Page 1 of 1

#1 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 01:43
by adis.p
Kako i sam naslov teme kaže, interesuje me par stvari oko tzv. domaćih proizvoda. Naime, interesuje me po čemu se tačno razlikuju Made in BiH proizvodi sa 387 kodom i bez.. Evo primjera dva strana brenda, CocaCola i Orangina, iako se proizvode kod nas, CocaCola ima neki žgblj kod, a Orangina 387 :)

Ima njih još masu, ali da sad ne nabrajam.. ugl, bitna je suština ;-)

#2 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 02:37
by madesa
ma vala nase je sve odron

#3 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 07:46
by kox
madesa wrote:ma vala nase je sve odron
Naravno, ogromna je razlika izmedju Coca Cole iz Hadžića i Coca Cole iz Hrvatske :-)

#4 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 09:57
by emirolini
387 je dio EAN koda koje izdaje drzavna agencija, i prima clanarinu od ( mislim 250 KM ) minimalno za par bar kodova koji pocinju sa 387, ti mozes nabaviti papuce iz kine i staviti 387 ... razlika je u Origin, odnosno onom Made in Bosnia and Herzegovina, odnosno 100 domacem proizvodu.... I na dino kafi ili ovoj ili onoj moze pisati 387... a naravno mi ne proizvodimo kafu..

#5 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 10:43
by Ricken
emirolini wrote:387 je dio EAN koda koje izdaje drzavna agencija, i prima clanarinu od ( mislim 250 KM ) minimalno za par bar kodova koji pocinju sa 387, ti mozes nabaviti papuce iz kine i staviti 387 ... razlika je u Origin, odnosno onom Made in Bosnia and Herzegovina, odnosno 100 domacem proizvodu.... I na dino kafi ili ovoj ili onoj moze pisati 387... a naravno mi ne proizvodimo kafu..
Bogati koja držvana agencija izdaje EAN?
Ja znam da je to neko više privatno udruženje, što se pod sumnjivim uvjetima otrglo od Vanjsko trgovinske komore.

#6 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 11:12
by emirolini
GS1 - Udruženje za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima na adresi u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 24, je jedina članica iz Bosne i Hercegovine u Međunarodnoj organizaciji GS1 AISBL, sa sjedištem u Briselu, Belgija. Temeljem članstva u Međunarodnoj organizaciji, Udruženje GS1 je jedino ovlašteno za upravljanje Sistemom standarda GS1 u Bosni i Hercegovini i za dodjeljivanje bar kodova sa prefiksom 387 korisnicima - privrednim društvima u Bosni i Hercegovini, a istovremeno je i jedino ovlašteno da koristi ime, logotip i žigove GS1 u Bosni i Hercegovini.

Uvjerenje Međunarodne organizacije GS1 iz Brisela, ispostavljeno dana 21.11.2011. godine po zahtjevu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine

Dakle ovlasteno od drzave BH...

#7 Re: 387 proizvodi

Posted: 30/08/2013 18:29
by Ricken
emirolini wrote:GS1 - Udruženje za automatsku identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima na adresi u Sarajevu, ulica Mehmeda Spahe 24, je jedina članica iz Bosne i Hercegovine u Međunarodnoj organizaciji GS1 AISBL, sa sjedištem u Briselu, Belgija. Temeljem članstva u Međunarodnoj organizaciji, Udruženje GS1 je jedino ovlašteno za upravljanje Sistemom standarda GS1 u Bosni i Hercegovini i za dodjeljivanje bar kodova sa prefiksom 387 korisnicima - privrednim društvima u Bosni i Hercegovini, a istovremeno je i jedino ovlašteno da koristi ime, logotip i žigove GS1 u Bosni i Hercegovini.

Uvjerenje Međunarodne organizacije GS1 iz Brisela, ispostavljeno dana 21.11.2011. godine po zahtjevu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine

Dakle ovlasteno od drzave BH...
Nije ovlašteno od države BiH nego registrovano kod Ministarstva Pravde BiH, a ovlašteno od Brisela.

Potpisnik ugovora o EAN kodu je VTK BiH iz 1995 godine. To neko novo udruženje nije državno i nema veze sa državom, trenutno se vodi spor između VTK i EAN u Briselu.
Malo su se zaletili u Briselu, kada su certificiranje prebacili na fizička lica, mimo kontrole državnih institucija, kakva je i VTK BiH. Savim je druga stvar što se ta fizička lica hvale kako je spor u Briselu gotova stvar.

GS1 udruženje je udruženje pod kontrolom fizičkih lica koji nikome u državi ne polažu račune niti ih bilo ko iz državnih institucija može kontrolirati. Prosto je nevjerovatno kolikim nas protektoratom u institucijama EU zamišljaju. A vrlo je upitno da li naknade koje naplaćuju firmama treba tretirati kao članarine, kako je u praksi, ili prenos odnosno ustupanje prava. Ali to je već pitanje za UIO.