Dobre vijesti iz BiH

[kloxi]

Vlada TK oprema općinske i gradske civilne zaštite: Kamioni, cisterne, oprema za spašavanje


Vlada Tuzlanskog kantona dala je jučer saglasnost na Plan raspodjele novčanih sredstava – kapitalni transferi drugim nivoima Kantonalne uprave civilne zaštite.

Odobren Plan raspodjele sredstava Kantonalne uprave je u ukupnom iznosu od 841.552,00 KM bit će iskorištena za nabavku vrijedne opreme.

Tako će u okviru ovog transfera ciskotlačni modul za gašenje požara dobiti Civilna zaštita Doboj Istok, Gračanica, Gradačac i Sapna). Terensko motorno ili SUV vozilo 4×4 će dobiti CZ Lukavac, Sapna i Banovići, a terensko vozilo za tehničke intervencije PICK-up 4×4 Doboj Istok, Gračanica i Gradačac.

Auto-cisterna sa pumpom za pitku vodu kapaciteta 7.000 liitara će biti nabavljena ua CZ Kalesija, a vatrogasni kamion – cisterna CZ Živinice. Civilna zaštita Srebrenik će dobiti suha ronilačka odjela za spašavanje, odjela za prolazak kroz vatru i drugu opremu.

Općine Teočak, Kladanj i Čelić su prošle godine iz istog izvora nabavili po jednu cisternu za prevoz vode (333.450 KM), dok je Tuzla izvršila nabavku opreme u vrijednosti preko 100.000 KM.

[kloxi]

Investicija od 60 miliona KM: U Tuzli počeli pripremni radovi za fotonaponsku elektranu “Deling Invest 1”


Počelo je izvođenje radova na izgradnji kompleksa fotonaponske elektrane “Deling Invest 1” u poslovnoj zoni “Poljana zapad” u Tuzli. Investitor firma “DELING invest” d.o.o. Tuzla je počeo sa pripremanjem tla za izgradnju njihove prve solarne elektrane ukupne instalisane snage od približno 36 MW. Kompleks će se sastojati od šest polja sa fotonaponskim panelima, 12 transformatorskih stanica, saobraćajnih komunikacija i regulacije potoka Mlake. Očekuje se da će kompleks proizvesti oko 40 GWh električne energije godišnje, doprinoseći na taj način značajnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

Za realizaciju ovog projekta, biće iskorištena površina od približno 24 hektara, koja je ranije bila neuređena i zapuštena. U cilju obezbjeđivanja optimalnih uslova za izgradnju, planirano je izvođenje radova na regulaciji potoka Mlake unutar kompleksa, u dužini od oko 670 metara. Nakon završetka radova, čitav kompleks će biti uređen i osvjetljen, postojeće saobraćajnice će biti sanirane, a za pristup pojedinim poljima biće izgrađeni novi putevi. Takođe, svako polje sa fotonaponskim panelima će biti ograđeno i pod video nadzorom, obezbjeđujući sigurnost i zaštitu cjelokupnog sistema. Vrijednost investicije za izgradnju kompleksa fotonaponske elektrane “Deling Invest 1” iznosi približno 60 miliona KM

[kloxi]

Na pomolu novo veliko arheološko otkriće u Gornjoj Tuzli



“Pokušavam u Tuzli napraviti arheološku školu za buduća vremena i moja konstatacija je da bi Gornja Tuzla mogla biti grad muzej kada bi se sistematski istražila”, naglasio je Omerčević. Ovo je kazao nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli Bego Omerčević, nakon što su u oktobru 2019. godine u Gornjoj Tuzli pronađeni ostaci rimskog vodovoda. Nije tajna ni to da je Gornja Tuzla do sada, jedno od najstarijih neolitskih naselja u Bosni i Hercegovini.

Franjevački samostan sv. Marije u Gornjoj Tuzli
“Prije nepune tri godine obrađivao sam svoj mali vrt u sklopu vikendice nedaleko od centra Gornje Tuzle i tom prilikom naišao na kamenice koje nisu bile obične. Malo po malo sam samostalno iz znatiželje kopkao okolo i počeo vaditi brojne ostatke novca, keramike, raznih dijelova posuda. Na tako malo prostora našao sam puno toga, te sve to sačuvao. Prošle godine mi je u goste dolazio jedan univerzitetski profesor koji mi je kazao kako je ovo vrijedna građevina.

Samostalno sam čitao i istraživao brojne pretpostavke i naišao na podatak da se nekada u Gornjoj Tuzli nalazio Franjevački samostan na lokaciji 1,5 kilometara od centra Gornje Tuzle na lijevoj obali Jale što vjerujte po lokaciji odgovara u pedalj”- kazao nam je Munir Memišević, vlasnik ove parcele, te još dodao: “O ovom lokalitetu i nalazištu obavijestio sam prije nekoliko dana i čelne ljude Franjevačkog samostana u Tuzli te direktora i arheologe iz Muzeja Istočne Bosne koji su me posjetili i ostali zatečeni prizorima koje su vidjeli uz konstataciju da je prerano bilo šta govoriti dok se ne obave detaljna ispitivanja”- dodaje Memišević.

Tragajući za ovom pričom prije par dana posjetio sam i samostan Bač u Srbiji u koji su preselili ovdašnji Franjevci ali jedan fratar koga sam tamo zatekao jako malo zna o tome pa je i putovanje bilo tek turističko. Struka će reći svoje ali po onome što sam ja uspio saznati u raznim djelima i putopisima do kojih sam došao, mislim da je došlo vrijeme da konačno pronađemo Franjevački samostan iz 14. stoljeća za kojim dugo, mnogi tragaju.

[Mrvice_ba]

Investicija od 60 miliona KM: U Tuzli počeli pripremni radovi za fotonaponsku elektranu “Deling Invest 1”


Počelo je izvođenje radova na izgradnji kompleksa fotonaponske elektrane “Deling Invest 1” u poslovnoj zoni “Poljana zapad” u Tuzli. Investitor firma “DELING invest” d.o.o. Tuzla je počeo sa pripremanjem tla za izgradnju njihove prve solarne elektrane ukupne instalisane snage od približno 36 MW. Kompleks će se sastojati od šest polja sa fotonaponskim panelima, 12 transformatorskih stanica, saobraćajnih komunikacija i regulacije potoka Mlake. Očekuje se da će kompleks proizvesti oko 40 GWh električne energije godišnje, doprinoseći na taj način značajnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

Za realizaciju ovog projekta, biće iskorištena površina od približno 24 hektara, koja je ranije bila neuređena i zapuštena. U cilju obezbjeđivanja optimalnih uslova za izgradnju, planirano je izvođenje radova na regulaciji potoka Mlake unutar kompleksa, u dužini od oko 670 metara. Nakon završetka radova, čitav kompleks će biti uređen i osvjetljen, postojeće saobraćajnice će biti sanirane, a za pristup pojedinim poljima biće izgrađeni novi putevi. Takođe, svako polje sa fotonaponskim panelima će biti ograđeno i pod video nadzorom, obezbjeđujući sigurnost i zaštitu cjelokupnog sistema. Vrijednost investicije za izgradnju kompleksa fotonaponske elektrane “Deling Invest 1” iznosi približno 60 miliona KM

Deling je jak ko beton, usudio bih se reci uz koncar najjaca firma iz energetike u nasem regionu.

[kloxi]

Svjetska, a naša: Amila Bećirović iz Tuzle plasirala se na Svjetsko prvenstvo u Španiji


Reprezentativka BiH i članica Kluba ritmičko – sportske gimnastike „Sloboda“ Tuzla, Amila Bećirović, odlazi na Svjetsko seniorsko prvenstvo u ritmičkoj gimnastici. Tim povodom, klub je održao press konferenciju na kojoj su se obratile trenerica kluba, Svitlana Tinjić, kao i reprezentativka Amila Bećirović.

Prvenstvo će se održavati od 23. do 28. augusta u Valenciji, Španija. Amila je u maju učestvovala na Evropskom prvenstvu u Baku-u, na kojem je pokazala izvanredne rezultate koji su joj omogućili plasiranje na Svjetsko prvenstvo.

[kloxi]

Pripadnici Oružanih snaga počeli zaduživati nove uniforme


Pripadnici Oružanih snaga BiH počeli su da zadužuju novu terensku uniformu kvalitetnog platna i originalne maskirne šeme s karakteristikama bosanskohercegovačkog okruženja.

"Predmetna aktivnost realizuje se u okviru desetogodišnjeg projekta zanavljanja kompleta terenskih uniformi Oružanih snaga BiH u period od 2022. do 2032. godine, a radi se o zaduženju prve serije od 1.700 kompleta novih vojničkih uniformi za pripadnike OS BiH prema prioritetima čiju je implementaciju finansijski podržalo Ministarstvo odbrane Njemačke", naveli su iz Ministarstva odbrane BiH. Početak aktivnosti razvoja nove terenske uniforme OS BiH definisan je Odlukom MO BiH iz 2018. godine, na osnovu čega se pristupilo izradi tehničkih uslova kao provedbi javne nabavke, te su potpisani okvirni sporazumi za nabavku kompleta terenskih uniformi i čizama.

Nakon dvogodišnjeg programa istraživanja i ispitivanja te odabrane potpuno nove tkanine i originalne maskirne sheme s karakteristikama bosanskohercegovačkog podneblja, ugovor za prvu seriju s poduzećem "Koteks d.o.o." potpisan je u martu ove godine, u vrijednosti od 1,5 miliona KM. Proizvođač specijalnih materijala za novu uniformu je "Čateks" iz Čakovca.

[argyle]

Bosfor Stil doo stipendira djecu svojih uposlenika




Svi znamo da na mlađima svijet ostaje i da su nam “puna usta mladih”, međutim iskreno i ne radimo puno (pogotovo država) na tome da tim mladima obezbjedimo koliko toliko lakši i život i školovanje.

Zato nas je u moru loših vijesti kojima nas zasipaju ovih dana, obradovala slijedeća pozitivna.

Kompanija Bosfor Stil iz Živinica i njen vlasnik CananYavuz odlučili su da djecu/učenike svojih uposlenika stipendiraju do kraja školovanja i to osnovce i srednjoškolce sa po 50 KM/mjesečno. a studente sa po 100 KM/mjesečno.

Bosfor Stil doo je inače kompanija koja u mnogim segmentima svog poslovanja stavlja zadovoljstvo svojih uposlenika radnim okruženjem na prvo mjesto. Kada je bila u pitanju isplata financijske pomoći uposlenicima zbog pandemije a po ne obavezujućoj preporuci Vlade FBiH, radnici u ovoj kompaniji su među prvima dobili po 1080 KM./Haris Dedić/


https://enovosti.ba/bosfor-stil-doo-sti ... slenika-2/

[Benjaminsky]

POSTAVLJEN SPOMENIK KRALJU TVRTKU I.

https://n1info.ba/english/news/sarajevo ... niversary/

[Benjaminsky]

https://n1info.ba/vijesti/nakon-632-god ... i-bosnjak/

[kloxi]

Poreska uprava RS-a u osam mjeseci 2023. godine prikupila 2,39 milijardi KM javnih prihoda



Poreska uprava Republike Srpske je u prvih osam mjeseci 2023. godine na račun javnih prihoda RS-a prikupila ukupno 2,387 milijardi maraka, što je za preko 316 miliona KM ili 15 posto više u odnosu na isti period prethodne godine. Sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS-a bilježe rast u odnosu na prošlu godinu.

Doprinosi, koji čine gotovo 62 posto od ukupno prikupljenih prihoda, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 1,475 milijardi KM, što je za 198,64 miliona KM ili 16 posto više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO i Fond dječje zaštite veća za po 16 procenata, za Zavod za zapošljavanje 17 posto, dok je naplata doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja veća za 14 posto.

Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u prvih osam mjeseci ove godine naplaćeni su u iznosu od 547,09 miliona KM, što je za 80,57 miliona KM ili 17 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Najveća naplata kod direktnih poreza zabilježena je kod poreza na dobit, koji je naplaćen u iznosu od 284,80 miliona KM, što je za 24,22 miliona KM više nego u istom periodu 2022. godine.

Istovremeno, naplata poreza na dohodak iznosi 225,83 miliona KM, što je za 51,13 miliona KM ili 29 posto više u odnosu na uporedni period. Također, zabilježen je i rast naplate prihoda i kod ostalih direktnih poreza, odnosno po osnovu poreza na nepokretnosti za 4,88 miliona KM ili 26 posto u odnosu na period januar - august 2022. godine.

Ostali javni prihodi, čija je naplata u nadležnosti Poreske uprave RS-a, iznose 365,10 miliona KM, što je za 37,30 miliona KM ili 11 posto više u odnosu na isti period 2022. godine. Najveći rast naplate u ovoj kategoriji javnih prihoda ostvaren je po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, i to za 21,54 miliona KM ili 38 posto više, te prihoda po osnovu koncesionih naknada gdje je naplata veća za 13,60 miliona KM ili 46 posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Što se tiče naplate za mjesec august tekuće godine, ukupno je prikupljeno 302,04 miliona KM, što je za 18,93 miliona KM ili 7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

[kloxi]

Završena rekonstrukcija pruge: Krenuo prvi tramvaj od Ilidže do Baščaršije


Prvi tramvaj od Ilidže prema Baščaršiji, koji će saobraćati rekonstruisanom tramvajskom prugom krenuo je danas u 18 sati iz Remize.

Ovo dolazi nakon što je prošle sedmice počelo testiranje rekonstruirane tramvajske pruge od Čengić Vile do Marijin Dvora, što znači da građani već od večeras mogu ponovo početi putovati tramvajem od Ilidže do Baščaršije.

Vožnji je prisustvovao i ministar saobraćaja KS Adnan Šteta (SDP). Podsjećamo, rekonstrukcija tramvajske pruge od Čengić Vile do Marijin Dvora je počela u septembru prošle godine. Rekonstrukcija od Ilidže do Čengić Vile je trajala od kraja augusta 2021. do septembra 2022. Rok za završetak ukupne rekonstrukcije (od Ilidže do Marijin Dvora) je nešto duže od dvije godine. Tokom ovih radova saobraćaju autobusi kao zamjena za tramvaje.

Rekonstrukcija je ukupno koštala više od 40 miliona KM, a novac je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Izvođač radova bio je konzorcij dvije kineske kompanije China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd. i China Railway No.10 Engineering Group, podizvođač je kompanija Bosman, a nadzor nad projektom vrše kompanije PPG Sarajevo i Yuksel Proje. Proizvođač šina je austrijska kompanija Voestalpine Rail Technology.

[kloxi]

Orašje dobilo dvoranu vrijednu blizu milion maraka


Orašje je dobilo multifunkcionalnu dvoranu vrijednu blizu milion maraka, koje su zajednički osigurali vlade Republike Hrvatske, Federacije BiH, Posavskog kantona i Grad Orašje.

Objekt je star gotovo 60 godina i do sada nije bilo značajnijih ulaganja u obnovu, osim tekućeg održavanja.

Sada je to Kulturni centar Ivo Gregurević modernog dizajna, s 222 sjedeća mjesta i s audio-tehničkom opremom koja zadovoljava sve evropske standarde, javila je Federalna televizija.

[kloxi]

Javni prihodi u Federaciji BiH porasli za 15,46 posto


Porezna uprava Federacije BiH saopćila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-juli 2023. godine uplatili 4.245.369.659 KM javnih prihoda, što je u odnosu isti period 2022. godine više za 568.378.832 KM, ili za 15,46 %, a u odnosu na januar-juli 2019. godine više za 1.195.523.182 KM, ili za 39,20 %. Uplate javnih prihoda u periodu januar-juli 2023. godine u odnosu na januar-juli 2022. godine po kantonima prikazane su u sljedećoj tabeli:

Struktura naplate javnih prihoda za period januar-juli 2023. godine je sljedeća:

-porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit iznose 426.868.099 KM,
-porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica iznose 393.559.717 KM,
-porez na promet nepokretnosti i prava iznosi 55.223.136 KM,
-porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 30.854.745 KM,
-zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 316.026 KM,
-takse i naknade naplaćene su u iznosu 434.739.695 KM,
-novčane kazne naplaćene su u iznosu 35.568.931 KM,
-članarine naplaćene su u iznosu 7.682.067 KM,
-ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 3.971.769 KM.

U periodu januar-juli 2023. godine naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.854.839.849 KM.

U strukturi doprinosa za period januar – juli 2023. godine naplaćeni su:
-doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.597.374.256 KM,
-doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.124.547.539 KM,
-doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 132.918.054 KM.

[kloxi]

Standard and Poor's povećao kreditni rejting BiH


Međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) povećala je kreditni rejting BiH, sa ‘B’ na ‘B+’, uz stabilne izglede.
Analitičari S&P u izvještaju navode da povećanje kreditnog rejtinga odražava njihovo viđenje bh. ekonomije koja se pokazala otpornom, uprkos nedavnim uticajima, među kojima su COVID – 19 pandemija, nekoliko epizoda političke nestabilnosti i slabija vanjska potražnja.

Realni BDP BiH u potpunosti se oporavio od pandemije, te su, na osnovu ekonomskih indikatora za prvu polovicu 2023. godine, analitičari S&P revidirali naviše svoje projekcije rasta realnog BDP-a, sa 1% na 2%. Na povećanje kreditnog rejtinga uticala je i povoljna fiskalna pozicija konsolidovane opšte vlade, sa prognoziranim niskim neto dugom opšte vlade od 22% BDP-a do kraja 2023. godine.

Prema procjeni analitičara, troškovi servisiranja vanjskog duga biće zadržani na prosjeku od 2,5% vladinih prihoda do 2026. godine, što je nizak nivo u glabalnom poređenju. Povećanje rejtinga bazirano je i na očekivanjima agencije S&P da će doći do ublažavanja domaćih političkih konfrontacija.

Aranžman valutnog odbora, kako se navodi u izvještaju, predstavlja važno ekonomsko sidro i ne očekuju se promjene ovog aranžmana u budućnosti.

Prema navodima analitičara S&P, do novog povećanja kreditnog rejtinga u narednih godinu dana može doći ukoliko se postigne održivi prelazak na postizanje političkih odluka zasnovanih na konsenzusu, što bi, u srednjem roku, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast. S druge strane, do smanjenja kreditnog rejtinga može doći u slučaju pojačanih političkih konfrontacija, naročito ako vode mogućim negativnim implikacijama u pogledu servisiranja vanjskog duga, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

[kloxi]

U bh. općinu stiže austrijska investicija od 32 miliona eura


Načelnik Općine Kreševo Renato Pejak najavio je u intervjuu za Večernji list kako u ovu lokalnu zajednicu stiže austrijska investicija vrijedna više od 32 miliona eura.
Ovu investiciju kazao je, mogu između ostalog zahvaliti i jačanju saobraćajnog povezivanja ove općine.

– Kreševo je ranije bilo prometno izolirana općina, no to se promijenilo dolaskom i prolaskom autoceste na koridoru Vc u susjednom Kiseljaku, odnosno Lepenici, te je Kreševo iskoristilo trenutak, a onda se usmjerilo na prednosti koje autocesta donosi. Evo, ilustrativno je kako se naša poslovna zona Resnik nalazi svega pet minuta od autoceste, a pritom svakako treba uputiti i na činjenicu da bilježimo brojne investicije posljednjih nekoliko godina, odnosno domaći i strani investitori odabrali su Kreševo kao lokaciju za svoje poslovne aktivnosti. Među njima su i investicije iz Austrije, a kao primjer uzimam izgradnju proizvodne dvorane od nekih sedam i pol tisuća četvornih metara, gdje bi se trebalo zaposliti od 50 do 60 osoba. Vrijednost investicije je iznad 32 milijuna eura. Općina se prema toj, kao i prema svim ranijim investicijama odnosi partnerski, odnosno pomažemo u osnaživanju infrastrukture – kazao je Pejak.

Naveo je kako je općini u kontekstu cestovne infrastrukture prioritet je povezivanje prema Kiseljaku i prema Lepenici.

– Ovih dana Ceste Federacije raspisale su javni poziv za jednu dionicu regionalne prometnice Kreševo – Kiseljak od Tomića do Komara, a predviđeni su proširenje ceste, novi asfalt, nogostupi… Investicija je vrijedna 2,9 milijuna maraka, realizira se zahvaljujući Vladi Federacije BiH, odnosno Cestama Federacije, a to je trenutačno najveći infrastrukturni projekt na području općine. No, na tomu se neće stati, osigurana su sredstva i za drugu fazu od Komara do Resnika, a onda ide posljednja dionica od Resnika do Troske, na kojoj se u ovom trenutku radi na imovinsko-pravnim odnosima – kazao je Pejak.

Navodi kako je u ovoj općini nedavno otvoren i prvi hotel.

– U protekloj godini u Kreševu je realizirana jedna zanimljiva investicija. Naime, u listopadu prošle godine u Kreševu je otvoren prvi hotel, a to je upravo ono što je trebalo našoj lokalnoj zajednici. Zbog čega to govorim – naime, Kreševo ima mnogo toga za ponuditi kada je riječ o prirodnim i kulturno-povijesnim znamenitostima, no do sada nije bilo nekih većih prilika za razvoj turizma. Međutim, izgradnjom hotela, ali i replike popularnog naselja s hobitskim kućicama te uz postojeće iznajmljivače, Kreševo ima priliku nametnuti se u turističkoj ponuditi ovog dijela BiH kao određeno središe, a iz kojega bi onda turisti mogli posjećivati neke destinacije udaljene do sat vremena. Planiramo uskoro otvaranje turističkog ureda, a što će biti lokacija na kojoj će svatko tko posjeti Kreševo dobiti sve potrebne informacije, počevši od starog dijela Kreševa, Franjevačkog samostana, Muzeja Franjevačkog samostana, sela Vranci.

[kloxi]

Veliki projekat: Mostar dobija žičaru


Austrijska kompanija Leitner, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača žičara, dostavila je nacrt projekta žičare koja bi vodila na brdo Hum u Mostaru. Zamisao je, navodi Večernjak, da se žičarom poveže brdo Hum, koje je središnja uzvisina iznad grada, sa svojevrsnim check pointom, mjestom gdje prolazi najviše turista koji idu prema povijesnoj gradskoj jezgri i starome mostu.

– Osim što bi to samo po sebi bilo atrakcija, ova investicija, koja se broji u milionima eura, u slučaju da bude realizirana, omogućila bi ostvarivanje brojnih sadržaja koji nisu nepoznati u drugim sredinama, od izgradnje odmorišta, restorana, zabavnih parkova i drugih sadržaja koji bi onda posljedično zaposlili nove ljude – navode novine dodajući kako će konačnu odluku o ovome projektu dati Gradsko vijeće. Marin Čuljak, savjetnik gradonačelnika Marija Kordića, koji je jedan od autora projekata vezanih uz turizam, potvrdio je kako se razmatra više mogućnosti, a jedna od njih je da polazna postaja žičare bude u krugu parkirališta nedaleko od crkve svetoga Petra i Pavla, odnosno Franjevačkoga samostana, gdje autobusima dolazi najveći broj turista u grad na Neretvi.

– Mi smo išli logikom da polazišna tačka bude blizu mjesta gdje dolaze turisti. Putovanjem gondolama na Hum savršeno bi se mogla vidjeti panorama Mostara, a napose povijesni dio grada, stara jezgra i Stari most – kaže Čuljak.

Austrijska kompanija Leitner, koja je izgradila većinu žičara na skijalištima diljem te države i značajnoga dijela Evrope, kao i turističkih centara diljem cijeloga svijeta, dostavila je Mostaru tri ponude s različitim kapacitetima prebacivanja putnika na vrh Huma.

Cilj je s otprilike 25 metara nadmorske visine na kojoj se nalazi Mostar prebaciti putnike na uzvisinu od 400 metara, odnosno brdo Hum.

– Gradnja žičare ne bi ni na kakav način opteretila gradski proračun. Postoji veliki broj modela kako je moguće realizirati taj projekt. Čak su i firme koje to operativno rade zainteresirane preuzeti dio rizika jer je jako mali – istaknuo je Čuljak te naveo kako iskustva gradova koje imaju žičare govore o njihovoj isplativosti.

[kloxi]

Održana "Travnik noćna utrka"


Kennedy Kipkemoi Rono i Ruth Nundu Mbatha bili su najbrži takmičari na šestoj Pharmamed Travnik noćnoj utrci, održanoj 2. septembra 2023. godine, u organizaciji Centra za edukaciju mladih i Općine Travnik.

Utrka je ove godine imala 718 finišera i oboren je prošlogodišnji rekord staze u muškoj konkurenciji. Kennedy Kipkemoi Rono je trčao 14:30 I tako oborio rekord od prošle godine kada je Đuro Borbelj istrčao 14:37. U ženskoj konkurenciji Ruth Nundu Mbatha (17:34) nije uspjela oboriti prošlogodišnji rekord staze kojeg drži Bojana Bjeljac sa 16:31.

Drugoplasirani u muškoj kategoriji bio je Albert Kipkorir Tonui (14:35), dok je treće mjesto zauzeo Uroš Gutić. U ženskoj kategoriji drugoplasirana je bila Alma Hrnjić (18:31), dok je treće mjesto zauzela Jelena Gajić (19:16).

[kloxi]

Udruženje Pomozi.ba otvorilo prvo javno kupatilo u Sarajevu za ljude u stanju socijalne potrebe


U centru Sarajeva, na adresi Mula Mustafe Bašeskije 9, otvoreno je javno kupatilo za ljude u stanju socijalne potrebe, prije svega korisnike Restorana dobre volje Udruženja Pomozi.ba.

U početnoj, testnoj fazi kupatilo će raditi tri dana sedmično, ponedjeljak, srijeda i petak u periodu od 11h do 16h.

Usluga je besplatna, a uključuje pored tuširanja, pranje i sušenje veša, a za sve korisnike na raspolaganju će biti i garderoba koju također mogu preuzeti ukoliko je njihova dotrajala i potrebna im je nova.

Svim korisnicima će biti osigurani šamponi i gelovi za tuširanje te peškiri. Objekat je uređen po najnovijim standardima i raspolaže sa četiri ženske i tri muške tuš kabine, dva toaleta, četiri mašine za pranje i sušenje veša, ogledalima, fenovima za kosu. Kako ne bi dolazilo do eventualnih gužvi i prevelikog čekanja, potrebno je zakazivanje unaprijed. Korisnici će dobiti termine i u datom vremenskom roku moći će iskoristiti ovu uslugu koja će im nadamo se uveliko olakšati život.

Jer, kako kažu iz Udruženja Pomozi.ba, većina korisnika Restorana dobre volje u Sarajevu živi u izuzetno lošim uslovima te često nemaju za osnovne životne potrepštine. Na ovaj način će moći koristiti mašine za pranje i sušenje veša potpuno besplatno, jer većina njih ne posjeduje te uređaje, a uštedit će i na računima za električnu energiju i vodu.

Pri realizaciji ovog projekta Udruženju Pomozi.ba pomogli su prijatelji iz Općine Stari Grad koja je ustupila prostor, potom kompanije dm drogerie markt BiH, Glovo, Telemach i Planet.

[kloxi]

Nova presuda Suda u Strazburu: Cijela BiH jedna izborna jedinica!


Legitimno predstavljanje je diskriminatorno. Članovi Predsjedništva BiH moraju se birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države. Dakle, Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica. Dom naroda PS BiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.

Ovo je suština presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Slaven Kovačević protiv BiH. Sud u Strazburu presudio je prije godišnjih odbora, a službena objava bi, kako saznaje Istraga sedmice Hayat TV-a, trebala bi biti do kraja ovog mjeseca.

Slaven Kovačević, u ovom trenutku savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Bosanac i Hercegovac iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Evropski sud za ljudska prava je, prema informacijama Istrage sedmice HAYAT TV-a, presudio da je u ova slučaja Kovačević diskriminisan.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugihg pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Prema informacijama Istrage, Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da Sud da kombinacija teritorijalnih i etničkih zahtjeva predstavljala diskriminatorno postupanje u suprotnosti s člankom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatrao je da isto vrijedi i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ukratko, Sud konstatuje da su izbori u BiH – nedemokratski.

Posebnu pažnju Sud je, kako saznajemo, posvetio i nadležnostima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Sudije konstatuju da bi postojanje Doma naroda PS BiH bilo prihvatljivo ako bi se ovlasti Doma naroda ograničile na precizno definiran vitalni nacionalni interes kontitutivnih naroda, a ne na odobravanje svih zakona. Sud u presudi predlaže nekoliko rješenja za Dom naroda. Prvo rješenje je – reduciranje ovlasti Doma naroda. Drugo moguće rješenje je – ukidanje Doma naroda i etničke interese štiti u okviru Predstavničkog doma. Treće rješenje – zadržati Dom naroda u sadašnjoj formi uz omogućavanje učešća u njegovom radu svim građanina.

Sud, dalje, navodi da predstavnici naroda u Domu naroda moraju predstavljati pripadnike tog naroda sa cijele teritorije države, a ne samo njenih pojedinih dijelova. Predlaže se i belgijski model prema kojem bi građani prvo birali, pa bi tek onda izabrani poslanici odlučivali u kojem klubu naroda bi participirali.

Etničko, navodi Sud u Strazburu, ne može i ne smije prevladati političko predstavljanje. Ono mora biti sekundarno.

[kloxi]

Bh. div nabavio mašinu vrijednu 4,5 miliona KM, ulazi u njemačko tržište


Mašina vrijedna 4,5 miliona maraka stigla je u dobojsku fabriku za proizvodnju PVC profila. Jedina je na Balkanu i lokalnom preduzeću omogućiće povećanje kapaciteta proizvodnje i do 40 procenata. Stare su proizvodile 2 metra, nova će u pogonu u minutu raditi četiri i po metra profila.
Riječ je o firmi LB Profile koja posluje u sklopu velike HIFA Oil grupacije iz Tešnja.

– Mi možemo dnevno proizvest 28 paleta profila što otprilike u prozorima nekih 5 do 6 šlepera gotovih prozora iz jednog dana naše proizvodnje – kaže Ermin Halilović, mašinski inženjer.

Mašina je automatska i za njom radi jedan čovjek. U firmi su 352 zaposlena, raspoređeni se u tri smjene i imaju mogućnost napredovanja u poslu.

– Ja sam krenuo od pakovanja, pakovanje čišćenje pripremanje i vremenom sam učio, savladavo probleme koji se dešavaju u liniji i otklanjanje i onda do puštanja mašina – kaže Emir Mujkanović, radnik, javlja ATV. Podizanje kvaliteta rada omogućit će izlazak i na njemačko tržište. Do sada su godišnji obim proizvodnje od 100 miliona maraka, plasirali na tržište Holandije.

– Trenutno iz ovog kruga izlazi oko 50 šlepera mjesečno prozora vrata i kliznih stijena i 5 do 7 šlepera profila samostalno znači sve izvoz za Zapad – kaže Izudin Ahmetlić, vlasnik Kompanije “LB Profile”.

– Mene raduje da investicija preko 4,5 miliona u vidu jedne mašine koja ubrzava sam proces što znači da i ovi parametri i finansijski i parametri vezani za izvoz sigurno će da se povećaju – kaže Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja.

Kompanija je do sada samo u Doboj uložila više od 70 miliona maraka, U krugu nekadašnje Bosanke imaju tri fabrike, a novom mašinama zaokružen je proces proizvodnje stolarije.

[kloxi]

Bh. kompanija od otpada drugih proizvođača prave jedne od najtraženijih PVC profila na tržištu


Euro Roal d.o.o. Doboj Jug od ove godine nudi otkup PVC profila svim proizvođačima prozora i vrata u Bosni i Hercegovini, objavljeno je iz ove kompanije.

Prikupljeni otpad se reciklira u granule od kojih se u fabrici LB.Profile GmbH u Njemačkoj ponovo proizvode PVC profili za tržište.

“Otkup vršimo tako što obezbjeđujemo našim partnerima tzv. big bag vreće i uslove za skladištenje njihovog PVC otpada. Prikupljeni otpad važemo na baždarenoj vagi, a potom vršimo njegovu preradu. Nakon reciklaže i granuliranja, ovako prerađen PVC otpad transportujemo u našu fabriku LB.Profile GmbH u Njemačkoj, u kojoj se ponovo korsiti u ekstrudiranju novih profila. Projektom prikupljanja svih otpadnih PVC profila, kako iz proizvodnje prozora i vrata tako i iz starih objekata, cilj nam je podići svijest kod proizvođača ove vrste stolarije o zbrinjavanju PVC otpada, a kojeg je moguće ponovo iskoristiti”, izjavio je Admir Djedović direktor kompanije Euro Roal d.o.o. Doboj Jug.

PVC profili sačinjeni su od najmanje od 80% PVC-a, a njegova ponovna upotreba predstavlja jedan od stubova održivosti.

Korist za okoliš
Glavni cilj recikliranja PVC profila je korist po okoliš. Evropska PVC industrija na tom planu postiže realne uspjehe, koristeći između ostalih i Recovinyl za koordinirano prikupljanje i recikliranje PVC proizvoda. Recovinyl je organizacija osnovana 2003. god. unutar Vinyl 2010. programa.

Podsjetimo, Euro Roal je članica Hifa Grupacije i jedan od najvećih distributera aluminijskih konstrukcijsko – građevinskih profila u Bosni i Hercegovini.

[kloxi]

Upečatljive slike dosadašnjih događaja u BiH 2023

Završna večer SARAJEVO FILM FESTIVAL-a


Travnik noćna utrka 2023


Upostavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu


Unikantna promocija znanja i truda učenika generacije u Kalesiji


Srednjovjekovna Stolačka tarča u Stolcu


Kapija, Tuzla 2023

[kloxi]

Srednji vijek zavladao Stocem: Princeze, plesačice i vitezovi oduševili hiljade posjetitelja


Stolačka tarča, prvi srednjovjekovni sajam pokrenut prije osam godina, održana je ovog vikenda u gradu na Bregavi te je privukla stotine učesnika i posjetitelja iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Mađarske.

Na samom ulazu u srednjovjekovni grad Vidoški koji je utemeljen u petom i šestom stoljeću, dočekala su nas djeca prerušena u prosjake i gubavce koji su i u ta vremena boravili na rubnim dijelovima grada.

Po ulasku na sajam mogli smo vidjeti masu kostimiranih plemića i plemkinja, na sve strane su iznikli topovi, mačevi, viteški oklopi, samostreli i raznorazni srednjovjekovni rekviziti.

Nakon toga je uslijedila vuča konopa u kojoj su jednako uživale sve generacije. Posebno zanimljiv dio programa je bilo sokolarstvo, edukativno zabavno predavanje koje je održao Hani Girgis čiji sokolovi čuvaju aerodrom "Nikola Tesla" od ptica koje potencijalno mogu ometati uzlijetanje i slijetanje aviona. Hani je s posjetiteljima podijelio brojne zanimljive inforamcije o svojim pticama dok su okupljenu masu nadlijetali sokolovi, sova ušara i bjeloglavi orao.

Potom se na pozornici pojavila trbušna plesačica Azra Grljević koja je vatrenim plesom zapalila publiku koja joj je neumorno pljeskala. "Sve mi je odlično, dosta sam naučila o tom vremenu, a i o grbovima i obiteljima koje su vladale u BiH u srednjem vijeku. Vrijeme je prelijepo, ovo je zaista psoeban ambijent koji vrijedi doživjeti. Možda mala zamjerka, odnosno prijedlog koji bih uputila organizatorima, a to je da prošire gastro ponudu sajma. Danas su se mogli pojesti samo ćevapi, mislim da ne bi bilo loše ponuditi neka jela koja su se pripremala u ta vremena ili neke zaboravljene recepte", kazala nam je Sonja Marinović, posjetiteljica iz Splita.

Program je završen vatrenim showom, a posjetitelji i srednjovjekovne skupine iz svih spomenutih zemalja su nam kazali kako je ovaj sajam svake godine sve bolji i bolji te da je postao nezaobilazna destinacije za ljubitelje srednjovjekovlja.

[kloxi]

Lana Pudar proglašena najboljom plivačicom Svjetskog juniorskog prvenstva


Lana Pudar proglašena je najboljom plivačicom Svjetskog juniorskog prvenstva u Izraelu.

Posljednjeg dana takmičenja 17-godišnja Mostarka doplivala je do treće medalje, druge zlatne.

Pudar je danas u disciplini 100 metara delfin osvojila zlatno odličje, a prethodno je osvojila zlato u disciplini 200 metara delfin i srebro u disciplini 50 metara delfin.

Ona je nakon Natsukie Akiyama iz Japana prva plicačica koja je na svjetskim juniorskim prvenstvima objedinila zlatne medalje u disciplinama 100 i 200 metara delfin. Japanskoj plivačici to je pošlo za rukom 2008. godine.

U muškoj konkurenciji nagrada za najboljeg plivača završila je u rukama Oleksandra Zheltiakova iz Ukrajine.

[kloxi]

Najveća solarna elektrana u BiH se gradi u Stocu



Na lokaciji Hodovo u općini Stolac, Javno preduzeće Elektroprivreda HZ-HB gradi jednu od najvećih solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini.

Koncesija je dodijeljena na period od 30 godina, a solarna elektrana EPHZHB 1 po završetku će biti ukupne instalirane snage 150 MW, a planirane godišnje proizvodnje od 244 GWh. Vrijednost ovog projekta procijenjena je na oko 180.000.000 KM, prenosi Biznisinfo.ba.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na hitnoj telefonskoj sjednici održanoj 11.09.2023. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, usvojila Informaciju o aktivnostima u procesu izdavanja energetske dozvole za izgradnju fotonaponske elektrane “EPHZHB 1”.