Književni/Standardni jezik

[jonathan livingston]

Koje su osobine književnog, a koje standardnog jezika? Bio bih jako zahvalan kada bi neki lingvista mogao tačno objasniti razliku između ova dva oblika jezika.

[sen555]

Književni ili standardni ili savremeni jezik su sinonimi, tj. nema razlike između ovih pojmova.

[jonathan livingston]

Književni ili standardni ili savremeni jezik su sinonimi, tj. nema razlike između ovih pojmova.

Potrazio sam po internetu i nasao ukratko objasnjene razlike između književnog i standardnog jezika u hrvatskom jeziku

"Hrvatski književni jezik, osim standardnog jezika, upotrebljava i nestandardne i supstandardne idiome i jedan je od funkcionalnih stilova standardnog jezika, uz administrativni, znanstveni, publicistički i razgovorni stil. Hrvatski književni jezik nadređen je hrvatskom standardnom jeziku po dijakroniji (kroz povijest) jer je stariji."
"Standardni su jezici u funkciji nositelja nacionalnoga kulturnoga identiteta. To su normirani idiomi koji nekoj zajednici (modernom društvu) služe u svim potrebama civilizacije."

Ne mogu pronaci nista vezano za bosanski jezik i njegove oblike standardnog i knjizevnog jezika.
Nadam se da ce neko imati nesto da doda na ovo.

[gagy06]

To je otprilike isto. Standard definise sta je pravilno a sta nepravilno sto je definisano pravopisom, rjecnikom i gramatikom. Standard je, kako znamo, podlozan promjenama.

[jonathan livingston]

To je otprilike isto. Standard definise sta je pravilno a sta nepravilno sto je definisano pravopisom, rjecnikom i gramatikom. Standard je, kako znamo, podlozan promjenama.

Tako sam i ja otprilike to shvatio. Knjizevni jezik se koristi kao umjetnicki izrazaj, i cesto sadrzi dijalekte, a standardni jezik tacno definise pravila i on je ustvari akademski jezik.
To mi je bilo interesantno jer se kod nas cesto kaze knjizevni jezik dok se misli na standardni.

[Mračajski proto]

Osobine standardnog jezika su:

- konkretnost

- funkcionalna polivalentnost

- autonomnost

Konkretnost predstavlja činjenicu da je govornicima poznat element jezika kao sistem pravila kojima se povezuju. Do konkretnosti se dolazi u procesu standardizacije jezika, izradom rječnika i normativnih priručnika, pravopisa i gramatike!

Proces standardizacije se naziva ''Planiranje korpusa'', a tri su etape:

1. Selekcija - izbor organskog idioma koji će biti osnova standardnog jezika. Društvena zajednica se opredjeljuje za organski idiom za osnovu standardnog jezika. Najčešće preovladava idiom najjačih centara. Idiom na kojem je razvijena neka književnost ili idiom koji je najrasprostranjeniji!

2. Deskripcija - pripada isključivo lingvistima nakon što idiom izaberu društvene snage. Sve što postoji treba opisati. Riječi, glasove, morfeme, zatim ispisati pravila.

3. Kodifikacija - propisivanje, društveni posao. Odbacivanje onoga što može i što ne može biti u standardnom jeziku.

Standardni jezik je autonoman vid jezika, uvijek normiran i funkcionalno polivalentan koji nastaje pošto se jedna etnička ili nacionalna formacija, uključivši se u internacionalnu civilizaciju počne u njoj služiti svojim idiomom koji do tada fuknkcionira samo za potrebe etničke civilizacije.

Sinonimi standardnog jezika:

literalni,
pismeni,
pisani,
opći,
općenacionalni,
kulturalni,
kulturni,
normirani,
dijalektni

[Ali-sa]

Osobine standardnog jezika su:

- konkretnost

- funkcionalna polivalentnost

- autonomnost

Konkretnost predstavlja činjenicu da je govornicima poznat element jezika kao sistem pravila kojima se povezuju. Do konkretnosti se dolazi u procesu standardizacije jezika, izradom rječnika i normativnih priručnika, pravopisa i gramatike!

Proces standardizacije se naziva ''Planiranje korpusa'', a tri su etape:

1. Selekcija - izbor organskog idioma koji će biti osnova standardnog jezika. Društvena zajednica se opredjeljuje za organski idiom za osnovu standardnog jezika. Najčešće preovladava idiom najjačih centara. Idiom na kojem je razvijena neka književnost ili idiom koji je najrasprostranjeniji!

2. Deskripcija - pripada isključivo lingvistima nakon što idiom izaberu društvene snage. Sve što postoji treba opisati. Riječi, glasove, morfeme, zatim ispisati pravila.

3. Kodifikacija - propisivanje, društveni posao. Odbacivanje onoga što može i što ne može biti u standardnom jeziku.

Standardni jezik je autonoman vid jezika, uvijek normiran i funkcionalno polivalentan koji nastaje pošto se jedna etnička ili nacionalna formacija, uključivši se u internacionalnu civilizaciju počne u njoj služiti svojim idiomom koji do tada fuknkcionira samo za potrebe etničke civilizacije.

Sinonimi standardnog jezika:

literalni,
pismeni,
pisani,
opći,
općenacionalni,
kulturalni,
kulturni,
normirani,
dijalektni

Ovo smo prekucali kod najbolje profesorice na odsjeku

[Mračajski proto]

Ima i boljih profesora.

[Ali-sa]

Ima i boljih profesora.

Nema.

[certified_fascist]

Evo naiđoh na temu, pa ću opet da pitam:
Gdje mogu da pročitam onaj "standard", o kojem svi pričaju, a koji očito uopšte ne postoji? Pokažite mi knjigu ili dokument koji se zove "Standard bosanskog jezika, stanje iz 2013." ili slično, i zakon koji definiše da je upravo ova knjiga važeći propis za službenu upotrebu jezika.

Jezici su mi posao, konkretno radim u firmi koja sastavlja rječnike, i često bi mi bilo korisno da _pouzdano_ saznam koja riječ/oblik/gramatička konstrukcija je pravilna i koja je žargonska, regionalna, umjetnička itd. Međutim, provjeravanje istog se uglavnom snosi na pretraživanje interneta, savjetovanje s kolegama i provjeravanje u raznoraznim starijim rječnicima, jer je nemoguće doći do nekog službenog standarda iako se na svakom (ama baš svakom) internetskom forumu neko poziva na isti. Evo npr.:

To je otprilike isto. Standard definise sta je pravilno a sta nepravilno sto je definisano pravopisom, rjecnikom i gramatikom. Standard je, kako znamo, podlozan promjenama.

BTW ne radi mi se samo o bosanskom, nego i o srpskom i hrvatskom. Hvala.

[gagy06]

".. jer je nemoguće doći do nekog službenog standarda iako se na svakom (ama baš svakom) internetskom forumu neko poziva na isti..."

Pa mislim da je stvar vrlo jednostavna. Važeći je onaj (rječnik, pravopis, gramatika) koji je trenutno u upotrebi. Koliko ja znam postoje 3 rječnika koja se koriste kao referenca za bosanski jezik- rječnik Alije Isakovića (nisam siguran, mislim da se zove Rječnik karakteristične bosanske leksike), Dževada Jahića (ovaj dobro vuče na istočnu Bosnu) te rječnik Instituta za jezik. Od pravopisa imamo pravopis Senahida Halilovića, a gramatiku je radila grupa autora 1999.

Sad, vjerujem da ce da se jave neki friski studenti pa da ponude jos neki izvor.

Mislim da je ovih dana u hrvatskoj objavljen online hrvatski rječnik i gramatika.

[Ali-sa]

".. jer je nemoguće doći do nekog službenog standarda iako se na svakom (ama baš svakom) internetskom forumu neko poziva na isti..."

Pa mislim da je stvar vrlo jednostavna. Važeći je onaj (rječnik, pravopis, gramatika) koji je trenutno u upotrebi. Koliko ja znam postoje 3 rječnika koja se koriste kao referenca za bosanski jezik- rječnik Alije Isakovića (nisam siguran, mislim da se zove Rječnik karakteristične bosanske leksike), Dževada Jahića (ovaj dobro vuče na istočnu Bosnu) te rječnik Instituta za jezik. Od pravopisa imamo pravopis Senahida Halilovića, a gramatiku je radila grupa autora 1999.

Sad, vjerujem da ce da se jave neki friski studenti pa da ponude jos neki izvor.

Mislim da je ovih dana u hrvatskoj objavljen online hrvatski rječnik i gramatika.

Trenutno najbolji rječnik po mom mišljenju je "Rječnik bosanskoga jezika" autora Ismaila Palića, Senahida Halilovića i Amele Šehović, a što se tiče gramatike-"Gramatika bosanskoga jezika" Dževad Jahić, Senahid Halilović i Ismail Palić.
Također, dobra je "Hrvatska gramatika" Barić, Lončarić, Malić, Pavešić, Peti, Zečević i Znika.
Pravopis-Senahid Halilović.

[Afanasi_94]

".. jer je nemoguće doći do nekog službenog standarda iako se na svakom (ama baš svakom) internetskom forumu neko poziva na isti..."

Pa mislim da je stvar vrlo jednostavna. Važeći je onaj (rječnik, pravopis, gramatika) koji je trenutno u upotrebi. Koliko ja znam postoje 3 rječnika koja se koriste kao referenca za bosanski jezik- rječnik Alije Isakovića (nisam siguran, mislim da se zove Rječnik karakteristične bosanske leksike), Dževada Jahića (ovaj dobro vuče na istočnu Bosnu) te rječnik Instituta za jezik. Od pravopisa imamo pravopis Senahida Halilovića, a gramatiku je radila grupa autora 1999.

Sad, vjerujem da ce da se jave neki friski studenti pa da ponude jos neki izvor.

Mislim da je ovih dana u hrvatskoj objavljen online hrvatski rječnik i gramatika.

Trenutno najbolji rječnik po mom mišljenju je "Rječnik bosanskoga jezika" autora Ismaila Palića, Senahida Halilovića i Amele Šehović, a što se tiče gramatike-"Gramatika bosanskoga jezika" Dževad Jahić, Senahid Halilović i Ismail Palić.
Također, dobra je "Hrvatska gramatika" Barić, Lončarić, Malić, Pavešić, Peti, Zečević i Znika.
Pravopis-Senahid Halilović.

Tako je, kolegice

[Mračajski proto]

[Ali-sa]

Kolega šta je smiješno?

[Mračajski proto]

Ništa.

[Ali-sa]

Fino sam sve napisala
Ti napiši nešto za svoj omiljeni predmet ahahahahah

[Mračajski proto]

Hahaha. Kad neko otvori temu o Interkulturalnom izučavanju...

[Ali-sa]

Otvorit ćemo nije problem

[certified_fascist]

".. jer je nemoguće doći do nekog službenog standarda iako se na svakom (ama baš svakom) internetskom forumu neko poziva na isti..."

Pa mislim da je stvar vrlo jednostavna. Važeći je onaj (rječnik, pravopis, gramatika) koji je trenutno u upotrebi. Koliko ja znam postoje 3 rječnika koja se koriste kao referenca za bosanski jezik- rječnik Alije Isakovića (nisam siguran, mislim da se zove Rječnik karakteristične bosanske leksike), Dževada Jahića (ovaj dobro vuče na istočnu Bosnu) te rječnik Instituta za jezik. Od pravopisa imamo pravopis Senahida Halilovića, a gramatiku je radila grupa autora 1999.

Sad, vjerujem da ce da se jave neki friski studenti pa da ponude jos neki izvor.

Mislim da je ovih dana u hrvatskoj objavljen online hrvatski rječnik i gramatika.

Šta znači "koji je trenutno u upotrebi"? Kakvoj upotrebi? Upotrebi od strane koga? Ko ih koristi kao referencu za bosanski jezik? Ko je odredio (i kojim zakonom/propisom) da se upravo ovi rječnici koriste? Ako jedan od njih "dobro vuče na istočnu Bosnu", vuku li i oni ostali na istočnu Bosnu? Jer ako ne, onda ne opisuju isti standard.

Trenutno najbolji rječnik po mom mišljenju je "Rječnik bosanskoga jezika" autora Ismaila Palića, Senahida Halilovića i Amele Šehović, a što se tiče gramatike-"Gramatika bosanskoga jezika" Dževad Jahić, Senahid Halilović i Ismail Palić.
Također, dobra je "Hrvatska gramatika" Barić, Lončarić, Malić, Pavešić, Peti, Zečević i Znika.
Pravopis-Senahid Halilović.

Hvala, ne trebaju mi preporuke rječnika/gramatika ili razna mišljenja o istim - mogu i ja napisati rječnik i reći da je on "najbolji rječnik po mom mišljenju". Imam prve dvije knjige (rječnik i gramatiku) koje navodiš i slažem se da djeluju pravo profesionalno, ali nisam do sada naišao ni na šta iz čega bi se moglo zaključiti, da baš ove knjige opisuju neki standard.


Drugi pokušaj (stvarno ne znam kako više da pitam): Koji zakonski propis (broj zakona, izdanje Službenih novina...) određuje ko odgovara za regulisanje i kodifikaciju bosanskog jezika? Ako takav zakon ne postoji (što je slučaj npr. engleskog, gdje bilo koja institucija koja ima ikakve veze s jezikom (Oxford University, BBC, NY Times...) ima svoja pravila), u redu, samo onda ne kontam koji je fazon stalno se igrati nekog standarda.

[gagy06]

Ne znam zasto al meni se cini da si ti nesto izrevoltiran ovim odgovorima.

Gdje mogu da pročitam onaj "standard", o kojem svi pričaju, a koji očito uopšte ne postoji? Pokažite mi knjigu ili dokument koji se zove "Standard bosanskog jezika, stanje iz 2013." ili slično, i zakon koji definiše da je upravo ova knjiga važeći propis za službenu upotrebu jezika.

Lijepo u nekoliko postova pise cime je definisan standard. To "definisan" ne mora striktno znaciti da negdje mora da pise ovo iz tvog citata. Znaci: gramatika, rjecnik, pravopis. Niko nije rekao da je posao na izradi ovih knjiga zavrsen.

Šta znači "koji je trenutno u upotrebi"? Kakvoj upotrebi? Upotrebi od strane koga? Ko ih koristi kao referencu za bosanski jezik? Ko je odredio (i kojim zakonom/propisom) da se upravo ovi rječnici koriste? Ako jedan od njih "dobro vuče na istočnu Bosnu", vuku li i oni ostali na istočnu Bosnu? Jer ako ne, onda ne opisuju isti standard.

Navedene su knjige koje trenutno postoje i koje su u upotrebi.
Sta znaci u upotrebi- u skolama, na fakultetima (i vjerujem u drugim javnim institucijama tamo gdje je potrebno).
Knjige su radili koji su zaposleni na fakultetima i institutima. To im je posao. Ljudi se bave jezikom citav svoj profesionalni vijek. Pa nece se to donositi zakonski u Parlamentu koji je pravopis dobar, koji ne.
To da malo vuce "na istocnu Bosnu" odnosi se na autora DŽ.Jahića. Kolko znam on je iz Ustikoline. Ovo nije receno u negativnom kontekstu, dapace. Samo sam listajuci po tom Rjecniku nasao da je vecina izvora iz istocne Bosne. Kako sam ja sa kontra strane nasao sam da fali rijeci iz moga kraja. Naravno, to je jedan od indikatora da rjecnici treba da se dopunjavaju.

Hvala, ne trebaju mi preporuke rječnika/gramatika ili razna mišljenja o istim - mogu i ja napisati rječnik i reći da je on "najbolji rječnik po mom mišljenju". Imam prve dvije knjige (rječnik i gramatiku) koje navodiš i slažem se da djeluju pravo profesionalno, ali nisam do sada naišao ni na šta iz čega bi se moglo zaključiti, da baš ove knjige opisuju neki standard.

Zasto trazis misljenje ako ti ne treba misljenje? Ukoliko je neko recimo, prof. Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika, ta osoba ima puno pravo na svoje profesionalno/stručno misljenje o navedenim knjigama. A ti sjedi i napiši svoj rječnik niko te ne može sprijeciti u tome.

[Ali-sa]

http://www.insider.ba/vijesti/objavljen ... og-jezika/

[Questio]

.

[Ali-sa]

Sada se više koristi "Pravopis bosanskoga jezika" Senahid Halilović, ali plava knjiga.

[gagy06]

Sada se više koristi "Pravopis bosanskoga jezika" Senahid Halilović, ali plava knjiga.

Plava knjiga je skraćena verzija zelene knjige.