Forum Klix.ba

kockica_kockica wrote:Samo upornost i redovni odlasci kod logopeda. I mnogo mnogo vjezbe.

Neka djeca vec u ranoj dobi mogu pokazivati znakove disleksije.
Dok su manja mogu imati problem sa govorenjem, spajanjem rijeci u recenice.
Kad krenu u skolu jos je gora situacija jer danasnji nastavnici nisu uvijek naklonjeni toj djeci. Prije nego dijete krene u skolu treba razgovarati sa pedagogom i donijeti papir da je dijete disleksicno.

Osim sto ima problem sa citanjem i pisanjem ova djeca imaju problem sa razumijevanjem pojmova. Ono mozda moze nauciti citati odnosno izgovarati rijeci ali te rijeci njemu/njoj nemaju smisla. Zato treba dijete poticati da ukoliko ne razumije sto znaci neki pojam trazi objasnjenje.

Ovoj djeci treba tri puta vise vremena da savladaju gradivo u skoli. Znam neke roditelje koji djetetu citaju a ono slusa, ili se snimaju na diktafon (lekcije iz skole) koje dijete kasnije slusa i tako pamti.

Great Cornholio wrote:

kockica_kockica wrote:Samo upornost i redovni odlasci kod logopeda. I mnogo mnogo vjezbe.

Neka djeca vec u ranoj dobi mogu pokazivati znakove disleksije.
Dok su manja mogu imati problem sa govorenjem, spajanjem rijeci u recenice.
Kad krenu u skolu jos je gora situacija jer danasnji nastavnici nisu uvijek naklonjeni toj djeci. Prije nego dijete krene u skolu treba razgovarati sa pedagogom i donijeti papir da je dijete disleksicno.

Osim sto ima problem sa citanjem i pisanjem ova djeca imaju problem sa razumijevanjem pojmova. Ono mozda moze nauciti citati odnosno izgovarati rijeci ali te rijeci njemu/njoj nemaju smisla. Zato treba dijete poticati da ukoliko ne razumije sto znaci neki pojam trazi objasnjenje.

Ovoj djeci treba tri puta vise vremena da savladaju gradivo u skoli. Znam neke roditelje koji djetetu citaju a ono slusa, ili se snimaju na diktafon (lekcije iz skole) koje dijete kasnije slusa i tako pamti.

Izvini, nije mi namjera da se pravim pametan, ali pošto sam ja logoped moram te ispraviti u par stvari.

Djeca pri polasku u školu nemaju usvojenu vještinu čitanja, tako da se u toj dobi ne može postaviti dijagnoza disleksije.

Disleksična djeca u većini slučajeva nemaju problema sa učenjem govora, govore ispravno.

Ako dijete ne razumije ono što mu se govori tu uzrok može biti snižena inteligencija, ili oštećenje sluha, disleksična djeca nemaju problema u shvatanju pojmova koji im se saopšatvaju verbalnim putem, kod disleksične djece inteligencija i sluh su uredni, i da bi se uspostavila dijagnoza disleksije, pored dva navedena faktora mora se isključiti i faktor oštećenja vida.

I da, pošto se mnogo školskog gradiva usvaja putem pisane riječi, disleksična djeca će imati poteškoća pri usvajanju i savladavanju gradiva, i tu im treba pomoć stručnog lica, ali pošto su kod nas u školama važniji vjeroučitelji od logopeda, i pošto se nastavnici bune protiv ulaska logopeda u škole ( plaše se da će im se u tom slučaju smanjiti plate)logopedi će još dugo vremena biti ili na birou, ili će raditi nešto što nema veze sa njihovom strukom.

kockica_kockica wrote: Dakle,
Moja prijateljica ima dijete koje je disleksicno. Nema problem sa inteligencijom i nema ostecen sluh i vid.
Dijete od 5 godine je vodila kod logopeda jer nije uspjevao normalno komunicirati na nasem jeziku. Lakse mu se bilo izrazavati na recimo engleskom nego na svom jeziku.
Uspostavljena mu je dijagnoza disleksije. Dijete je sada 3 razred srednje skole i jos uvijek ima problema sa razumijevanjem onoga sto cita pa generalno zapitkuje sto znaci odredjeni pojam.
On ima nalaz logopeda da ima disleksiju.

Da dodam: Nemam namjeru da te uvjeravam u bilo sta, jer ovo sto ja govorim je samo iskustvo. Ja nisam logoped.

Great Cornholio wrote:

kockica_kockica wrote: Dakle,
Moja prijateljica ima dijete koje je disleksicno. Nema problem sa inteligencijom i nema ostecen sluh i vid.
Dijete od 5 godine je vodila kod logopeda jer nije uspjevao normalno komunicirati na nasem jeziku. Lakse mu se bilo izrazavati na recimo engleskom nego na svom jeziku.
Uspostavljena mu je dijagnoza disleksije. Dijete je sada 3 razred srednje skole i jos uvijek ima problema sa razumijevanjem onoga sto cita pa generalno zapitkuje sto znaci odredjeni pojam.
On ima nalaz logopeda da ima disleksiju.

Da dodam: Nemam namjeru da te uvjeravam u bilo sta, jer ovo sto ja govorim je samo iskustvo. Ja nisam logoped.

Bilingvizam ( dvojezičnost) je čest uzrok poremećaja u usvajanju govora, djeca koja istovremeno uče dva jezika mogu ne naučiti niti jedan ispravno, i zato je preporuka stručnjaka da se roditelji odluče za jedan jezik, da ne forsiraju djecu u ranoj dobi da istovremeno uče dva jezika.
Da li dijete tvoje prijateljice raslo u dvojezičnoj sredini? Ili ti je prijateljica odlučila da od djetata napravi uspiješan "projekat" koji će do polaska u školu znati i maternji, i jedan strani jezik, znaće i čitati i pisati, doći makar do smeđeg pojasa u karateu i još naučiti da svira neki instrument

Ne znam ja kakvom je ona logopedu išla, ali dijete sa 5 godina nije još završilo ni sa pravilnom artikulacijom pojedinih glasova ( do te dobi se tolerišu artikulacijski poremećaji - poremećaji u isgovoru glasova), a kao što rekoh, i tako piše u stučnoj logopedskoj literaturi, dijagnoza disleksije se ne može uspostaviti prije 9 godine.

Ima svakakvih logopeda, neki će djetetu sa mentalnom retardacijom ili autizmom napisati dijagnozu dileksije, ili nekog drugog govorno jezičkog poremećaja, da bude manja "sramota" za roditelja.

kockica_kockica wrote: Dva jezika - uzrok su bili crtani filmovi i slicno na stranim jezicima.
Mislim da nije bio projekt, vec je sve to bio splet okolnosti, sretnih ili nesretnih ne znam.

Isao je kod logopeda od 5 godine. U prvom razredu je vec imao dijagnozu - disleksija, jer je imao problem sa citanjem i pisanjem, ne razumijevanjem onoga sto procita.

I dan danas majka cita u digtafon lekcije jer je njemu tako lakse nauciti ono gradivo koje je neophodno. Ali ga u isto vrijeme tjera na citanje kako bi vjezbao ...

Great Cornholio wrote:

kockica_kockica wrote: Dva jezika - uzrok su bili crtani filmovi i slicno na stranim jezicima.
Mislim da nije bio projekt, vec je sve to bio splet okolnosti, sretnih ili nesretnih ne znam.

Isao je kod logopeda od 5 godine. U prvom razredu je vec imao dijagnozu - disleksija, jer je imao problem sa citanjem i pisanjem, ne razumijevanjem onoga sto procita.

I dan danas majka cita u digtafon lekcije jer je njemu tako lakse nauciti ono gradivo koje je neophodno. Ali ga u isto vrijeme tjera na citanje kako bi vjezbao ...

Ja ti napisah kad se može postaviti dijagnoza disleksije, u prvom razredu ne može, i taj logoped koji je tom djetetu postavio tu dijagnozu nije izgleda dobro savladao gradivo, ili je zbog nekog razloga postavio dijagnozu koja se kod djeteta te dobi ne može postaviti.

Ovo boldirano je vjerovatno trebalo biti sastavljeno, jer kad bi ostalo "ne razumijevanjem onoga što pročita", onda bi to značilo da dijete nema problema u razumijevanju pročitanog, a rekla si da dijete ima problema sa razumijevanjem pročitanog

kockica_kockica wrote:

Great Cornholio wrote:

kockica_kockica wrote: Dva jezika - uzrok su bili crtani filmovi i slicno na stranim jezicima.
Mislim da nije bio projekt, vec je sve to bio splet okolnosti, sretnih ili nesretnih ne znam.

Isao je kod logopeda od 5 godine. U prvom razredu je vec imao dijagnozu - disleksija, jer je imao problem sa citanjem i pisanjem, ne razumijevanjem onoga sto procita.

I dan danas majka cita u digtafon lekcije jer je njemu tako lakse nauciti ono gradivo koje je neophodno. Ali ga u isto vrijeme tjera na citanje kako bi vjezbao ...

Ja ti napisah kad se može postaviti dijagnoza disleksije, u prvom razredu ne može, i taj logoped koji je tom djetetu postavio tu dijagnozu nije izgleda dobro savladao gradivo, ili je zbog nekog razloga postavio dijagnozu koja se kod djeteta te dobi ne može postaviti.

Ovo boldirano je vjerovatno trebalo biti sastavljeno, jer kad bi ostalo "ne razumijevanjem onoga što pročita", onda bi to značilo da dijete nema problema u razumijevanju pročitanog, a rekla si da dijete ima problema sa razumijevanjem pročitanog

"Ne razumijevanje onoga sto procita" je islo u kontekstu recenice i znaci da ne razumije...

kockica_kockica wrote:Smatram da si razumio o cemu govorim, pa mi je cudno ovo tvoje ironicno ismijavanje onoga sto sam napisala prepravila i slicno.
Sto si tice tjeranja na citanje ja nisam roditelj tom djetetu i ne zelim ulaziti u metode odgoja roditelja, niti zeli diskreditovati logopeda koji je radio sa njihovim djetetom, obzirom da je napravio cudesa.

Ja niti u jednom svom postu nisam rekla da ti ne vjerujem ili da govoris pogresno kada kazes od koje godine je moguce utvrditi disleksiju kod djece. Mislim da sam tako nesto i napisala da govorim na osnovu iskustva sa blizim prijateljima, i da ti kao logoped znas vise o tome.

Ovo pročitajte za ne daj Bože da vam zatreba imajte na umu da najbolje vi svoju djecu poznajete i nikad ne sumnjajte u sebe. <3 Ni u njih. <3
Prikaz slučaja:
N.N. dječak dobi od 13 godina dolazi u pratnji roditelja.
Dg: LMR ili laka mentalna retardacija, pohađa nastavu po "prilagođenom planu i programu" ( 6 razred osnovne škole). Ovo prilagođenom je k'o biva, jer SBK nema prosvjetni pedagoški zavod, a planove prilagođavaju odokativno nastavnici i učitelji.
Razlog dolaska konsultacija zbog izraženih problema u pisanju i čitanju i odbijanja savladavanja nastavnog gradiva.
Kažem roditeljima znate ne radim sa djecom koja imaju ovu vrstu problema. Što se čitanja i pisanja tiče savladat će u okvirima intelektualnog deficita koliko može.
Majka lavica ipak ne odustaje, kaže molim Vas pogledajte ga ipak i procijenite. Pristanem nisam imala srca odbiti.
Na prvih par tretmana uopšte ne uspostavljam kontakt sa dječakom. 60 minuta provodim u uzaludnim pokušajima da ga animiram.
Postura tijela: sjedeći položaj i glava oborena, ramena savijena.
Nema kontakta, nema razgovora. Uradi diktat pokuša da čita, ali komunikacije nema.
Pitam ga šta voliš u školi slegne ramenima.
Voliš li engleski? Kaze: da. Razumiješ li engleski kaže: da. Zovnem kćerku jer moj je engleski priučeni i zamolim da porazgovara s njim rutinski. Emra započne razgovor i veli mi "mama on zna Engleski" i ja iz tretmana u tretman pridobijam dijete, dođemo do tačke u kojoj mi je povjerovao. Opustio se. Mada majci kaže prije polaska na tretmane: "Džaba me vodate kad mi nema pomoći". Zadam djetetu logički zadatak iz matematike i on bez problema dođe do rezultata. Meni se stomak okrene. Imam dijete sa dg. Mentalne retardacije i ocjenom komisije za kategorizaciju "LMR" sa sve stručnim članovima potpisanim, a moj "retardirani" pacijent rješava logičke zadatke.
Zovnem roditelje i sugerišem polako da bi možda bilo dobro da ga procijeni klinički psiholog. Oni izluđeni vele sve smo obilazili, kažem pa hajde još jednom, jer mislim da ovo nije mentalna retardacija. Pošaljem ih van tamnog vilajeta SBK jednoj carici od ljudskosti kliničkom psihologu u Sarajevo i dobijemo uskoro detaljan nalaz psihologa u kojem stoji da su kognitivne vjestine djeteta na nivou prosjeka u nekim zadacima iznad prosjeka ali ga nesposobnost čitanja i pisanja znatno ometa u postizanju rezultata. Roditelji u šoku, objasnimo im da njihov sin najvjerovatnije ima disleksiju i disgrafiju dg koja u potpunosti isključuje mogućnost dg intelektualne poteškoće. Odnosno mentalna retardacija kako se to kod nas u BiH popularno koristi. Uradim scrining test, dobijem potvrdne rezultate i na koncu moj mali pacijent dospije u ruke moje profesorice sa fakulteta. Doktora znanosti koja se izravno bavi područjem Disleksije i disgrafije. Da, i ona potvrdi kao vrhunska u tom području. Nakon njihovog susreta i pregleda kaže mi Mervana ovo dijete je izmasakrirano. To isto je izjavila i kl. psiholog.
Iznadprosječno je nadaren ali ima disleksiju.
Žene su plakale. Jer kako ne poluditi kad pred sobom vidite dječaka koji 6 jebenih godina ide u školu i svi ga tretiraju kao osobu sa retardacijom. Ubijen u pojam do te mjere da ne želi razgovarati, anksiozan, gotovo depresivan. Razoren.
Sljedeći je korak bio rekategorizacija odnosno da mu se ukine stigmatizirajuca pogresna dijagnoza. Tu je počela drama. Škola ne zna kako ce, komisija valja svoju bahatost da prikrije.
Ini "stručnjaci" koji su tvrdili on je uvijek bio čudan...
Epilog čekamo, a vi koji pročitate proguglajte imena disleksičara koji su stekli svjetski poznatu slavu i zamislite zločina kad vam 3 - 4 hohštaplera napišu da vam je dijete retardirano.
Zamislite ko kada i kako će da ispravi grešku i vrati ovom djetetu samopouzdanje? Ko će porodici nadoknaditi preživljeni stres?
I hoće li ikada doći dan da struka sjedi tamo gdje joj je mjesto?
Hoce li doći dan da se nesavjsni pristupi pacijentima sankcionišu?
Ne znam. Znam da "moje dijete" napreduje korak po korak iz krize.