Mnogo srece i tebi i svima - sa dobijanjem drzavljnastva - javi mi se na private da li si sta postigao.
Zelim ti svu srecu svijet'a
Ako ti kako jos mogu pomoc javi se na private.
Evo ti uslovi za Njemacko drzavljanstvo:
Po nemačkom zakonu postoje dve osnovne kategorije prirođenja:
• jedna u kojoj podnosilac zahteva ima pravo na prirođenje i
• druga u kojoj podnosilac zahteva zavisi od odobrenja vlasti.
Osobe koje imaju pravo na sticanje državljanstva prirođenjem
• osobe koje su došle u Nemačku kao etnički nemački povratnici mogu dobiti nemačko državljanstvo kada im se izda potvrda u skladu sa Saveznim zakonom o prognanicima
• imigranti imaju pravo na sticanje državljanstva prirođenem nakon što su osam godina legalno živeli u Nemačkoj
• stranci koji su s uspehom završili integracijski kurs mogu steći državljanstvo prirođenjem nakon sedam godina
• supružnici ili registrovani istopolni partneri nemačkih državljana dobijaju pravo na sticanje državljanstva prirođenem nakon tri godine zakonitog boravka u Nemačkoj. U trenutku podnošenja zahteva moraju biti u braku ili u registrovanoj zajednici najmanje dve godine. Primenjuju se i opšti uslovi za sticanje državljanstva prirođenjem.
Uslovi:
• Posedovanje prava na boravak ili (stalnu) dozvolu boravka (Niederlassungserlaubnis, Aufenthaltserlaubnis): najmanje osam godina neprekidnog, regularnog stalnog boravka u Nemačkoj;
• Posedovanje uslova za izdržavanje za sebe i članove porodice bez primanja socijalne pomoći.
• Dovoljno poznavanje nemačkog jezika.
• Neosuđivanost za bilo kakva krivična dela
• Prihvaćanje slobodno-demokratske osnovne odredbe Ustava SRN (Grundgesetz).
Dodatni uslovi:
(1) Da bi osoba stekla nemačko državljanstvo prirođenjem, mora uraditi
odricanje državljanstva BiH Izuzeci od ovog pravila su jasno određeni zakonom.
(2) Postoje izuzeci za slučajeve posebno teških životnih uslova, pogotovo
• za žrtve političkog progona i priznate izbeglice se u načelu ne traži otpust iz drzavljanstva Bosne i Hercegovine.
• kada se od podnosioca zahteva ne može razumno očekivati da će udovoljiti uslovima ispis iz BiH državljanstva, uključujući nerazumne naknade ili ponižavajuće postupke za dobijanje otpusta
• za starije osobe ukoliko bi im otpust iz stranog državljanstva uzrokovao preterane teškoće, a odbijanje sticanja državljanstva prirođenjem posebno teške životne uslove
• ili ako bi
ispis iz BiH drzavljanstva uzrokovao značajne gubitke, pogotovo vezane za finansije ili imovinsko pravo.
Ko nema pravo na sticanje državljanstva prirođenjem (naturalizacijom)
(1) Osobe koje ne vladaju dovoljno nemačkim jezikom. Od 1. januara 2005. godine osobe koje su uspešno završile integracijski kurs imaju pravo na sticanje državljanstva prirođenjem nakon sedam godina i smatra se da dovoljno vladaju nemačkim jezikom.
(2) Kandidati za sticanje državljanstva prirođenem moraju biti sposobni da se izdržavaju bez traženja socijalne pomoći ili naknade za nezaposlene (Arbeitslosengeld II), osim kada to moraju učiniti zbog okolnosti na koje ne mogu da utiču.
Podnošenje zahteva:
U oba slučaja je potrebna detaljna prijava koja uključuje različite dokumente koji pružaju informacije o ličnom statusu podnosioca, njegovoj prošlosti, trenutnom državljanstvu i prethodnim državljanstvima.
Odgovorne službe i kontakti
U Nemačkoj su pokrajine (Länder) odgovorne za obradu podataka i odlučivanje o zahtevima za sticanje državljanstva naturalizacijom. U većini slučajeva se time bave gradske ili pokrajinske vlasti.
Savezna kancelarija za upravu (Bundesverwaltungsamt)
Barbarastr. 1
50735 Cologne
Tel.: (+49)18 88 358-0
bundesverwaltungsamt.de
Bitno: Ako ste u posjedu stalne boravišne dozvole, onda se ranija vremena u kojima ste imali „Duldung“ uračunaju u potrebno razdoblje boravka. To državne ustanove ponekad zaborave.
U Bundestagu usvojen „Blue Card EU“
Njemačkoj privredi potrebno je sve više visokokvalificirane radne snage. Do sada su stručnjaci iz zemalja koje nisu članice EU-a, morali ispuniti mnogo uvjeta kako bi dobili posao. To se od prvog aprila 2012 mijenja.
Visokokvalificirani inžinjeri, doktori, matematičari, informatičari, ubuduće će u Njemačkoj lakše moći dobiti posao. Klubovi poslanika vladajućih njemačkih stranaka demokršćana (CDU/CSU) i liberala (FDP) postigli su dogovor da u budućnosti u Njemačku može useliti traženi stručnjak, čija je godišnja zarada veća od 44.800 EUR.
Do sada je granica za useljavanje i dobijanje dozvole za rad i boravak iznosila 66.000 eura. Za zanimanja za kojima vlada velika potražnja, kao što su inžinjerska, zahtjev za godišnju zaradu pomaknut je, odnosno, smanjen na čak na 34.900 eura godišnje.
Stalna boravišna dozvola već nakon dvije godine
(Bluecard)
Ovim novim pravilima će biti promijenja dosadašnja tzv.
bluecard, koja nije rezultirala očekivanim priljevom strane stručne radne snage u Njemačku, jer su postavljeni kriteriji bili previsoki i često nerealni. "Zahtjev za promjenom karte za useljenje - bluecard - čak i nadilaze prvobitni nacrt njemačke vlade", izjavili su stručnjaci za unutrašnjo-politička pitanja Reinhard Grindel (CDU) i Hartfrid Wolff (FDP). Međutim, oni koji posjeduju bluecard mogu tek za tri godine dobiti stalnu dozvolu boravka, ukoliko naravno imaju posao i radni ugovor.
Onaj tko
dokaže da dobro vlada njemačkim jezikom neograničenu dozvolu za boravak može dobiti već nakon dvije godine.
Prvobitno je za visokokvalificiranu stručnu snagu bilo predviđeno da odmah dobiju stalnu dozvolu boravka. Stoga je nakon promjene dogovorenih pravila predsjednik Njemačke industrijske i trgovačke komore Hans-Heinrich Driftmann kritizirao vladajuću koaliciju, ističući kako se ona ne pridržava dogovorenih obećanja. „Umjesto toga, stručna radna snaga u Njemačku smije doći samo na ograničeno vrijeme“.
Ulazna viza na 6 mjeseci
Predsjednik poslodavaca Dieter Hund je za "Welt Online" rekao da su potrebni veliki ustupci kako bi se pokrile potrebe za stručnjacima u Njemačkoj i da bi se Zakon o useljavanja trebao puno više prilagoditi zahtjevima tržišta rada. U to spada i uvođenje kontroliranog useljevanja, za što je potreban sistem bodovanja. „Pa ipak, planirane mjere promjene Zakona o useljevanju su ispravni i neophodni“, rekao je Hundt.
Ono što je u svemu posebna novina je uvođenje posebne vize, kojom bi strana visokokvalificirana radna snaga iz zemalja koje nisu u EU dobila, kakva je i Bosna i Hercegovina mogućnost da dođe u Njemačku i potraži radno mjesto. Takva vrsta vize će se izdavati na 6 mjeseci. Preduvijet za dobijanje vize za traženje posla u Njemačkoj je
diploma o završenom studiju i izjava o preuzimanju svih troškova.
To znači da tijekom traženja posla, strani radnik se obvezuje da će za to vrijeme sam snositi sve svoje troškove. "Ovim Njemačka signalizira da su joj potrebni i dobrodošli strani stručnjaci“, rekao je predsjednik poslodavaca Dieter Hund. Zakon o priznanju diploma stranoj stručnoj snazi šalje jasnu poruku koja glasi: "Vi ste u Njemačkoj prihvaćeni, cijenjeni i priznati", zaključila je njemačka ministrica za obrazovanje Anette Schavan.
(
Posebno je osjetan manjak medicinskog osoblja)
Ove promjene tiču se i studenata. Oni su prije nakon završetka studija u Njemačkoj, ovdje mogli ostati još 12 mjeseci i potražiti posao, no prema novim pravilima,
oni mogu ovdje ostati 18 mjeseci. A što se tiče onih koji su studirali negdje izvan Njemačke, proces priznanja njihovih diploma će od 1.aprila biti ubrzan. On više neće smjeti iznositi više od 3 mjeseca.
Ovaj zakon stupa na snagu od 1. aprila, a oko 300.000 stranaca se već od četvrtka o tome mogu informirati putem interneta.
Postupak izdavanja vize
Za ulazak u Njemačku potrebno je u Njemačkoj ambasadi podnijeti zahtjev za izdavanje vize u svrhu zapošljavanja. Dozvolu za boravak pod nazivom "Plava karta EU" potom izdaje Ured za strance u Njemačkoj.
Valjanost "Plave karte EU"
Prilikom prvog izdavanja "Plave karte EU" će biti ograničena na period važenja predočenog ugovora o radu uz dodatna tri mjeseca, ali maksimalno do četiri godine. Vlasnik "Plave karte EU" može nakon 33 mjeseca dobiti stalnu dozvolu boravka ukoliko se radni odnos nastavlja. Ukoliko se dokaže da poznavanje njemačkog jezika doseže nivo B1, u tom slučaju se već nakon dvije gdine može dobiti stalna dozvola boravka.
Bračni partneri i djeca
Bračni partner i djeca vlasnika "Plave karte EU" mogu dobiti dozvolu boravka bez predočavanja dokaza o poznavanju njemačkog jezika.
Daljnje informacije
Daljnje informacije o ovoj temi možete pronaći na posebnoj internet stranici uređenoj od strane Saveznog ministarstva za privredu i tehnologiju, Saveznog ministarstva za rad i socijalnu brigu i Savezne agencije ili Zavoda za rad
Dobar clanak takodjer:
Koji pasoš želite?
3.300 mladih u Njemačkoj ovih dana dobivaju poštu od svojih općina. Ali, ne zato što su napravili neki prekršaj. U pismu ih se pita koju putovnicu žele zadržati: njemačku ili neku stranu.
Djeca rođena u Njemačkoj i ako su im oboje roditelja stranci automatski dobivaju i njemačko državljanstvo. Ali, u dobi od 18 do 23 godine moraju se odlučiti samo za jedno: ili njemačko ili državljanstvo svojih roditelja - odnosno Bosanskog državljanstvo. Taj je zakon prihvaćen 2000. godine, ali su njime obuhvaćena sva djeca rođena u Njemačkoj od 1990. na ovamo.
Zakon su 2000. uveli zajednički SPD i Zeleni, ali na pritisak CDU-a. U međuvremenu u SPD-u tu odredbu zakona smatraju besmislenom, kaže unutarnjopolitički stručnjak te stranke Dieter Wiefelspütz:
„Netko je 18 godina njemački državljanin i sad ga se prisiljava da razmisli želi li ostati Nijemac. To smatram potpuno suludim i nehumanim“, kaže Wiefelspütz koji napominje da je s time povezan i jako veliki birokratski napor.
CDU protiv dvojnog državljanstva
Bosbach se zalaže za staro pravilo da njemačko državljanstvo može dobiti samo onaj tko se odrekne svoga starog državljanstva.
U srcu i Bosanci i Nijemci?
Udruge stranaca, međutim, vide sasvim druge probleme s lojalnošću. Ako se mladi zbog praktičnih razloga odluče za njemačko državljanstvo, njihove obitelji, primjerice među Bosancima i Hercegovicima, često će to doživjeti kao „izdaju“. To dovodi do nepotrebnih prijepora u obiteljima, kaže Semir Hasić taksista u Njemackoj, koji je morao uraditi proceduru otpusta iz Bosanskog državljanstva kako bi stekao Njemacko.
Deutsche Welle
Dodijeljeno njemačko državljanstvo može biti i oduzeto
U njemačkom Ustavu stoji da državljanstvo njemačkim državljanima ne smije bito oduzeto. To se, međutim, ne odnosi na osobe stranog porijekla kojima je državljanstvo dodijeljeno, ako su prilikom podnošenja zahtjeva lagali.
Suci Ustavnog suda štite samo one, koji su državljanstvo stekli bez lažnih navoda.
To je danas odlučio Savezni ustavni sud u Karlsruheu u slučaju jednog bivšeg nigerijskog državljanina. Suci su odbili njegovu tužbu na prijašnju odluku niže sudske instancije. U njihovoj odluci presudna je bila ključna sporna točku iz dokumenata Benjamina O. priloženih uz zahtjev za njemačko državljanstvo, u kojima je lagao kako je zaposlen i da može prehraniti obitelj te je predao lažiran ispis iz drzavljanstva. Presudu je obrazložio predsjednik senata Ustavnoga suda, Winfried Hassemer: "Tko je prijevarom ili sličnim nedjelom - na primjer podmićivanjem ili prijetnjama - iznudio nezakonitu dodjelu državljanstva, nema osnova koristiti se pravnom sigurnošću koju je stekao zloupotrebom. To ne može štetiti povjerenju u one koji se u svom postupku dobivanja državljanstva ne služe takvim zloupotrebama."
Iako je Ustavni sud dao za pravo sudskoj instanciji koja je Benjaminu O-u. prije dvije godine osporila dodijeljeno državljanstvo, pravni stručnjaci tek još moraju razmisliti kakve posljedice to može imati. Jer upravo zbog tragičnih iskustava iz nacističkog doba kada je prije svega židovima bilo uskraćeno pravo postati "građanima Reicha", Ustav izrijekom zabranjuje da se nekome može oduzeti državljanstvo. Sud je zapravo odlučio da se onaj tko je prijevarom stekao državljanstvo, ne može pozivati na zaštitu Ustava, jer mu ona zapravo ne pripada. Dodatni je problem što tužitelj više nema ni državljanstvo bivše domovine Nigerije - što znači da je sada bez domovine. No, Benjaminu O. ne prijeti opasnost da će biti protjeran iz zemlje, jer je oženjen njemačkom državljankom. Njegovi odvjetnici jedino strahuju kako će sada imati problema s dobivanjem radne dozvole.
Deutsche Welle
Lakše do posla u EU
Svi građani Europske unije teoretski imaju pravo raditi u bilo kojoj od 27 država članica. No često je teorija jedno, a praksa drugo. Sada bi taj problem trebao riješiti Bruxelles.
U pojedinim slučajevima nije priznata svjedodžba, kod nekih je problem u (ne)znanju jezika. Ima mnogo razloga zašto građani Europske unije ostaju u svojim domovinama, unatoč nezaposlenosti i činjenici da se u drugim zemljama traži stručna radna snaga. Europska komisija želi riješiti taj problem, pa je europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laszlo Andor objavio prijedlog smjernice koja bi olakšala pronalaženje posla unutar EU-a.
Andor zahtijeva da države članice ubuduće moraju imati urede u kojima će se moći informirati ne samo svi koji traže posao, nego i poduzeća.
Osim toga, sindikati i slične organizacije imali bi pravo zastupati strane radnike pred sudovima i vlastima ukoliko se, primjerice, osjećaju diskriminiranima.
Samo tri posto zaposlenih izvan domovine
Povod za ovaj prijedlog je visoka stopa nezaposlenosti u članicama Unije koje su zapale u duboku krizu. Prema podacima statističkog ureda Europske unije Eurostata iz veljače, u Grčkoj je nezaposleno 26,4 posto stanovnika, u Španjolskoj 26,3 posto, a u Portugalu 17,5 posto. Kriza je posebno pogodila mlade. U Grčkoj i Španjolskoj je bez posla više od polovice osoba mlađih od 25 godina. U Portugalu, Italiji i Slovačkoj nezaposlena je trećina mladih.
"Očekuje se da će sada nezaposlenost u zemljama pogođenima krizom biti smanjena zahvaljujući mobilnosti radne snage", kaže za DW Herbert Brücker iz Instituta za tržište rada i istraživanje zapošljavanja (IAB). No, to se očekivanje do sada očito nije ispunilo. Jer, ljudi bez obzira na krizu najčešće ostaju u svojoj domovini. Samo tri posto Europljana radi u nekoj drugoj zemlji.
Doduše, broj doseljenika iz Španjolske, Italije i Portugala u Njemačku je znatno porastao, ali je, ako se u obzir uzme visoka nezaposlenost, još uvijek "zanemarivo mali", ističe Herbert Brücker. On kaže da u Njemačku prije svega stižu građani istočnoeuropskih zemalja. Recimo, u Rumunjskoj i Bugarskoj su plaće znatno niže nego u Njemačkoj, pa je zato ova zemlja onima koji su u potrazi za poslom posebno atraktivna.
Strah od birokracije
Oko prijedloga povjerenika Andora mišljenja stručnjaka su podijeljena. "U načelu je to pravi put da se osigura transparentnost na tržištu rada. Ali ne očekujem znatni porast mobilnosti radne snage", ocjenjuje Herbert Brücker. Osim toga, dodaje da je pojedine točke prijedloga, poput odredbe da se natječaji za posao objavljuju na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku, vrlo teško ispuniti.
"S našeg je stajališta važno da se sloboda kretanja koristi, upravo ako se uzme u obzir nedostatak stručne radne snage u njemačkim tvrtkama. Tu je doseljavanje jedna od mogućnosti", kaže Stefan Hardege iz Njemačke industrijske i trgovinske komore. No, on istodobno upozorava na opasnost od pretjeranog reguliranja. "Zakon ne smije stvoriti još veću birokraciju. O tome zemlje moraju odlučiti samostalno. To ne smije dolaziti iz EU-a", smatra Hardege.
Pomoć doseljenicima
Posvuda, pa i u Njemačkoj, postoje razni načini pomoći državljanima drugih članica EU-a koji traže posao. Tako tzv. "Welcome Center" u Hamburgu na posebnoj internetskoj stranici objavljuje odgovore na najčešća pitanja vezana uz život u tom gradu. Tu su obuhvaćene različite teme: od pronalaženja stana preko dječjeg doplatka pa sve do školstva.
Drugi pak o mogućnostima informiraju u samom inozemstvu. Obrazovni ured bavarskog gospodarstva predstavio je svoj program nezaposlenim mladima u Madridu. Bavarci osim tečajeva njemačkog jezika i školovanja nude i posrednike sa znanjem španjolskog jezika koji mladima pomažu u potrazi za stanom i rješavanju administrativnih pitanja. Te ponude u Španjolskoj nailaze na veliki interes.
Autorice: Stephanie Hoeppner / Andrea Jung-Grimm
Svi vole Njemačku
Njemačka ima najbolji imidž na međunarodnoj sceni. Prije svega Francuska i Velika Britanija cijene Njemačku - što je samokritičnim Nijemcima teško zamislivo.
Oni kombinuju teniske čarape sa sandalama, kao pješaci čekaju i noću dok se ne upali zeleno svjetlo na semaforu i smiju se, ako uopšte, kada se drugima dogodi neki neuspjeh: Lista predrasuda prema Nijemcima je dugačka. Pored tih bezazlenih klišeja Njemačka od početka krize evra mora da se bori i sa teretom prošlosti: naime, inostrane novine su prikazivale kancelarku Angelu Merkel sa Hitlerovim brčićima kako bi istakle nezadovoljstvo Merkelovom politikom štednje.
Pri tom je imidž Njemačke znatno bolji nego što se mislilo, kako pokazuje studija britanske televizijske mreže BBC. Oko 26.000 ljudi u 25 država širom svijeta upitano je šta misli o 16 država i o Europskoj uniji. Rezultat: 59 odsto ispitanika ocijenilo je uticaj Njemačke kao "pretežno pozitivan".
Time je Njemačka dobila najbolje ocjene, ispred Kanade i Velike Britanije. Posljednje zemlje na listi su Iran i Pakistan.
Stabilnost u krizi
Ali zašto je Njemačka tako popularna? O razlozima se može samo spekulisati, kaže Sem Mauntford, direktor Gloubskena u razgovoru za DW. Institut za istraživanje javnog mnijenja sproveo je anketu za BBC. "Ono što možemo reći jeste da su zemlje, koje su dobro ocijenjene u studiji, dobrostojeće, stabilne i demokratske."
Njemačka je posebno omiljena u Evropi. Tako je 81 odsto Francuza i 78 odsto Britanaca ocijenilo Njemačku pozitivno. Samo je krizom pogođena Grčka zaslužna za loše ocjene. Takođe je u Indiji i Pakistanu imidž Njemačke dobio slabe ocjene.
Inače, posebno su iznenadile dobre ocjene iz Engleske, jer Njemačka i decenijama poslije Drugog svjetskog rata nije imala dobru reputaciju u Britaniji. Ipak, promjena se može opaziti i nezavisno od ankete BBC. Tako je bulevarski list "San" (Sun) početkom godine naveo deset razloga zbog kojih bi trebalo voljeti Njemačku: pored manekenki Klaudije Šifer i Hajdi Klum, list je pozitivno ocijenio i njemačke marke automobila kao što su Audi, Folksvagen, Mercedes, potom Oktoberfest i višestrukog pobjednika Vimbldona Borisa Bekera. Za Mauntforda poboljšanje reputacije Njemačke je prije svega ekonomske prirode: "Britanci vide stabilnost, koju Njemačka može da ponudi za evro-zonu, a koja je u interesu i Velike Britanije."
Velike manifestacije promijenile imidž Njemačke
Za Jirgena Bloka, direktora saveznog udruženja za promociju gradova, popularnost Njemačke je znatno porasla u posljednjih desetak godina: "Zahvaljujući velikim manifestacijama - Expo 2000. u Hanoveru, Svjetskom prvenstvu u fudbalu za muškarce 2006. ili Svjetskom prvenstvu u fudbalu za žene 2011. - Njemačka je bila u prilici da se pozitivno predstavi tokom dužeg vremenskog perioda."
Prije svega Berlin sa svojim mnogobrojnim klubovima i kafićima uživa kultni status među mladim Amerikancima, Izraelcima i Evropljanima. Drugi cijene Njemačku prijatnu stranu. Tako kod inostranih gostiju nisu samo omiljeni poznati božićni vašari u Nirnbergu i Drezdenu, već se i manji vašari u Eslingenu ili Goslaru razvijaju u pravu turističku atrakciju.
Njemačka počinje da voli samu sebe
Jirgen Blok Jirgen Blok
"Dobar imidž Njemačke sigurno proizilazi iz činjenice da mi sami više nemamo tako napet odnos prema našoj naciji, našoj zemlji, našem društvu. A ko sebe voli, voljeće ga i drugi", objašnjava Blok. Ipak pozitivna slika Njemačke još uvijek ne pada svima lako. Prema jednom istraživanju Univerzitetske klinike u Kelnu, Nijemci su veoma samokritični. Iako su uglavnom ponosni što su na primjer Bavarci, njima nije lako da prihvate to što su i Nijemci. Tako su se mnogi složili sa izjavom: "Stranci imaju mnogo pozitivnih osobina, koje nama Nijemcima nedostaju."
To apsolutno nije tačno, smatrao je još 2007. američki autor Erik Hansen u svojoj knjizi "Planeta Njemačka". "Nijemci ne znaju ko su. Kada sebe pogledaju, vide mali provincijski narod kojeg svi zadirkuju. Ali ja vidim ekonomsku silu, koju se cijeni u cijelom svijetu."
To važi danas više nego ikada ranije.
Autorke: Štefani Hepner / Ivana Ivanović
Savjet za sve koji ili zele drzavljanstvo ili da rade u Njemackoj: Nemoj da ocekujes da ce ti se sve servirati na tanjiru. Gore sam napisao jako puno kvalitetnih informacija. Takodje za poslove imate i monster.de
Ako ne mozete nista da nadjes preko monster.de, onda probaj na drugi nacin.
Mozes da probas da sama nadjes kompanije, institute i sl. koji se bave stvarima gde bi ti mogla da se uklopis, pa da na njihovim sajtovima potrazis ponude za posao koji tebi najvise odgovara.
Moras da se potrudis. Jer ko trazi, taj ce i da nadje, jedan privrednik je rekao „i pronalazenje posla je posao koji traje 8h dnevno“... SRETNO – ako jos kako mogu pomoc javi se na private ili preko facebook-a
.
Ali dobro, neko na licu mjesta moze 
