Forum Klix.ba

Dragi forumasi, mozda mi netko moze pomoc shvatit nesto...
Cuo sam razlicite informacije vezane za fakturiranje izvezenih usluga razvoja softwarea.
Dakle, ako BiH firma zeli naplatiti usluge razvoja softwarea nekoj EU firmi, ili Hrvatskoj firmi, mora li se naplatiti i PDV, odnosno i dio dobiti (?!).

Sto se PDVa tice, znam da po nedavnom zakonu na fakture usluga reklamiranja mora ici i PDV (sto za narucioca iz vana drasticno poskupljuje proizvod jer on taj PDV ne moze "odbit" kao sto ga odbije kad narucuje u istoj drzavi (govorim o b2b).

Po novom zakonu o PDV-u na inostrane fakture ide PDV od 17% a u nastavku donosimo i obrazloženje Poreske uprave BiH:

„ U skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Službeni glasnik BiH broj 09/05, 35/05 i 100/08) („Zakon“) određene usluge taksativno navedene u članu 15 Zakona, oslobođene su plaćanja PDV-a ukoliko ih pruža pravno lice sa sjedištem u BiH pravnom licu sa sjedištem van BiH. Jedna od tih usluga je i usluga reklamiranja pod koju su se donedavno svrstavale i usluge svake vrste oglašavanja, pa i oglašavanje slobodnih radnih mjesta. Obzirom da je prije 2 godine došlo do masovnog izdavanja faktura po osnovu izvršavanja usluge reklamiranja a bez obračunavanja PDV-a, Uprava za indirektno oporezivanje je pokrenula interni postupak vezan za tumačenje odredbe člana 15. stav 2. tačka 4. Rezultat tog postupka je interno tumačenje Uprave za indirektno oporezivanje da usluge oglašavanja slobodnih radnih mjesta ne spadaju u kategoriju usluga reklamiranja, već u „opšte usluge“ koje nisu oslobođenje plaćanja PDV-a skladu s članom 15. stav 2. Tačka 4. Zakon i član 21. stav 7 i 8. Pravilnika o primjeni Zakona. Obzirom na gore navedeno, u obavezi smo obračunati PDV na predmetne usluge i ako se donedavno na iste PDV nije obračunavao. „

(citat je iz odgovora jedne BiH firme za oglasavanje)

Jel isto to vazi i za usluge razvoja softwarea?

Druga stva koja me sokirala je kad mi je porezni savjetnik u Hrvatskoj rekao da ako BiH firma fakturira usluge hrvatskoj firmi, da u toj fakturi mora biti i porez na dobit (?!?!!?!?!?!?), sto je meni zvucalo kao tesko nonsens ali nakon sto mi je pokazan nekakav clanak zakona, onda mi vise nije izgledalo kao pogresna informacija.

Ukratko, zanima me ima li ovdje netko tko se razumije u fakturiranje usluga razvoja softwarea prema firmama u EU ili Hrvatskoj. Koliko shvacam problematiku, kljucni su ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji se sklapaju sa svakom drzavom posebno. Mozda netko ima konkretno iskustvo pa mi moze pomoc.

Drug, svašta su ti rekli i sve si dobro izmješao.

Što se tiče reklame, ona je eksplicitno navedena u zakonu da se oporezuje pdv-om prema mjestu primatelja usluge, ali su domaći obveznici istu rpimjenivali za sve marketinške usluge kao i druge usluge oglašavanja, te je UIO izadala obavijest poreznim obveznicima jer je uočila sistemsku pogrešnu praksu u privredi. Znači prema Zakonu koji se nije mjenjao nekoliko godina usluge reklamiranja nisu oporezive pdv-om ako ih bh firma fakturiše ino licu. Znači, npr domaća tv stanica fakturiše u inozemstvo uslugu oglašavanja tu nema pdv-a u BiH. Međutim usluga oglašavanja konkursa, ili drugih objava u medijima nije reklama, pa samim tim nije izuzeta od pdv-a. Sve si to napisao i pogrešno protumačio, a kod poreza je bitno biti precizan.

Što se tiče tvog pitanja pdv na razvoj softverske aplikacije (općenito, jer neznam prirodu usluge):

"Prema članu 15. stav 2. tačka 4. a) Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08), prenos, ustupanje, propuštanje i stavljanje nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitne znakove ili druga prava intelektualne svojine se oporezuje prema mjestu sjedišta korisnika usluge, tj. u državi sjedišta korisnika te usluge."
Razvoj softvera se smatra uslugom ustupanja autorskih prava, te se ta usluga oporezuje u zemlji primatelja usluge, odnosno ne oporezuje se vašem slučaju u BiH.

Zakon o pdv-u puno uže posmatra prirodu usluga, nego zakon o porezu na dobit, pa u slijedećim redcima možeš shvatiti tu razliku.

Porez na dobit:
Svaka zemlja u svijetu pa tako i BiH ili Hrvatska oporezuju dobit nerezidenata koju oni ostvare pružanjem usluga u rezidentnom poreznom području.
Međutim, priča je kod poreza na dobit složenija, zbog OECD tumačenja. Vrlo je bitno šta vi u stvari fakturišete. Da li fakturišete prenos autorskih prava ili faturišete korištenje nekog softvera. Razvoj aplikacije meni djeluje da fakturišete prenos autorskih prava, mada nesmijem tvrditi dok ne bih vidio konkretan ugovor.

U biti u skladu sa OECD konvencijom u tački 13.1 vlasničkom naknadom se smatra pravo za javno umnožavanje softvera, distribuciju softvera koji je autorksi zaštičen, ili je autorski zaštičena njegova preinaka i javno prikazivanje ili distribucija. Iz navedenog zaključujemo da u skladu sa OECD tumačenjima člana 12, Autorske naknade, naknade za stjecanja prava za umnožavanje i dsitribuciju zaštičenih programa, znanja, naučnih i književnih dijela se smatraju autorksom naknadom i oporezuju se u državi izvora.

Nadalje u skaldu sa tačkom 15, Konvencije i tačkom 16, naknada za potpuni prijenos vlasništva se nemože smatrati autorskom naknadom već se tretira prema članu 7, Poslovni prihodi i oporezuje se u mjestu primatelja naknade. Također, naknade kod obimnog ali ipak djelomičnog otuđenja prava uključujući:
- isključiva prava korištenja u određenom vremenskom trajanju, ili na ograničenom geografskom području,
- dodatne uplate za korištenje prava
- naknade u obliku materijalno značajne klix uplate
se svrstavaju pod član 7, poslovni prihodi i oporezuju se u zemlji primatelja naknade.

Drugim riječima ako fakturišete autorsku naknadu u Hrvatsku, kod plaćanja će Vam Hrvatski partner odbiti porez po odbitku po stopi poreza na dobit u Hrvatskoj. Isti plaćeni porez u Hrvatskoj će ti Vi ovdje tretirati kao porezni kredit do iznosa od 10% koliko iznosi porez na dobit u FbiH, jer imate pravo na porezni kredit za svaki porez na dobit plaćen u inozemstvu.

Ukoliko u potpunosti fakturišete softver bez fakturisanja autorske naknade, onda možete zahtjevati od njih da postave upit Poreznoj upravi RH, koja je zauzela tumačenje da se takve usluge oporezuju u skladu sa članom 7 Ugovora o izbjegvanju dvostrukog oporezivanja, što će značiti da Vam Hrvatski partner nema pravo odbiti porez po odbitku jer se zbog postojanja sporazuma takav prihod oporezuje u BiH. Čak i ako Vam odbije porez po odbitku Vi ne bi imali pravo na poreski kredit.

Kod nas se često vrši pojednostavljivanje razlikovanja autorske naknade i poslovnih prihoda na slijedeći način (što nije dobro, ali VAm prezentiram tu logiku u edukativne svrhe):

Ako nekom fakturišete korištenje softvera odnosno licence na 12 mjeseci, onda se smatra da ste fakturisali autorsku naknadu. Fakturisali ste mu pravo korištenja na ograničeno vrijeme.

Ako nekom fakturišete prodaju softvera bez ograničenja, smatra se da nije riječ o fakturisanju autorske nakande, nego da je riječ o poslvnom prihodu. Znači niste fakturisali pravo korštenja, već proizvod.

Ovo je pojednostavljena logika koja može da pomogne shvatiti prirodu OECD DTT sporazuma.

Savjet:

Uputite upit UIO za pdv, detaljno opišite uslugu koju fakturišete (taksa je 50 KM, a odgovor će te dobiti najdalje za 15 dana pod uslovom da već niste poduzeli konkretne radnje).

Tražite od Hrvatskog partnera da napravi upit Poreznoj Upravi RH da li Vaša usluga ima elemente autorske naknade.

Bitno je precizno opisati prirodu usluge.

Postupite po odgovorima poreznih organa. Možda će im biti potrebno dostaviti konkretne ugovore, jer se radi o osjetljivim stvarima gdje rečenica mjenja sve.

Ricken wrote: Što se tiče tvog pitanja pdv na razvoj softverske aplikacije (općenito, jer neznam prirodu usluge):

"Prema članu 15. stav 2. tačka 4. a) Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br. 9/05, 35/05 i 100/08), prenos, ustupanje, propuštanje i stavljanje nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitne znakove ili druga prava intelektualne svojine se oporezuje prema mjestu sjedišta korisnika usluge, tj. u državi sjedišta korisnika te usluge."
Razvoj softvera se smatra uslugom ustupanja autorskih prava, te se ta usluga oporezuje u zemlji primatelja usluge, odnosno ne oporezuje se vašem slučaju u BiH.

Ricken, puno hvala na elokventnom (i ocito strucnom) odgovoru.
Ma buni me to sto ocito postoje vece razlike izmedju prodaje usluga razvoja softwarea izmedju Hrvatske i Njemacke i BiH i Hrvatske. Kad govorim o usluzi razvoju softwarea govorim o tome da recimo njemacka firma upi 1000 sati razvoja softwarea, dakle govorim o cistoj usluznoj djelatnosti, autorska prava niti u jednom trenutku nisu u drzavi u kojoj se programira (u ugovoru definirano da je vlasnik njemacka firma, ex-yu firma samo prodaje svoje sate). To da se ne oporezuje u BiH mi je logicno, zbunila me ta "iznimka" sa konkursima.

Porez na dobit:
Svaka zemlja u svijetu pa tako i BiH ili Hrvatska oporezuju dobit nerezidenata koju oni ostvare pružanjem usluga u rezidentnom poreznom području.
Međutim, priča je kod poreza na dobit složenija, zbog OECD tumačenja. Vrlo je bitno šta vi u stvari fakturišete. Da li fakturišete prenos autorskih prava ili faturišete korištenje nekog softvera. Razvoj aplikacije meni djeluje da fakturišete prenos autorskih prava, mada nesmijem tvrditi dok ne bih vidio konkretan ugovor.

Kao sto gore rekoh, prije bih rekao da se radi o fakturisanju prijenosa autorskih prava nego koristenje softwarea, ali onako laicki bih rekao da se ne radi ni o prijenosu autorskih prava jer je u samom ugovoru definirano da su autorska prava svega sto se isprogramira u vlasnistvu narucitelja usluge. No dobro, to vjerojatno znaci da se ipak radi o transferu jer tek kad narucitelj plati ima pravo i koristit proizvod programiranja.

U biti u skladu sa OECD konvencijom u tački 13.1 vlasničkom naknadom se smatra pravo za javno umnožavanje softvera, distribuciju softvera koji je autorksi zaštičen, ili je autorski zaštičena njegova preinaka i javno prikazivanje ili distribucija. Iz navedenog zaključujemo da u skladu sa OECD tumačenjima člana 12, Autorske naknade, naknade za stjecanja prava za umnožavanje i dsitribuciju zaštičenih programa, znanja, naučnih i književnih dijela se smatraju autorksom naknadom i oporezuju se u državi izvora.

"Oporezuju se u drzavi izvora"? Ajde da ja dam hipotetski primjer pa cu mozda lakse shvatit. Hrvatska firma je radila software po narudzbi za Njemacku firmu (za njihovo vlastito koristenje, dakle ne za javno koristenje, distribuciju...), recimo da se radilo o software za logistiku. Hrvatska firma nije fakturirala PDV niti ga je Njemacka firma placala. Fakturirao se i placao iznos naveden u ugovoru bez ikakvih poreza (po odbitku ili po ne-odbitku). Na kraju godine hrvatska firma na ostvarenu dobit plati 20% poreza na dobit.

Ja pokusavam skontat kako to ide u slucaju da BiH radi to isto za Njemacu (ili Hrvatsku?) firmu i tu mi se cini da postoje razlike u odnosu na Hrvatsku. Jel software iz gornjeg hipotetskog primjera spada u nesto sto se oporezuje u "drzavi izvora"? Pa dobit koju BiH firma ostvari ce se naravno oporezivat u BiH, jel se na to "oporezivanje" misli?

Nadalje u skaldu sa tačkom 15, Konvencije i tačkom 16, naknada za potpuni prijenos vlasništva se nemože smatrati autorskom naknadom već se tretira prema članu 7, Poslovni prihodi i oporezuje se u mjestu primatelja naknade. Također, naknade kod obimnog ali ipak djelomičnog otuđenja prava uključujući:
- isključiva prava korištenja u određenom vremenskom trajanju, ili na ograničenom geografskom području,
- dodatne uplate za korištenje prava
- naknade u obliku materijalno značajne klix uplate
se svrstavaju pod član 7, poslovni prihodi i oporezuju se u zemlji primatelja naknade.

OK, ovo izgeda da obuhvaca "moj" slucaj, a ne ono gore. Dakle ako se radi o "potpunom prijenosu vlasnistva" (?) i usluga se oporezuje u zemlji primatelja naknade? Mene buni to sto Njemacka firma, kao sto rekoh, nije platila ni PDV ni poreze na dobit po odbitku a siguran sam da je sve bilo legalno. "PDV" koji njemacka firma placa je ionako neutralan tako da mi je to i logicno.

Drugim riječima ako fakturišete autorsku naknadu u Hrvatsku, kod plaćanja će Vam Hrvatski partner odbiti porez po odbitku po stopi poreza na dobit u Hrvatskoj. Isti plaćeni porez u Hrvatskoj će ti Vi ovdje tretirati kao porezni kredit do iznosa od 10% koliko iznosi porez na dobit u FbiH, jer imate pravo na porezni kredit za svaki porez na dobit plaćen u inozemstvu.

To "po odbitku" je upravo termin koji mi je recen u Hrvatskoj (nisam se mogao sjetit) i upravo je tako zvucalo kao sto ti kazes. Porez na dobit u Hrvatskoj je 20%. Ono sto sad meni nije jasno, ako BiH firma razvoj softwarea plati 100KM, a zeli ga prodat za 105KM (dakle marza od 5%) hrvatskoj (ili njemacoj) firmi, kako se tocno racuna ovo sa "odbitkom"? Nije mi jasno sto znaci "hrvatski partner ce odbiti porez po odbitku". Hoce li na racun BiH firme sjest 105KM ili ce sjest 105KM * 1,2? Ili ce sjest 105*0,8? Ne kontam taj "odbitak" jer se govori o dobiti bez da se uopce zna kolika je dobit, zna se samo koliki je promet. Da pojednostavnim pitanje, na ovih 5KM marze, koliki se porez na dobit na koncu placa u kojoj drzavi (kad se sve zbroji i oduzme na kraju godine).

Koliko je relevantno ako BiH firma samo izvozi i zbog toga bude oslobodjena poreza na dobit u BiH.

Sorry sto malo slabije kopcam al ubise me ove temperature ;(

Ukoliko u potpunosti fakturišete softver bez fakturisanja autorske naknade, onda možete zahtjevati od njih da postave upit Poreznoj upravi RH, koja je zauzela tumačenje da se takve usluge oporezuju u skladu sa članom 7 Ugovora o izbjegvanju dvostrukog oporezivanja, što će značiti da Vam Hrvatski partner nema pravo odbiti porez po odbitku jer se zbog postojanja sporazuma takav prihod oporezuje u BiH. Čak i ako Vam odbije porez po odbitku Vi ne bi imali pravo na poreski kredit.
...
Uputite upit UIO za pdv, detaljno opišite uslugu koju fakturišete (taksa je 50 KM, a odgovor će te dobiti najdalje za 15 dana pod uslovom da već niste poduzeli konkretne radnje).

Tražite od Hrvatskog partnera da napravi upit Poreznoj Upravi RH da li Vaša usluga ima elemente autorske naknade.

Koliko znam, u Hrvatskoj to sa upitima poreznoj upravi nicemu ne sluzi jer njihovi odgovori (ako ih i daju) nisu obavezujuci. Ovo mi zvuci super sto kazes da se u BiH moze platit pa da dobijes obavezujuci (?) odgovor.

Hvala jos jednom na pokusaju da mi se objasni!!!

Ja neznam koji je Vaš slučaj. Ali da sažmemo priču, u članu 15 Zakona o pdv-u tačka 4 su nabrojane usluge koje se pdv-om oporezuju prema mjestu primatelja usluge:

a) prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;
b) reklamiranja;
c) savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka;
d) preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;
e) bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;
f) stavljanja osoblja na raspolaganje;
g) pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prenos, emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo na korišćenje takvog prenosa, emitovanja ili prijema;
h) iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prevoznih sredstava;
i) posredovanja prilikom pružanja usluga iz podtač. a) do h).

Eh sad šta je tačno vaša usluga, ja neznam, naša je priča u edukativne svrhe.
Ako su konsalting sati, onda se može podvesti pod član 15, ako je prenos prava isto, ako je usluga obrade i davanje podataka onda isto nema pdv-a, ako je nešto što nije nabrojano onda morate obračunati pdv. Ja vam nemogu reći ništa više jer neznam prirodu usluga.

Također morate imati na umu da su različite zemlje prihvatile različit stepen tumačenja OECD pravila. Pa tako je Njemačka prihvatila skoro sva tumačenja, dok je Hrvatska prihvatila samo dio, pa može doći do različitog tretmana istih transakcija u različitim zemljama. BiH se još nije očitovala. Relevantna legislativa u ovom slučaju je legislativa primatelja usluge. Relevantna legislativa za priznavanje poreznog kredita je legislativa zemlje davatelja usluga.

Zašto je ovo bitno. U pravilu prodaja intelektualnog vlasništva, u šta spada softver se oporezuje kao autorska naknada, izuzev u onim slučajevima kada postoje drugačija OECD tumačenja, pod uvjetom da ih je ta zemlja prihvatila. Zato postoj mogućnost da nešto što je oporezivom u Hrvatskoj porezom po odbitku nije u Njemačkoj.

Ja konkretno znam neka mišljenja koja je izdala HR Porezna uprava, gdje su većinom usvojili tumačenja OECD-a po pitanju autorskih naknada. Zato Vam i savjetujem da se postavi upit jer kako ste obrazložili mislim da je stvar čista da se treba primjeniti član 7 DTT ugovora, odnosno oporezivanje treba izvršiti samo u BiH, i imam primjere mišljenja HR porezne uprave gdje se upravo ovakvi slučajevi smatraju u okviru člana 7 DTT-a u Hrvatskoj.

Kako se računa porez po odbitku:

Vi fakturišete 100 EURA licenci Hrvatskom partneru. Hrvatski partner Vam uplati 80 EUR-a, a 20 EURA plati državi u Vaše ime. Vi 10 EURA možete u BiH koristiti kao porezni kredit, a 10 EURA vam je trošak perioda (sa vrlo upitnom mogućnošću priznavanja kao poreznog troška zbog člana 17, tačka 3 Zakona o porezu na dobit FBiH.
Nema te pravo ni na kakvo priznavanje troškova jer nemate poslovnu jedinicu u Hrvatskoj. Imate mogućnost osnovati tamo recimo stalno mjesto poslovanja, pa će Hrvatski partner platiti Hrvatskom mjestu poslovanja 100 EURA, a Hrvatsko mjesto polsovanja Vaše firme će se oporezivati na bazi razlike prihoda i rashoda. Ali bez ove karike u lancu Hrvatska kao niti jedna druga država Vam ne priznaje troškove već oporezuje bruto prihod koji ostvarite poslovanjem u toj zemlji. Zato i postoje DTT ugovori (Double tax treaties).

Što se tiče poreza na dobit u BiH ima te pravo koristiti poreznu olakšicu po osnovu izvoza jer svoje prihoda naplačujete iz inozemstva. Međutim to je samo za sastavljanje porezne bilance u FBiH. Hravtska će vam uvijek uzimati onih 20%, naravno ako se ne izborite da se primjeni član 7, poslovna dobit DTT-a.

Kako ide primjenom člana 7 DTT sporazuma:

Vi fakturišete usluge u Hrvatskom partneru u iznosu od EUR 100. On primjeni član 7, zatraži od vas dokaze o rezidentnosti u BiH i da će prihod biti oporezovana po zakonima FBiH, te vam uplati cijeli iznos. Ovaj iznos ulazi u poreznu bilancu i oporezuje se u BiH ili se primjenjuju kao u Vašem slučaju porezne olakšice.

To je otprilike to što vam ja mogu pomoći.

Lijep pozdrav

Nazoves poreznu I pitas ali koliko znam da se pdv nije placao na izvoz jer bi to bilo duplo oporezivanje...

moa wrote:Nazoves poreznu I pitas ali koliko znam da se pdv nije placao na izvoz jer bi to bilo duplo oporezivanje...

Na koji broj se javljaju?

Upravu si za izvoz roba.

.