Forum Klix.ba

Gledam ovaj film "Na putu ka nezavisnosti." Dio koji me zanima je ovo o Maku Dizdaru. On je dakle bio prvi Bosnjacki prosvijetitelj u staroj drzavi. Znaci prvi covijek medju Bosnjacima koji je zelio da Bosnjaci dobiju sekulariziranu nacionalnu svijest. On je to probao da postigne kroz pjesme kao one o "Vojniku Gorcinu". Cim je poceo sa tim Srbi su ga probali da ga zatvore i uniste. Dali su mu otkaz i proglasili "Islamskim fundamentalistom" (iako je on znaci u biti romantizirao srednovijekovnu Bosnu). Posle toga ga pozivaju u Beograd da mu daju novi posao i probaju ga "premuntati" da pise o srpstvu. Mak to odbija. Onda ga Hrvati zovu u Zagreb i nude mu posao da uredjuje Zagrebacku biblioteku (kako bi ga prestavili kao Hrvata a Srednovijekovnu Bosnu kao Hrvatski privijesak). Od 36. minute o Maku Dizdaru; govori Muhamed Filipovic i sin Maka Dizdara i drugi:




Medjutim Mak odbija i Zagreb i Beograd i nastavlja pisati te pjesme i proba buditi "Bsonjacki identitet". Medjutim ni Bosnjaci ga bas ne shvacaju. Mak zbog toga kaze nesto u smislu:

"Neprijatelji me zele unistiti a ni moj narod me ne shvata"

Sta vi mislite o njemu?

Nije Mak Dizdar,barem ne po meni bio "daleko ispred svoga vremena " on je bio tacno u prava osoba u pravom vremenu,kao i Alija Nametak,Zija Dozdarevic i sl. samo imali su muda da kazu i govore istinu to ih je kostalo karijere i zivota kao rahmetli Dzemu..

svejedno velikani su to, velikani svoga vremena i naroda...

Konjanik wrote:Nije Mak Dizdar,barem ne po meni bio "daleko ispred svoga vremena " on je bio tacno u prava osoba u pravom vremenu,kao i Alija Nametak,Zija Dozdarevic i sl. samo imali su muda da kazu i govore istinu to ih je kostalo karijere i zivota kao rahmetli Dzemu..

svejedno velikani su to, velikani svoga vremena i naroda...

Pa ako nije bas bio ispred vremena svoga zasto ga Bosnjaci nisu razumijeli? Bosnjaci su odmah razumijeli Izetbegovica koji je gradio identitet na Islamu ali Mak im je bio neka manje vise cudna osoba. Prosjecni Bosnjak nije imao pojma o cemu on pise.

NAOPAK2323 wrote:

Meni, laiku, čudno je zašto je ovaj video naslovljen Put u bosansku nezavisnost, umesto put u bošnjačku nezavisnost. Izuzev možda dela o velikom Džemalu Bijediću i ravnomernom razvoju republike za koji se zalagao, sve ostalo je posvećeno afirmaciji bošnjačke samosvesti.

RATM56 wrote:

NAOPAK2323 wrote:

Meni, laiku, čudno je zašto je ovaj video naslovljen Put u bosansku nezavisnost, umesto put u bošnjačku nezavisnost. Izuzev možda dela o velikom Džemalu Bijediću i ravnomernom razvoju republike za koji se zalagao, sve ostalo je posvećeno afirmaciji bošnjačke samosvesti.

Pročitaj pažljivije, ne piše ni u bosansku, ni u bošnjačku nezavisnost. Ima još živih ljudi koji su svjedoci ovih ubistava Bošnjaka.
Eto, iznenada se piloti zamijeniše i pogibe Džema. Jok, nema dokaza, nego je Nin u to vrijeme prenosio priču da je Džema volio sjest za upravljače aviona. Po tim postmortem bizarijama se vidi da je to bilo dobro spremljeno ubistvo.

S padom Rankovica 1966 godine otvorila su se vrata za djelomicnu liberalizaciju javne rijeci. To je vrijeme kad u Srbiji na celu CK sjede Marko Nikezic i Latinka Perovic koji se mogu nazvati liberalima politicke misli u Srbiji u to vrijeme. recimo kao da Cedo Jovanovic danas vodi danasnju Srbiju. Dakle jako krupna stvar. Pritisak na BiH i bosanske muslimane popusta iz Beograda. U Zagrebu su Mika Tripalo i Savka Dabcevic-Kucar koji su otprilike na istoj ideoloskoj ravni kaoi dvojac u Beogradu.

To otvara vrata u BiH za b-h intelektualce kojima je pruzena mogucnost da rade na nacionalnom osvjescivanju narodnih masa, jacanju B-H duha.
Kroz umjetnost to rade Dizdar, Selimovic, Susic u knjizevnosti, Berber, Zec i Mujezinovic kroz slikarstvo. u politici braca Pozderac i Dz. Bijedic se izdvajaju. To je taj prijelomni period 1966-1974 kad se usvaja veliko M za bosanske muslimane i uvrstavanje u juznoslavenske nacije i bar deklarativno ravnopravan politicki faktor ostalim nacionima u bivsoj SFRJ. To je taj period donosenja novog ustava iz 1974 sa pravom republika na samoodredjenje.

Dizdar djeluje u tom vremenu i djela mu odisu duhom tog vremena.

Hodidid wrote:S padom Rankovica 1966 godine otvorila su se vrata za djelomicnu liberalizaciju javne rijeci. To je vrijeme kad u Srbiji na celu CK sjede Marko Nikezic i Latinka Perovic koji se mogu nazvati liberalima politicke misli u Srbiji u to vrijeme. recimo kao da Cedo Jovanovic danas vodi danasnju Srbiju. Dakle jako krupna stvar. Pritisak na BiH i bosanske muslimane popusta iz Beograda. U Zagrebu su Mika Tripalo i Savka Dabcevic-Kucar koji su otprilike na istoj ideoloskoj ravni kaoi dvojac u Beogradu.

To otvara vrata u BiH za b-h intelektualce kojima je pruzena mogucnost da rade na nacionalnom osvjescivanju narodnih masa, jacanju B-H duha.
Kroz umjetnost to rade Dizdar, Selimovic, Susic u knjizevnosti, Berber, Zec i Mujezinovic kroz slikarstvo. u politici braca Pozderac i Dz. Bijedic se izdvajaju. To je taj prijelomni period 1966-1974 kad se usvaja veliko M za bosanske muslimane i uvrstavanje u juznoslavenske nacije i bar deklarativno ravnopravan politicki faktor ostalim nacionima u bivsoj SFRJ. To je taj period donosenja novog ustava iz 1974 sa pravom republika na samoodredjenje.

Dizdar djeluje u tom vremenu i djela mu odisu duhom tog vremena.

Mehmedalija Dizdar, zvani Mak umro je 16. jula 1971.g.

Znam. Ali period pocinje 1966 godine. Mak u njemu djeluje u periodu 1966-71. Uostalom i Selimovic i Susic pisu svoja djela u tom razdoblju. Politicka borba kroz ustavne promjene traju do donosenja novog ustava 1974 godine.

Hodidid wrote:S padom Rankovica 1966 godine otvorila su se vrata za djelomicnu liberalizaciju javne rijeci. To je vrijeme kad u Srbiji na celu CK sjede Marko Nikezic i Latinka Perovic koji se mogu nazvati liberalima politicke misli u Srbiji u to vrijeme. recimo kao da Cedo Jovanovic danas vodi danasnju Srbiju. Dakle jako krupna stvar. Pritisak na BiH i bosanske muslimane popusta iz Beograda. U Zagrebu su Mika Tripalo i Savka Dabcevic-Kucar koji su otprilike na istoj ideoloskoj ravni kaoi dvojac u Beogradu.

Ova liberalizacija je bila dvosjekli mač. Ugledni advokat iz Beograda, Rajko Danilović, je nedavno u intevjuu spomenuo kako je ova liberalizacija otvorila vrata nacionalistima...