Forum Klix.ba

Posted: **23/05/2013 13:19**

Italijanski biznismeni firme iz Milana sele u Visoko i Sarajevo

U roku 15-20 dana očekujemo da stignu mašine da bi počeli punim kapacitetom proizvoditi vrata, prozore, garažna vrata i 90% proizvoda će biti za izvoz", kazala je Zakira Gurda, direktorica DGS-a i dodala da je za početak u planu zapošljavanje 20 radnika sa biroa i četiri administrativna radnika.

Koliko je ozbiljna kompanija DGS govori podatak da su sklopili ugovor sa NATO-om, čiju zgradu u Vicenzi trebaju opremiti svojim proizvodima.

I druga firma koje se seli u našu zemlju, poznatog je renomea, a osim njih, još nekoliko italijanskih firmi će ubrzo svoja sjedišta i proizvodne kapacitete preseliti u Bosnu i Hercegovinu odakle će poslovati sa cijelom Evropom.

Detaljnije u video prilogu

http://www.ekapija.ba/Vijest/investicij ... jevo/25825

Posted: **23/05/2013 13:24**

Srebrenicu očekuje otvaranje više pogona i radnih mjesta

http://ekapija.ba/Vijest/investicije/sr ... esta/25714

Kompanija "Prevent" gradi novi objekat u Potočarima kod Srebrenice za proširenje i povećanje obima proizvodnje i otvaranje novih 50 radnih mjesta, rekao je Srni načelnik srebreničke opštine Ćamil Duraković.

On je izrazio očekivanje da će radovi na izgradnji novog pogona i instalisanju opreme biti relativno brzo završeni i da će za dva do tri mjeseca početi proizvodnja dijelova za autoindustriju.

Duraković je rekao da je izvjesno otvaranje i novih 30 radnih mjesta u pogonu "Cimosa" u Potočarima koji će biti angažovani na kooperativnoj proizvodnji "Cimosa" i "Preventa" koja će biti uspostavljena za proizvodnju određenih elemenata.

Prema njegovim riječima, realno je očekivati da i goraždanska firma "Preciza" uskoro počne graditi proizvodni pogon u Srebrenici, u kome zaposlenje treba da dobije oko 50 radnika, jer su dobijena uvjeravanja od poslovodstva te firme koja je ispoljila interesovanje da na taj način doprinese oporavku ove opštine.

On je naglasio da realizacija ova tri programa treba da omogući otvaranje ukupno 130 novih radnih mjesta, ali da postoje i drugi projekti koji nagovještavaju ulaganja i novo zapošljavanje.

Duraković kaže da postoji ozbiljno interesovanje jedne kompanije iz Srbije za otvaranje pogona metalne industrije u Skelanima.

"Nastojimo ugovoriti sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Željkom Cvijanović i resornim ministrima da se sagleda vlasnička struktura i mogućnost pokretanja proizvodnog programa u bivšoj fabrici `Limko` u Skelanima koja godinama ne radi. Tako bi bila spašena od propadanja, objekti i infrastruktura ponovo bi bili iskorišteni za industrijsku proizvodnju, a određen broj nezaposlenih sa tog udaljenog i nerazvijenog područja dobilo bi posao u blizini mjesta stanovanja", rekao je Duraković.

On očekuje da će uskoro doći do tog sastanka i dogovora kako bi se pristupilo realizaciji ove poslovne inicijative.

Duraković je naglasio da opština uz pomoć UNDP-a namjerava izgraditi nekoliko poslovnih objekata u industrijskim zonama ove opštine koji će biti ponuđeni potencijalnim investitorima za pokretanje proizvodnje i zapošljavanje novih radnika.

On je uvjeren da će do realizacije svih ovih projekata i inicijativa doći u ovoj godini.

"Pored aktivnosti na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta u industriji i pokretanju rada novih proizvodnih pogona, opština Srebrenica obezbijedila je 20.000 KM za nabavku 50 sistema za navodnjavanje plantaža jagodičastog voća i oni će uskoro biti nabavljeni i dodijeljeni uzgajivačima, a oko 40.000 KM namijenjeno je za podsticaj proljećne sjetve", precizirao je Duraković.

Kako je rekao, na jesen će biti nabavljeno još 50 sistema za navodnjavanje jagodičastog voća i planirano je izdvajanje 40.000 KM iz opštinskog budžeta za jesenju sjetvu kako bi se pružila podrška poljoprivrednoj proizvodnji i ostanku stanovništva na selu stvaranjem uslova da mogu živjeti od svog rada.

"Sve ove aktivnosti vode se sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, zapošljavanja i poboljšavanja uslova života i opstanka stanovništva u srebreničkoj opštini, te prevazilaženja ekonomske krize i razvoja ove opštine kao i poboljšanja standarda njenih građana", zaključio je Duraković

Posted: **23/05/2013 13:28**

Za prazne plastične boce od sada moguće dobiti novac i u BiH

http://www.vijesti.ba/vijesti/bih/14766 ... c-BiH.html

SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini se reciklira samo pet posto otpada, a ipak njegovo iskorištavanje moglo bi biti velika ekonomska prilika za našu državu.

U Kantonu Sarajevo do nedavno nije postojala nijedna firma koja bi se bavila otkupom PET ambalaže, no na sreću kompanija Aida-Commerce iz Sarajeva je od februara ove godine započela sa ovim poslom.

„Po prvi put u Bosni i Hercegovini se radi po sistemu reciklažnog dvorišta, koje obuhvata mnogo veći stepen reciklaže nego prije. Do sada smo samo radili obojene metale i željezo, a reciklažno dvorište u budućnosti podrazumijeva tretman otpada, drvenog, staklenog, plastičnog iz svih kategorija, a tu spada i prečišćavanje odnosno recikliranje zauljenih voda, što niko u BiH ne radi. To je dobro za okolinu, dobro je za grad, dobro je za nas“, kaže na početku razgovora za ekapija.ba Edin Džanković, direktor firme Aida-Commerce.

Firma Aida-Commerc postoji preko 20 godina, a na početku svog posla radila je samo otkup starog željeza, bakra, aluminija itd. Tijekom vremena javila se potreba za proširenjem ove djelatnosti, tako da su sada prvi u Kantonu Sarajevo koji otkupljuju PET ambalažu, kao i najlon, papir i karton.

Pored toga oni su prvi u KS-u počeli sa tretmanom otpadnih voda, te za taj posao dobili dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša. Dozvolu imaju od prošlog mjeseca, a prvi tretman prečišćavanja su već uradili na benzinskoj pumpi El Tarik Oil.

Tako se i iz starog željeza, koje se šalje u željezare, može dobiti nova željezna armatura i razni profili za metalnu industriju. Dok kod reciklaže obojenog metala, on se šalje u topionice, iz kojih se vraća u obliku profila za aluminijumska vrata, limova i sl.

„Što se tiče papira, nakon prikupljanja šaljemo ga u Natron Maglaj ili druge fabrike za reciklažu papira, gdje se nakon njihove obrade dobija novi papir. Poenta cijelog procesa recikliranja je da se stari otpad preradi i vraća u prvobitno stanje ili stanje koje je pribiližno tome uz smanjenje troškova, opterećenja i sl.“, kaže Džanković.

On također navodi da je posao koji oni rade, a to je zbrinjavanje sekundarnih sirovina, koristan iz više razloga, prva je zaštita okoline, druga stvar da se smanjuje opterećenje na deponiju, a treća stvar je važna za ljude iz BiH koji su slabijeg materijalnog stanja jer imaju mogućnost da zarade. Otkupna cijena papira je od 70 do 100 maraka, dok je pet ambalaže 350 maraka po toni.

„Kod nas postoji jedna ogromna armija nezaposlenih ljudi, koji su najjača ekološka sila u našoj zemlji. Iza rata niko nije tretirao stari otpad, oluke, peći jer ga niko nije ni kupovao i samim time se zagađivala okolina. Kada je uvedena praksa da se željezo kupuje, ta armija je za godinu dana potpuno očistila sve u našem okruženju“,kazao nam je direktor firme Aida-Commerce, koji se nada da će i njihov novi projekat otkupa PET ambalaže rezultirati čistijom životnom sredinom.

Posted: **24/05/2013 13:20**

U Dobošnici kod Lukavca završeno pet vagona za kakanjski rudnik

U pogonu firme Gredelj-Revom, u naselju Dobošnica kod Lukavca, danas je ozvaničen završetak prvih pet velikih teretnih vagona za potrebe Rudnika mrkog uglja Kakanj. Vagoni su u potpunosti bosanski proizod, a u izradi su učestvovale i druge firme metalske industrije sa područja Tuzlanskog kantona. Ovim se otvara put da metalci iz Dobošnice postanu stabilna firma nakon mnogo godina.

Sa međunarodnim certifikatom, vagoni će iz Dobošnice krenuti do Rudnika Kakanj. Poručila ih je Elektroprivreda BiH.

"Vrijednost projekta koji radimo za Rudnik Kakanj je 3,2 miliona maraka. To je 20 vagona", objašnjava Nasir Silajdžić, direktor Gredelja d.o.o. Sarajevo.

Ovo mnogo znači i štedi novac Rudniku Kakanj pri transportu uglja od kopa do Termoelektrane. Čekajući domaće vagone, morali su unajmljivati strane.

"Vagone smo unajmljivali od jedne slovačke kompanije. Dobivanjem ovih vagona mi automatski prekidamo najam i time činimo još jedan korak više na uštedama u radu", kaže Mirsad Jašarspahić, direktor RMU Kakanj

Uz isporuku prvih samostalno proizvedenih vagona, koje što je do rata proizvodio „Vaso Miskin“ u Sarajevu, u Dobošnici obilježavaju 60. godišnjicu rada na remontovanju vagona, a 2011. bili su pred stečajem.

"Našli smo dobre ljude, a to je, prije svega, Termoelektrana Tuzla koja je povjerila ovoj firmi da remontuje 24 vagona", izjavio je Željko Knežiček, ministar industrije, energetike i rudarstva TK-a

Sada ostaje da se vidi hoće li biti kreditne podrške proizvodnji bosanskog vagona, a time i isplati zaostalih obaveza prema 120 uposlenih u Dobošnici.

Posted: **24/05/2013 21:36**

Turska Zirat banka otvoriće, nakon Banjaluke, poslovnicu i u Srebrenici

http://www.nezavisne.com/posao/privreda ... 93228.html

Posted: **24/05/2013 22:03**

U Zavidovićima uskoro 135 novih radnih mjesta

Zahvaljujući zajedničkom bosansko-italijanskom ulaganju, u Zavidovićima će uskoro biti otvoreno 135 novih radnih mjesta. U pogon za proizvodnju specijaliziranih mašinskih dijelova uloženo je do sada oko tri miliona maraka, a do kraja godine investitori najavljuju izgradnju livnice i nova ulaganja.

U poslovnoj zoni Ekonomija Batvice u Zavidovićima uskoro bi trebala početi proizvodnja specijaliziranih mašinskih dijelova za turbine, termoelektrane, brodske motore te odlivke za vjetrenjače. Rezultat je to zajedničkog ulaganja domaćih i italijanskih investitora. Posao će u prvoj fazi proizvodnje dobiti 135 radnika, a pedesetak ih je već angažirano.

U prostor i opremu do sada je uloženo oko tri miliona maraka, a investitori najavljuju proširenje proizvodnih kapaciteta i dodatna ulaganja od oko 800.000 eura.

U situaciji kada je u općini Zavidovići neuposleno oko 7.000 osoba, ovaj je projekt mobilizirao i općinsku administraciju, pa su sve potrebne procedure u vezi s pokretanjem proizvodnje efikasno i brzo provedene. I iz Vlade Zeničko-dobojskog kantona najavljuju podršku ovom i sličnim poslovnim poduhvatima. Kantonalni premijer Fikret Plevljak tvrdi kako će se ovaj kanton i dalje truditi da stvara povoljan poslovni ambijent kako bi motivisali inostrane ulagače da dolaze u ZDK kako bi se zaposlio što veći broj ljudi.

Načelnik Općine Zavidovići Suad Omerašević rekao je kako se nada se da će primjer ove investicije biti pokazatelj i drugima da će kapital koji ulože u BiH biti siguran.

U drugoj fazi ovog projekta, koja bi trebala biti realizirana do kraja ove godine, investitori najavljuju upošljavanje još 370 radnika jer je planirano proširenje proizvodnje te izgradnja livnice. Da je riječ o ozbiljnim namjerama potvrđuje i podatak da je za te namjene u Poslovnoj zoni već kupljeno 10.000 metara kvadratnih zemljišta.

Posted: **29/05/2013 14:39**

Ono o čemu se donedavno samo nagađalo, odnedavno je postalo realnost. “Pošte Srpske“, zbog lošeg poslovanja i finansijskog bilansa, počele su da rasprodaju svoju imovinu.

http://ekapija.ba/Vijest/investicije/po ... vinu/26060

Raspisan je javni konkurs za prodaju osam nepokretnosti putem usmenog javnog nadmetanja, odnosno licitacije. Osam objekata "Pošta Srpske", strateški raspoređenih od Kozarca do Bileće, daje se na prodaju. Ukupna procijenjena vrijednost-oko 6,5 miliona maraka. Još se ne zna u čije ruke će dopasti ta javna imovina, a u "Poštama" prodaju pravdaju-nerentabilnošću. Novac neće biti spiskan, tvrde u „Poštama“. Ukoliko dođe do prodaje, novac će, kažu, biti iskorišćen za investicije, ne za tekuće troškove i pokrivanje gubitaka.

Resorni ministar nije upućen o kojim se licitacijama radi. Upućen je da stanje u "Poštama" ne valja. I PDP-ovac Branko Dokić se svojevremeno, kao ministar komunikacija i transporta BiH, bavio "Poštama". Protivi se krčmljenju imovine javnih preduzeća. Licitacija za prodaju imovine u svim gradovima biće održana 7.juna, u 12 časova. To je, očigledno, samo početak rasprodaje resursa nekadašnjeg ogromnog PTT sistema, jer od 263 poslovnice čak 173 posluju sa gubicima.

(Izvor: TVBN)

Posted: **07/07/2013 13:29**

IZBOR 100 NAJVEĆIH -DOBRA PORUKA STRANIM INVESTITORIMA

http://www.privrednastampa.biz

Rangiranje velikih preduzeća
http://www.klix.ba/biznis/privreda/ovo- ... /130704079

Prve tri velike firme prema ukupnom prihodu u 2012. godini su:

1. Optima Grupa d.o.o. Banja Luka 1.300.788.068 KM
2. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 926.280.807 KM
3. Arcelor Mittal Zenica d.o.o. 723.172.630 KM

Prve tri velike firme prema izvozu u 2012. godini:

1. Aluminij d.d. Mostar 440.967.127 KM
2. ArcelorMittal Zenica d.o.o. 430.434.757 KM
3. Optima Grupa d.o.o. Banja Luka 280.509.533 KM

Prve tri velike firme prema neto dobiti u 2012. godini su:

1. BH Telecom d.d. Sarajevo 131.700.576 KM
2. Telekomunikacije Republike Srpske a.d. - B. Luka 109.963.497 KM
(Telekom Srpske a.d. Banja Luka i MTEL a.d. B. Luka)
3. JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar 86.347.115 KM

Prve tri velike firme prema investicijama u 2012. godini su:

1. JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar 291.155.510 KM
2. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 243.379.397 KM
3. EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. 209.555.760 KM

Rangiranje preduzeća prema konsolidovanim rezultatima poslovanja u 2012.

Prema konsolidovanim rezultatima poslovanja u 2012. prema ukupnom prihodu:

1. Optima Grupa d.o.o. Banja Luka 1.301.788.000 KM
2. JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo 955.367.000 KM
3. ArcelorMittal Zenica d.o.o. 723.172.000 KM

Prema konsolidovanim rezultatima poslovanja u 2012. najveći izvoznici u BiH su:

1. Prevent BH d.o.o. Visoko 477.316.000 KM
2. Aluminij d.d. Mostar 440.967.000 KM
3. ArcelorMittal Zenica d.o.o. 430.434.000 KM

Prema konsolidovanim rezultatima poslovanja u 2012. najveći prema neto dobiti su:

1. BH Telecom d.d. Sarajevo 131.700.576 KM
2. Telekomunikacije Republike Srpske a.d. - B. Luka 110.545.854 KM
(Telekom Srpske a.d. Banja Luka i MTEL a.d. B. Luka)
3. JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar 86.347.115 KM

Rangiranje srednjih preduzeća

Na rang-listi srednjih preduzeća prema ukupnom prihodu u 2012. godini prva tri mjesta zauzeli su:

1. Trgovir-Energy d.o.o. Gračanica 45.975.621 KM
2. SGB d.o.o. Banja Luka 42.646.920 KM
3. Henzi Commerce d.o.o. Sarajevo 29.101.444 KM

Prve tri srednje firme prema izvozu u 2012. godini su:

1. Bill Colour Metal d.o.o. Banja Luka 12.109.478 KM
2. Kotex-Derma d.o.o. Tuzla 11.669.973 KM
3. Compact d.o.o. Banja Luka 11.133.886 KM

Prve tri srednje firme prema neto dobiti u 2012. godini su:

1. Magnolija EU d.o.o. Banja Luka 3.464.343 KM
2. Marmerossi d.o.o. Sanski Most 3.280.990 KM
3. Pirnar d.o.o. Bosanski Petrovac 3.248.426 KM

Rangiranje malih preduzeća

Na rang-listi malih preduzeća prema ukupnom prihodu u 2012. godini prva tri mjesta zauzeli su:

1. Dobby d.o.o. Tuzla 7.835.462 KM
2. Makromikro d.o.o. Sarajevo 7.078.631 KM
3. Leading d.o.o. Sarajevo 6.914.958 KM

Prve tri male firme prema izvozu u 2012. godini su:

1. Makromikro d.o.o. Sarajevo 6.379.249 KM
2. Gormi drvo d.o.o. Sarajevo 4.121.074 KM
3. Golden Tours d.o.o. Tuzla 3.891.122 KM

Prve tri male firme prema neto dobiti u 2012. godini su:

1. Optima Power do.o.o. Modriča 1.030.490 KM
2. Romanija-Kop d.o.o. Han Pijesak 815.775 KM
3. Telefongradnja d.o.o. Kalesija 802.306 KM

Posted: **07/07/2013 13:31**

100 najvećih kompanija u BiH: Tešanj s 13 kompanija najuspješniji

Prema ocjeni “Poslovnih novina”, među 100 najuspješnijih bh. firmi našlo se čak 13 kompanija iz Tešnja. Načelnik Tešnja Fuad Šišić za predstavnike kompanija priredio je prijem i uručenje zahvalnica firmama “Hifa Group”, “Hifa”, “Mann Hummel BA”, “Madi”, “Farex”, “Pobjeda” i “AS Group”, koji je dobitnik i posebnog priznanja “Srebrni pečat” za opći uspjeh.

Priznanje za najuspješniju malu firmu u ZDK pripalo je preduzeću “B&M Comerce” iz Tešnja

Među srednjim kompanijama iz Tešnja priznanja su dobili “Koteks”, “Alpina Bromy”, “Belif” i “Saračević”, a među malima su “Artisan” i “Life Oil”.

Priznanje za najuspješniju malu firmu u ZDK pripalo je preduzeću “B&M Comerce” iz Tešnja.

http://jelah.info/tesanj/267-100-najvec ... sniji.html

Forum Klix.ba

Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#1 Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#2 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#3 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#4 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#5 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#6 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#7 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#8 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije

#9 Re: Ekonomija : vijesti i globalne diskusije