wall Streeta negativnu kamatu na dolarske kredite, ako lovu vrate u Eurima? Nije li to monetarni udar Njemacke na Eurozonu, gdje za zdrave eure peru bezvrijedne dolare stvorene iz nicega i time americke racune prebacuju na naplatu Eurozoni?

Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

Acerovac wrote:Tipican sindrom zemlje pod diktaturom. Na celo se dodje u nekom zanosu, onda se pocne licno bogacenje, pa korupcija, nepotizam...ukidanje demokratije, slobodnog sudstva, vidi se u svemu neprijatelj....i eto...propada se.

http://www.dw.de/novac-odlazi-a-nove-kr ... a-17398934

Ekonomija i nauka

Novac odlazi, a nove krize prijete

Nestabilna tržišta, povišene kamate, valute u mnogim zemljama pod velikim pritiskom. Kao razlog tome često se navodi promjena politike američkih deviznih rezervi. Ali da li je to dovoljno objašnjenje?

Turska lira prolazi kroz turbulentan period. Još prošle sedmice se šef Centralne banke Erdem Bašči zalagao da kamate za pozajmice bankama ostanu na 4,5 odsto. A lira je i dalje slabila. Stoga je u utorak kamata drastično podignuta na 10 odsto. Dnevni listovi bliski vladi Redžepa Taiba Erdogana pišu o „kamatnom puču“ i pobjedi „kamatnog lobija“. Erdoganu naime nije drago što kamate Centralne banke rastu baš pred lokalne izbore u martu. Strahuje se da će visoke kamate smanjiti investicije, što će se na kraju osjetiti i u potrošačkoj korpi građana. Osim toga, turska lira se i dalje nalazi u slobodnom padu pa je pitanje da li je potez finansijskih vlasti u Ankari dao ikakve rezultate.

Zaokret Federalnih rezervi
Veoma skeptičan: Recep Tayip Erdogan

Veoma skeptičan: Recep Tayip Erdogan

Turska nije jedini moderni „ekonomski tigar“ koji je na svojoj koži osjetio potez Federalnih rezervi iz Vašingtona. Pogođene su i druge velike zemlje u kojima je posljednjih godina bilo isplativo uložiti novac – Indija, Brazil, Južnoafrička Republika... Sve ove države su profitirale od američke politike jeftinog novca. Naime, Federalne rezerve su godinama otkupljivale ogromne količine državnih obveznica SAD, i spuštale sopstvenu kamatnu stopu ka nuli. Isprva pogodna za investitore, ova politika u jednom trenutku dovodi do zasićenja i investitori traže države u kojima imaju veće izglede za zaradu – recimo Turska.

Kada su patroni američkog novca napustili dosadašnju politiku i odlučili da kupuju manje obveznica i podignu kamate, novac je momentalno počeo da se vraća kući. A to za Tursku, Indiju ili Brazil znači odliv kapitala. Za liru, rupiju i real to je horor. Ipak, Holger Šmidling ne očekuje nešto poput Azijske krize iz 1997. godine. Ovaj glavni ekonomista Berenberg banke kaže međutim da će pogođene države morati da se suoče sa velikim izazovima. „To za ove zemlje mogu postati ozbiljne finansijske krize. Ali ne vjerujem da turbulencije u zemaljama u razvoju mogu imati trajne posljedice po zapadni svijet“, prognozira Šmidling u razgovoru za DW.

Smiješno bi bilo pripisivati Amerikancima krivicu za situaciju u Turskoj i drugim zemljama, ponavljaju ovih dana poznavaoci prilika. Novčana politika SAD je sasvim logična – jer Federalne rezerve imaju da brinu o američkoj privredi, a ne o turskoj. Novac je bio jeftin upravo da bi se podstakla konjuktura, objašnjava Šmidling. „Sada se ta politika koriguje, opet u sopstvenom interesu. Federalne rezerve rade ono što je ispravno – upravljaju domaćom konjukturom“, dodaje on. Ne može se Vašingtonu prebaciti činjenica da su se pojedine zemlje oslanjale na priliv kapitala iz SAD, umjesto što su jačale sopstvenu privredu.

Investitori idu na sigurno

Od svog nastanka, novac se ponaša po gvozdenom zakonu koji nijedna kriza ne može da poljulja – on se seli tamo gdje ima najveće izgleda da uspije i umnoži se. Pri tome, nije ključan samo obećani rast kapitala, nego i sigurnost ulaganja. Tako nasuprot bezbijednom američkom tržištu koje opet nudi izgled za obrt, stoje tržišta Turske potresene korupcijom, Brazila i Indije u kojima nema neophodnih reformi, Argentine koja još pati od krize pezosa ili Indonezije koja nema industrijsku bazu da održi stopu rasta. Novac se dakle vraća u SAD, ali i u Eurozonu koja djeluje kao da je prebrodila najgori period neizvjesnosti.
Berze u Istanbulu su kratko profitirale od kamatnog puča turske Centralne banke

Berze u Istanbulu su kratko profitirale od "kamatnog puča" turske Centralne banke

Osim povećanja kamata, zemljama u razvoju ostaje malo mehanizama da spriječe odliv kapitala. Prošle su godine privrednog čuda na Bosforu, uvjeren je Sinan Ulgen iz istanbulskog instituta EDAM. „Propuštena je prilika da se strukturnim reformama, povećanjem produktivnosti i boljim obrazovanjem postave bolji osnovi za zdravu privredu“, navodi Ulgen za DW. Takve reforme ionako su uvijek dugoročne i bile bi potrebne godine da pokažu svoje djejstvo. „Sada je kasno“, konstatuje turski stručnjak razočarano. „Dobra vemena su prošla.“

Turski premijer Erdogan nema namjeru da gleda odlazak novca skrštenih ruku. Već mora da se pomiri sa činjenicom da će proklamovani rast privrede od četiri odsto u 2014. Godini ostati samo puki san. Mediji prenose da Erdogan ima plan B za slučaj da podizanje kamata ne uspori propadanje lire i ekonomije – špekuliše se da bi vlada mogla da zamrzne sav kapital u državi kako bi spriječila njegov odliv. „To bi samo donijelo još više štete“, kaže za DW Emre Deliveli, ekonomski kolumnista lista Hurijet. „Onda bi u budućnosti svaki investitor dva put razmislio prije nego što uloži novac u Turskoj.“

Autor: Š. Zajbert / H. Beme / N. Rujević
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

seofor wrote: Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

DW vrsi propagandu i njih ne treba uzimati za ozbiljno.

To je tacno u vezi deficita. Preporucio bih ti da ne uzimas podatke sa wiki. Svaka drzava ima statisticki zavod i tu se mogu naci sluzbeni podaci.

http://www.turkstat.gov.tr/PreTabloArama.do

Deficit u 2013 je iznosio blizu 100 milijardi $. U zadnjih 10 godina je "eksplodirao" i uvoz i izvoz.

Izvoz 2003 : 47 milijardi $
Uvoz 2003 : 69 milijardi $

Izvoz 2013 : 152 milijarde $
Uvoz 2013 : 252 milijarde $


Turska se otvorila i to je dovelo do buma u oba smjera. Logicno. Treba proci jos 10-tak godina da se to stabilizira. Ali ne treba samo gledati suhe podatke. Treba gledati i sta se uvozi. Ako se uvoze industrijske masine onda to je investiranje u produktivne kapacitete. Nisam provjeravao te podatke. Mozes to naci na stranici turskog zavoda za statistiku.

Paramilitar wrote:

seofor wrote: Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

DW vrsi propagandu i njih ne treba uzimati za ozbiljno.

To je tacno u vezi deficita. Preporucio bih ti da ne uzimas podatke sa wiki. Svaka drzava ima statisticki zavod i tu se mogu naci sluzbeni podaci.

http://www.turkstat.gov.tr/PreTabloArama.do

Deficit u 2013 je iznosio blizu 100 milijardi $. U zadnjih 10 godina je "eksplodirao" i uvoz i izvoz.

Izvoz 2003 : 47 milijardi $
Uvoz 2003 : 69 milijardi $

Izvoz 2013 : 152 milijarde $
Uvoz 2013 : 252 milijarde $


Turska se otvorila i to je dovelo do buma u oba smjera. Logicno. Treba proci jos 10-tak godina da se to stabilizira. Ali ne treba samo gledati suhe podatke. Treba gledati i sta se uvozi. Ako se uvoze industrijske masine onda to je investiranje u produktivne kapacitete. Nisam provjeravao te podatke. Mozes to naci na stranici turskog zavoda za statistiku.

pa ne samo DW, i spiegel online naravno ako je tema turska obavezno je i forum otvoren za komentare, a komentari mozes zamisliti kakvi su!

kako sam citao nedavno lufthansa vrsi veliki pritisak na turkish uvezi planova ankare da prave novi areodrom u istanbulu koji bi bio jedan od velikih u svijetu!

njemacka politika postala skroz cudna od kako merkel kroji gace, licemjerstvo veliko!

Paramilitar wrote:

seofor wrote: Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

DW vrsi propagandu i njih ne treba uzimati za ozbiljno.

To je tacno u vezi deficita. Preporucio bih ti da ne uzimas podatke sa wiki. Svaka drzava ima statisticki zavod i tu se mogu naci sluzbeni podaci.

http://www.turkstat.gov.tr/PreTabloArama.do

Deficit u 2013 je iznosio blizu 100 milijardi $. U zadnjih 10 godina je "eksplodirao" i uvoz i izvoz.

Izvoz 2003 : 47 milijardi $
Uvoz 2003 : 69 milijardi $

Izvoz 2013 : 152 milijarde $
Uvoz 2013 : 252 milijarde $


Turska se otvorila i to je dovelo do buma u oba smjera. Logicno. Treba proci jos 10-tak godina da se to stabilizira. Ali ne treba samo gledati suhe podatke. Treba gledati i sta se uvozi. Ako se uvoze industrijske masine onda to je investiranje u produktivne kapacitete. Nisam provjeravao te podatke. Mozes to naci na stranici turskog zavoda za statistiku.

Tacna je ta brojka, -105 milijardi dolara, peti u svijetu po trgovinskom deficitu, sto je ocajno lose. To je 50% njemackog trgovinskog surplusa ili suficita.

Lako je tako napraviti "boom". Kupis od nekog 250 milijardi, a prodas njemu samo 150 milijardi i donji si 100 milijardi rolara. Inace bitan je tu know-how za masine, mislim ako uvoze masine, onda nemaju know-how, a nemaju know-how. Nacija od recimo 80 miliona stanovnika nema svoj brand auta ili nema svoj brand vozova ili nema svoj neki visokotehnoloski brand, kakav je to tigar. Mislim da je tu jedino pozitivan turski turizam.

Ne, oni se ne mogu porediti sa teskom kategorijom. Jos uvijek imaju banana ekonomiju, a to za rast koji su imali, rast se desava i kod trosenja ino kredita, sto je najvjerovatnije i slucaj sa Turskom jer njihov vanjski dug je 331 milijardu dolara zakljucno sa 31.12.2013, opet prema Wikipediji.

Sto znaci one price da je Turska vratila dugove i da je sad kreditor, to su izgleda lazi. Turska je jos uvijek veliki duznik stranim povjeriocima. Sto znaci veliki vanjski dug je vjerovatno u zadnjim godinama povecavao umjetno turski rast i prikazivao ga kao pozitivnu stvar i ako je vjerovatno sav nastao od toga sto su se uzimali krediti izvan Turske i trosili u Turskoj. Medjutim valja vracati kredite.

seofor wrote:

Acerovac wrote:Tipican sindrom zemlje pod diktaturom. Na celo se dodje u nekom zanosu, onda se pocne licno bogacenje, pa korupcija, nepotizam...ukidanje demokratije, slobodnog sudstva, vidi se u svemu neprijatelj....i eto...propada se.

http://www.dw.de/novac-odlazi-a-nove-kr ... a-17398934

Ekonomija i nauka

Novac odlazi, a nove krize prijete

Ne znam, ne bih bas vjerovao Deutsche Welle kad se radi o Turskoj. Oni su cesto jako neprijateljski raspolozeni prema Turskoj i ne znam je li to stvarnost ili je to zelja? Ako pise DW, prije da se radi o zelji.

Uglavnom radije bih volio da nam DW objasni recimo kako to da njemacka vlada dobiva od Wall Streeta negativnu kamatu na dolarske kredite, ako lovu vrate u Eurima? Nije li to monetarni udar Njemacke na Eurozonu, gdje za zdrave eure peru bezvrijedne dolare stvorene iz nicega i time americke racune prebacuju na naplatu Eurozoni?

Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

Ne razumijem se u ekonomiju, pogotovo u ta neka globalna dešavanja, kretanje kapitala, Federalne rezerve isl.
Ovaj boldirani i uvećani dio, koliko je to potkrijepljeno činjenicama ili je još jedna u nizu "teorija zavjere"?

McMoy wrote: Ne razumijem se u ekonomiju, pogotovo u ta neka globalna dešavanja, kretanje kapitala, Federalne rezerve isl.
Ovaj boldirani i uvećani dio, koliko je to potkrijepljeno činjenicama ili je još jedna u nizu "teorija zavjere"?

Pa sad negativna njemacka kamata na dolarske kredite nije tajna, a pogotovo kad recimo saznas da Njemacka od 2005 godine nema zakonksi reguliran limit minimalne place, dok se nalazi u Eurozoni gdje to ima maltene sve i jedna druga zemlja Eurozone, ne treba biti pametan pa znati da je to zapravo kradja radnih mjesta ne Americi, Indiji, Japanu, Kini itd, nego Italiji, Spaniji, Francuskoj, Holandiji itd unutar Eurozone koje imaju to zakonski limitirano, a nemaju nikakvog alata da se ograde od Njemacke jer su zajedno u monetarnoj i svakakvoj uniji sa Njemackom. Pa zamisli koji se tu dobio razoran efekt, ista firma kcerka u Holandiji mora radnika placati minimalno cini mi se 1700 eura, u Francuskoj 1500 eura mjesecno, a u Njemackoj moze i za 400 eura mjesecno i gdje je to onda fer utakmica? Njemacki izvoz unutar Eurozone eksplodirao, njemacki izvoz u Francusku, Spaniju i Italiju, veci nego izvoz Njemacke u Ameriku, Kinu, Japan, Rusiju, Indiju i Brazil zajedno. Mislim imati u monetarnoj uniji takvu jednu destruktivnu clanicu koja je jos najveca ekonomija Eurozone, a s druge strane nemati nikakve zastite protiv njih, ono sto se desilo clanicama Eurozone 2005 godine je bilo to da su se probudili u monetarnoj i svakakvoj uniji sa europskom "Kinom".

Naravno niko to ne govori glasno, ali upravo ta njemacka diverzija 2005 godine je vjerovatno devastirala radna mjesta i ne samo to, nego i cijele ekonomije sirom Eurozone. Sad navodno trebaju uvesti zakonski limit na minimalnu placu, medjutim od 2005 ga nemaju, i tako devastiraju cijelu Eurozonu da bi oni profitirali?

Zamisljam utakmicu izmedju dvije firme jedne spanjolske koja mora platiti ne znam koliko minimalno radnike i jedne njemacke firme koja moze platiti i 400 eura mjesecno radnike, a vise od 8 miliona Njemaca ih je upravo toliko zaradjivalo u Njemackoj, o cemu se takodjer ne govori. I ko tu automatski zakonski ima prednost? Njemacka firma, a spanjolska ide u dubiozu i radnici idu na biro rada. Njemacka dozivi boom, a sahrani sve ostale. Tako se nekako i desilo. Zato nemoj da te iznenadi ovo sa negativnom dolarskom kamatom, pogotovo u svjetlu toga da Wall Street itekako je prisutan u Njemackoj. Negativna dolarska kamata za Njemce, dobar Wall Street, dobri Svabe, a svi ostali iz Eurozone potop, jer su sa Njemackom u svakakvoj uniji, od carinske do monetarne pa se ne mogu carinama zastiti i naravno da ce riknuti kao bugarska skupstina i da ce nezaposlenost i sve ostalo otici u dubiozu.

@seofor, hvala za pojašnjenje i neke dodatne informacije. Kažem, nisam previše upućen u materiju, ali pročitam tu i tamo neku informaciju koja nije dovoljno ili nije nikako objašnjena. Bilo mi je čudno da eurozonu potresa kriza, pisalo je mnogo o tome da osim Grčke kriza eoma ozbiljno drma Italiju, Španiju i Portugal, a da je Njemačka zaradila na krizi 100 milijardi €!?
http://rs.seebiz.eu/ap-njemacka-na-kriz ... /ar-40728/

Tipično mudri i lukavi Englezi nisu htjeli u monetarnu uniju, što je vjerovatno i bio nekakav pokazatelj da situacija u eurozoni i nije baš tako sjajna za sve članice. Pored UK, za Eurom nisu potrčale ni Skandinavske zemlje.

seofor wrote:

Paramilitar wrote:

seofor wrote: Inace ako gledamo turski izvoz, razocarenje, nisu bas u svjetskom vrhu. Nalaze se na 27 mjestu i recimo izvoze duplo manje od recimo Ujedinjenih Arapskih Emirata i imaju godisnji trgovinski deficit od oko 60 milijardi dolara, sto ih bas ne cini tigrom, ako je vjerovati Wikipediji.

DW vrsi propagandu i njih ne treba uzimati za ozbiljno.

To je tacno u vezi deficita. Preporucio bih ti da ne uzimas podatke sa wiki. Svaka drzava ima statisticki zavod i tu se mogu naci sluzbeni podaci.

http://www.turkstat.gov.tr/PreTabloArama.do

Deficit u 2013 je iznosio blizu 100 milijardi $. U zadnjih 10 godina je "eksplodirao" i uvoz i izvoz.

Izvoz 2003 : 47 milijardi $
Uvoz 2003 : 69 milijardi $

Izvoz 2013 : 152 milijarde $
Uvoz 2013 : 252 milijarde $


Turska se otvorila i to je dovelo do buma u oba smjera. Logicno. Treba proci jos 10-tak godina da se to stabilizira. Ali ne treba samo gledati suhe podatke. Treba gledati i sta se uvozi. Ako se uvoze industrijske masine onda to je investiranje u produktivne kapacitete. Nisam provjeravao te podatke. Mozes to naci na stranici turskog zavoda za statistiku.

Tacna je ta brojka, -105 milijardi dolara, peti u svijetu po trgovinskom deficitu, sto je ocajno lose. To je 50% njemackog trgovinskog surplusa ili suficita.

Ne nije tacna ni brojka od 60 miljardi(koju si nasao na wiki) niti ta od 105. Tacna brojka je ona koja je navedena na statistickom zavodu RT. Postavio sam ti poveznicu i upisao brojku. Drzi se sluzbenih podataka.

Lako je tako napraviti "boom". Kupis od nekog 250 milijardi, a prodas njemu samo 150 milijardi i donji si 100 milijardi rolara.

Nista tu nije lahko. Ne mozes ti kupiti ni hljeb ako nemas novac za to a ne tek tako kupiti 250 miljardi $. Da bi kupio nesto moras imati i novac za to.

Inace bitan je tu know-how za masine, mislim ako uvoze masine, onda nemaju know-how, a nemaju know-how. Nacija od recimo 80 miliona stanovnika nema svoj brand auta ili nema svoj brand vozova ili nema svoj neki visokotehnoloski brand, kakav je to tigar. Mislim da je tu jedino pozitivan turski turizam.

Previse mislis i previse koristis tebi nepoznate pojmove. Isto kao onaj koji "misli" da nema niti jedan poznati kineski brend. Jesi li ti ikad cuo za : http://www.koc.com.tr/en-us

To je samo jedan primjer.

Ne, oni se ne mogu porediti sa teskom kategorijom. Jos uvijek imaju banana ekonomiju, a to za rast koji su imali, rast se desava i kod trosenja ino kredita, sto je najvjerovatnije i slucaj sa Turskom jer njihov vanjski dug je 331 milijardu dolara zakljucno sa 31.12.2013, opet prema Wikipediji.

Sto znaci one price da je Turska vratila dugove i da je sad kreditor, to su izgleda lazi. Turska je jos uvijek veliki duznik stranim povjeriocima. Sto znaci veliki vanjski dug je vjerovatno u zadnjim godinama povecavao umjetno turski rast i prikazivao ga kao pozitivnu stvar i ako je vjerovatno sav nastao od toga sto su se uzimali krediti izvan Turske i trosili u Turskoj. Medjutim valja vracati kredite.

U tvom pisanju ima previse ; mislim, cini mi se, procitao na wiki, najverovatnije, ako je itd.
Prvo procitaj, raspitaj se (sluzbeni izvori) i onda pisi. Niko nikada nije rekao da je Turska vratila sav kredit. Oni su uspjeli vratiti sav krediti koji su imali prema Svjetskoj Banci. To je "samo" jedan dio kredita koji su imali.

Svabo je bio i ostao najveci nacista ...

Sent from my HTC One using Tapatalk