Forum Klix.ba

Hajde da malo računamo! Kolike su cijene energenata, koeficijenata korisnog djelovanja i koliko stvarno košta toplina našeg doma.

Ovdje je prikazan pregled cijena energenata za grijanje. Glavni kriterij je izračunata cijena korisno dobivene toplotne energije u prostoru gdje ljudi žive. Nabavne cijene energenata sam nastojao da budu realne, ako neko nešto nabavlja skuplje ili jeftinije, neka sam sebi napravi novu kalkulaciju. Neki parametri proračuna su PROCIJENJENI, znači da sam PROCJENIO da je stepen korisnog djelovanja za neki energent x procenata. Ako neko ima za sebe neku drugu procjenu,da je to x+-5 ili 10, neka je za sebe slobodno primjeni.

Lož ulje
Većina domaćinstava je do sada već odustala od grijanja na lož ulje, bar koliko je meni poznato. Referenca na lož ulje je bitna jer se, recimo, energetska efikasnost kuća izražava u litrima lož ulja koje je potrebno da se ta kuća grije za grejnu sezonu po metru kvadratnom. Tako imamo da se odlično izolovana kuća karakteriše i kao „3 litre house“. Evo i malo propagandno/edukativnog materijala. Meni je posebno interesantan ovaj dio.
The 3-liter building has a ventilation system with thermal recovery. The 5-liter building has a controlled air discharge system with inlet vents above the windows. In the 7-liter building, residents simply open the windows.
http://www.energyefficiency.basf.com/ec ... /3lh_e.pdf
Mislim (procjenjujem) da kod nas više od 95% kuća nije ni blizu 7 litarske kuće.
Kalkulacija: 1litar lož ulja oko 2KM/l, energetska vrijednost 10kWh/l. 2KM/l podjeljeno sa 10kWh/l daje 0.2KM po kWh. Uz iskoristivost od 90% to daje 0.22KM/kWh(0.2 podjeljeno sa 0.9), odnosno oko

22pf/kWh
(22 feninga po kWh korisno dobijene toplotne enrgije u prostoru gdje se živi)

Plin (zemni, prirodni)
http://www.bhas.ba/saopstenja/2012/CE_2 ... _01_BA.pdf
Ovdje kaže da je cijena 30.2 KM/GJ (30.2 maraka po giga džulu) (1GJ=277.8kWh), 30.2 podjeljeno sa 277.8 je 0.1087 KM po kWh ili
10.9pf/kWh
(ovdje sam uzeo da je stepen korisnog djelovanja 100%)
Za stepen korisnog djelovanja od 90% ova cijena bi bila 10.9/0.9=

12.1 feninga po kWh korisne toplotne enrgije u „prostoru gdje ljudi žive“ u zimskom periodu.

Struja (za domaćinstva, konvektori, uljni radijatori, grijalice i sl.)
http://www.elektroprivreda.ba/np/ep/epp?bp=3&mp=46
Jeftina struja (tarifa) 8.01pf/kWh+PDV
9.4pf/kWh
Skupa struja
18.7pf/kWh
Jednotarifno brojilo
12.82 pf/kWh+PDV
15.0pf/kWh
Ovdje je procjena stepena korisnog djelovanja 100% (grejno tijelo u prostoru gdje ljudi žive)

Struja – klima uređaj
Ovdje se računica (procjena) odnosi na korištenje toplinske pumpe tipa zrak-zrak (klima uređaj) sa COP od 3.5 (energetska klasa B, ovdje je stepen korisnog djelovanja 350%, odnosno za 1kWh potrošene stuje se dobije 3.5 kWh toplotne energije u prostoru gdje ljudi žive) http://en.wikipedia.org/wiki/European_U ... nditioners
Važna napomena je i da se proračun (uključujući i procjenu)odnosi na klima uređaje pri vanjskoj temperaturi iznad nula stepeni celzija. O toplinskim pumpama i klima uređajima kao toplinskim pumpama ima zaista puno materijala.
Još jednom da ponovim, ova računica se odnosi na klima uređaje koji rade na vanjskim temperaturama iznad nule. Ako neko smatra da je COP od 3.5 neodgovarajući, neka sam sebi koriguje računicu. Od oktobra do aprila ima puno dana (a i noći, kada je jeftina struja) kada je vanjska temperatura iznad nule a ipak nam treba grijanje. O korištenju toplinskih pumpi kada je vanjska temperatura ispod nule i o tipovima toplinskih pumpi, vrijednosti COP kada je vanjska teperatura -10 i sl.... to je za neku drugu diskusiju.

Da se vratimo računici.
Jeftina struja je 8.01pf/kWh+PDV, 9.4pf/kWh podjeljeno sa 3.5 (COP) daje
2.7pf/kWh
Skupa struja 18.7pf/kWh podjeljeno sa 3.5 (COP) daje
5.3pf/kWh
Jednotarifno brojilo, 12.82 pf/kWh+PDV je 15.0pf/kWh podjeljeno sa 3.5 (COP) daje
4.3pf/kWh
Za klima uređaj klase D (COP 3.1, i vanjske temperature iznad nule) ove vrijednosti su 6.0 za skupu i 3.0 feninga po kWh korisne toplotne energije za jeftinu struju.

Pelet
300KM/tona (ljetos uzimao po 250KM+prevoz), energetska vrijednost 5kWh/kg. 30 feninga po kg, podjeljeno sa 5kWh po kg je 6pf/kWh, uz 90% stepen iskorištenja daje
6.7 pf/kWh
90% iskorištenja je procjena jer se radi u pravilu o novijim kotlovima...

Drvo SUHO - sušeno dvije sezone, bukva, grab, hrast ...
http://de.wikipedia.org/wiki/Brennholz
2000kWh po metru drva, 70KM metar, 70KM po metru podjeljeno sa 2000kWh po metru daje 3.5pf/kWh. Uz 70% stepen iskorištenja (procjena) daje (3.5pf/kWh podjeljeno sa 0.7)
5.0pf/kWh
Ovdje kaže da je energetska vrijednost i nešto veća
http://www.samsvojmajstor.com/portal/si ... s/drva.jpg
Interesantno je da je energetska vrijednost suhih drva oko 4 do 4.2 kWh/kg, što je znatno više od lignita.
Evo i nešto edukativnog materijala
http://www.woodheatsolutions.eu/documents/hrv_518.pdf

Cijena grijanja na ugalj, po mojoj računici, pokazuje iznenađujuće velike vrijednosti u odnosu na uvriježeno mišljenje da je to najjeftinije grijanje. Ovdje su prikazane računice za dvije vrste uglja koji su kod nas najviše u upotrebi.
Pri tome sam uzimao (procjenio) koeficijent korisnog djelovanja od 60% kao neku prosječnu vrijednost. Ako se radi o starijem kotlu koji se nalazi u odvojenim podrumskim prostorijama, onda taj procenat može da bude i znatno manji. Osim toga mislim (procjenjujem) da većina kotlova ne radi u optimalnim uslovima. Vatra je često prigušena, sagorijevanje nije potpuno. Kotlovi ne rade (ako to uopšte i mogu) u režimu potpunog sagorijevanja (clean burn – termin za guglanje). A da ne govorim o tome da i lično znam ljude koji ćumur pospu vodom da duže drži žar....
Inače mislim da je loženje uglja daleko najlošije za zdravlje, neko to čita za ekologiju, za onoga koji loži, njegovu djecu, komšije i za sve nas okolo. A da ne govorim (opet se ponavljam) da ih ima koji u kotlovima lože sve do čega dođu, otpatke, plastiku, stiropor....
Da vidimo šta kaže računica.

Lignit
Najprije o energetskim vrijednostima lignita.
http://en.wikipedia.org/wiki/Lignite
Za energetsku vrijednost lignita ovdje kaže da je 10 - 20 MJ/kg odnosno 2.8 – 5.6 kWh/kg
Kao što komad drveta ima energetsku vrijednost od oko 2kWh/kg kada je sirovo, odnosno vlažno, a isti taj komad drveta ima 4kWh/kg kada se osuši, isto tako je bitan sadržaj vlage u uglju za njegovu energetsku vrijednost. Obzirom da se kod nas za grjanje u kućama koristi sirovi lignit, evo i nekih podataka za sirovi lignit.
http://de.wikipedia.org/wiki/Heizwert
Energetska vrijednos je ovdje navedena 2,2 kWh/kg
http://de.wikipedia.org/wiki/Braunkohle
Rohbraunkohle besitzt etwa ein Drittel des Heizwertes von Steinkohle, was etwa 8 MJ oder 2,2 kWh pro kg entspricht. Aufbereitete (getrocknete) Braunkohle hat in etwa zwei Drittel des Werts von Steinkohle.
http://www.euronuclear.org/info/encyclo ... valent.htm
A ovdje - crude lignite 2.8 kWh/kg
Evidentno je da na energetsku vrijednost i cijenu grijanja veliki uticaj ima vlažnost uglja, odnosno da vlažni, sirovi ugalj ima i dva puta manju energetsku vrijednost od istog tog osušenog uglja.
Evo i podataka o našem lignitu Kreka.
http://www.ugalj.rs/produkti.php
Ovdje kaže da je energetska vrijednost 3049kcal, odnosno 3.55kWh/kg
http://www.samsvojmajstor.com/portal/si ... /ugalj.jpg
Ovdje je 3.29kWh/kg. U oba slučaja ne kaže da li se radi o gornjoj ili donjoj toplotnoj moći. Za računanje ću uzeti vrijednost od 3.4kWh/kg
Cijena tone lignita 125KM sa prevozom. 125KM podjeljeno sa 3400kWhpo toni daje 3.7pf/kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (3.7pF/kWh)/0.6=6.2pf/kWh

6.2 pf/kWh korisne energije.

Mrki ugalj Banovići
http://www.samsvojmajstor.com/portal/si ... /ugalj.jpg
http://www.ugalj.rs/produkti.php
http://wisdom.ba/hr/coal
Energetska vrijednost 5kWh/kg. Cijena 180KM po toni. 180KMpo toni podjeljeno sa 5000kWh po toni je 3.6 feninga po kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (3.6/0.6) cijenu korisnog kWh topline od

6.0pf/kWh

I da vidimo kako izgleda rang lista energenata po cijeni korisne energije.
2.7pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule) jeftina struja
3.0pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj klase D i vanjskom temperaturom iznad nule) jeftina struja
3.9pf/kWh pirolitički kotao na drva sa 90% iskorištenja (naknadno objašnjeno)
4.3pf/kWh jednotarifno brojilo (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule)
5.0pf/kWh suho drvo sa stepenom iskorištenja 70%
5.3pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj sa COP 3.5 i vanjskom temperaturom iznad nule) skupa struja
6.0pf/kWh toplinska pumpa (klima uređaj klase D i vanjskom temperaturom iznad nule) skupa struja
6.0pf/kWh banovićki ugalj sa stepenom iskorištenja 60%
6.2pf/kWh lignit sa stepenom iskorištenja 60%
6.7pf/kWh pelet sa 90% iskorištenja
7.2pf/kWh banovićki ugalj sa 60% iskorištenja 180KM/tona i podacima iz studije RI Tuzla (naknadno objašnjeno)
8.0pf/kWh lignit Dubrave sa 60% iskorištenja 125KM/tona i podacima iz studije RI Tuzla (naknadno objašnjeno)
9.4pf/kWh jeftina struja – grijalice, konvektori
10.9pf/kWh plin sa 100% iskorištenja
15.0pf/kWh jednotarifno brojilo – grijalice, konvektori
18.7pf/kWh skupa struja – grijalice, konvektori
22pf/kWh lož ulje

ja samo znam da se plin više ne isplati i da se ne može insan ogrijati ako nema fasadu sa desetkom stiropora..
sve sam bliže peletu, nije skup, energent je dostupan, domaći, nije prljav, nije ni zahmetli kao ugalj..
ove godine sam kombinirao plin i kamin na drva..
ogrijao sam se lijepo, račun za plin za decembar ove godine je bio 103 KM, a prošle godine 370 KM..
ukupna ulaganja u drva su 450 KM i biće dovoljno do kraja marta..
prema mojoj računici, otplatiću i kamin u ovoj sezoni i opet jeftinije proći nego da sam koristio samo plin..

Zaboravili ste drveni briket kao gorivo, Kalorijska moć jednaka kao pelet dakle oko 5khw/kg. Cijena je nešto niža od peleti i ne treba posebnu peć ako se već ima peć na drvo/ugalj.
Mada kod drvenih briketa treba razlikovati neke stvari. Postoje oni sa hidrailčične prese i prepoznaćete ih po blijedj boji i rasipanju na komponente. Jasno se vidi pilota. Ovi drugi koji su sa ekscentrične prese koji su smedjkasti iz vana i puno kompatniji i teži za razbit. Ovi drugi (smedjkasti sa ekscentrične prese) su daleko kvalitetniji jer duže gore (tj žare) i ne raspadaju se ni u procesu gorenja koa ovi prvi koji se raspu potpuno u pilotu i guše vatru.

Inače tema je odlična i napokon da je neko napravio prave cijene i tabele koštanja. Ja bih jedino dao jednu zamjerku. Plinske peći nemaju iskoristivost od 90% osim možda nekih vrhunski modela i to kad su redovno održavani. Realno je 70-80% pogotovu kad uzmeš one koji se griju na one tzv turske peći. Osim toga kalorijska moć iz knjige i onoga što Sarajevo gas isporuči prilično se razlikuje. Tako da plin u praksi dođe jednako kao i struja.

.

udrch
I ja sam pristalica drveta za grijanje. I ne samo grijanje. Samo pogled na vatru u dnevnom boravku je nešto...
I kada bih imao prilike i mogućnosti da imam najbolje grijanje, po mom mišljenju, a to je toplinska pumpa sa bušotinom – spremnik topline – podno grijanje, opet bih u dnevnom boravku imao peć ili kamin na drva. Ne samo radi ugođaja, nego i zato što radi kada nema struje.

Naravno, kada se radi o loženju drva, pogotovo u prostoru gdje ljudi žive, najprije treba voditi računa o sigurnosti. Dimnjak, zapaljivi materijali u blizini, dotok zraka za sagorijevanje, nekorištenje nape ili ventilatora....

Što se tiče ekonomičnosti grijanja na drva, a to je ovdje tema, najvažnije je da su drva suha. Suha su drva koja su se sušila dvije godine ili bolje rečeno dva ljeta. U Jotulovom priručniku sam pročitao da je moguće postići dovoljnu suhoću drveta i u samo jednoj sezoni uz strogo poštovanje sljedećih uslova
-drvo oboreno u januaru ili februaru – prije kretanja sokova
-odmah isječeno i iscjepano – jer drvo se ne može sušiti kroz koru
-složeno napolju, odignuto od zemlje, odmaknuto od zida, zaštićeno od kiše, da čitavo ljeto sunce i vjetar mogu da ga suše
-u jesen, pred kraj miholjskog ljeta, uneseno u suhu i prozračnu prostoriju

U jednom od gore navedenih linkova se može naći da je energetska vrijednost sirovih (vlažnih) drva i do dva puta manja od suhih. Što bi u prevodu bilo: da bi se isto ugrijali treba potrošiti (i platiti) dva puta više drva. Da ne govorim o tome da vlažna drva i ugalj doprinose stvaranju zapaljivih naslaga na zidovima dimnjaka, koje mogu da dovedu do zapaljenja dimnjaka. Mislim (procjenjujem) da je cijena energije za grijanje sirovim drvima (po gore navedenoj nabavnoj cijeni drva) oko 9pf/kWh – nešto kao jeftina struja.

PRO165
Hvala, zaboravio sam na brikete. Mislim da ovdje govorite o drvenim briketima. Mislim da su drveni briketi dobra alternativa ako se nema suhih drva.

Moj je stav „bilo šta , što može ugrijati, je bolje od ćumura“.

Prednost peleta u odnosu na brvene brikete je što se lože automatski.

Što se tiče zamjerke i tu se slažem. 90% iskorištenja kod plina sam uzeo kao neku srednju vrijednost. Neka svako sebi napravi kalkulaciju za koju smatra da mu odgovara.

Interesantno je da postoje plinski kotlovi kod kojih proizvođač kaže da im je stepen iskorištenja veći od 100%. Kako to? Ipak se radi o renomiranim proizvođačima. Primjer
http://www.buderus.si/stenski-plinski-kotel-gb162.html
Ovdje se radi o tome da za ulazni proračun koriste donju toplinsku moć plina a kotlovi iskoriste i toplinu dobivenu kondenzovanjem vodene pare iz dimnog odvoda, odnosno „iskoriste“ gornju toplinsku moć plina.

I iz ovoga se vidi veliki značaj vlažnosti energenta koji se loži na ukupnu cijenu grijanja.

U prethodnim postovima sam nastojao da budem što objektivniji. Da sada kažem nešto za šta nemam argumente. Mislim da su energetske vrijednosti koje sam naveo za ugalj nerealne. Da sam naveo gornje toplinske moći za ugalj (mislim, nisam siguran). Odnosno, kada bi se izvršila analiza stvarnih uzoraka uglja koji se koristi u domaćinstvima, da bi rezultati bili poražavajući.

Da ponovim. Protiv uglja sam prvenstveno iz zdravstvenih razloga. Ovdje ne kažem „ekoloških razloga“ jer je to previše blag izraz. Loženje i čišćenje peći ili kotla na ugalj je loše za zdravlje najprije onoga koji loži i čisti, njegove porodice i svih oko njega.

U mom okruženju ima puno ljudi koji imaju klima uređaje i koji kad je vanjska temperatura znatno iznad nule umjesto da koriste klimu (što je jeftinije, pogotovo kad je jeftina stuja) – nalože ćumur.

Ima puno ljudi koji sa skupog plina prelaze na ugalj a da nisu razmotrili alternative.
Prva alternativa, po meni, bi bila smanjenje troškova plina korištenjem klima uređaja (kad nije plaho hladno) i peći na drva (kad je plaho hladno). Druga alternativa bi bila prelazak na pelete.

beskogradi wrote: U mom okruženju ima puno ljudi koji imaju klima uređaje i koji kad je vanjska temperatura znatno iznad nule umjesto da koriste klimu (što je jeftinije, pogotovo kad je jeftina stuja) – nalože ćumur.

Ima puno ljudi koji sa skupog plina prelaze na ugalj a da nisu razmotrili alternative.
Prva alternativa, po meni, bi bila smanjenje troškova plina korištenjem klima uređaja (kad nije plaho hladno) i peći na drva (kad je plaho hladno). Druga alternativa bi bila prelazak na pelete.

Da, većina klima ovdje (u Sarajevu) su srednja žalost koje su ispod 0C beskorisne a ispod -5C se obično same preventivno ugase.

Ali, s obzirom da su temperature vrlo često blage (iznad -5C), bilo bi puno isplativije raditi upravo ono sto predlažeš - paliti klime kao pomoćno sredstvo zagrijavanja kako bi se smanjili računi za obično plinsko ili el-blok grijanje.
Problem s tim "običnim" klimama i njihovim vlasnicima jeste obično hronični nedostatak održavanja u vidu prljavih/zagušenih klima i nedostatka plina u sistemu(dunđerska instalacija). Zbog toga te klime gube snagu pa nisu u stanju grijati.

Eh, prava alternativa plinu, uglju, peletima i običnim el. grijačima jeste kvalitetna klima - toplotna pumpa.
Koštaju 1900-2500 KM a u prosjeku tokom zimskih mjeseci 3x manje struje troše od recimo elektrobloka/konvektora.

Pri temperaturi @-7C daju oko 5kW a pri @-15C do 4kW sto je više nego dovoljno za većinu naših stanova. Treba li napominjati da je @-15C relativno rijetka temperatura za Sarajevo - bude tu i tamo noć-dvije i prođe. Izuzetak je prošli februar kad je dva dana temperatura bila izmedju -18 i -24C. Čak i tad ja lično nisam imao problema s grijanjem na takvu kvalitetnu klimu.



Više o klimama može se saznati na temi:
http://www.klix.ba/forum/grijanje-na-st ... 79741.html

A nastavi li se nekažnjeno i neregulisano ovaj trend prelaska na (nekvalitetni)ugalj, imaćemo velike zdravstvene posljedice po stanovništvo čitave kotline. Rak, astma, plućne bolesti, trovanje živom, srčane bolesti i udari itd.

hajlac
Slažem se za zdravstvene posljedice....
Super je to što se možeš ugrijati isključivo klima uređajem na -15 sa snagom od 4-5 kW. Znači da ispunjavaš ova tri uslova
-imaš dobru izolaciju i stolariju
-imaš relativno malo kvadrata za ugrijati
-pogodan raspored prostorija
Nažalost, kod nas većina kuća i stanova teško da ima ispunjena sva ova tri uslova.
Ljetos sam pričao sa rodicom koja sa porodicom živi u hladnoj Švedskoj. Pitao sam je na šta se griju. Kaže:
-Grijemo se na klimu (pauza)
-Kad je puno hladno imamo peć na drva, dole u dnevnom boravku
-Isto kad je baš puno hladno upalimo električne radijatore (ili konvektore) gore u sobama
I oni imaju ispunjena ova tri uslova. Dobra stolarija i izolacija, nema nekog „viška kvadrata“ i pogodan raspored. Radi se o onome što bi se reklo „Einfamilienhaus“ – veliki dnevni boravak i kuhinja u prizemlju, unutrašnje stepenice i spavaće sobe na spratu.
Interesantno je da uopšte nemaju centralno.
Isto tako je interesantno da imaju tri načina da se ugriju, koji nude i veću fleksibilnost. Kod nas ljudi uvedu centralno na ugalj, koje je dimenzionirano da grije i na -20, a pale ga i kada je +10.

Da kažem nešto i o energetskim potrebama kuće ili stana. Najprije jedan znanstveni rad gdje se definišu neki interesantni pojmovi.
hrcak.srce.hr/file/104338 (naslovi tabela 1 i 2 su zamijenjeni)
Da pokušam da pojasnim pojmove koji se ovdje pominju.
Broj dana grijanja je broj dana u toku zime u kojim je potrebno grijanje
Broj stupanj-dana. Temperatura na koju treba da zagrijemo stan ili kuću je 20 stepeni. Recimo da je srednja vanjska temperatura za 1.novembar 10 stepeni. Stupanj-dan za 1. Novembar je 20-10=10. Ako je za 2.novembar srednja temperatura 5 stepeni onda je stupanj-dan 20-5=15. Ako je za 3.novembar srednja dnevna temperatura -5 stepeni (zahladilo) onda je stupanj-dan za 3.novembar 20-(-5)=25. Broj stupanj-dana je zbir ovih pojedinačnih vrijednosti za svaki dan u sezoni za koji je potrebno grijanje.

Na žalost nisam našao ove podatke za BIH, ali mislim da za orijentaciju mogu poslužiti i ovi podaci za (SR)Hrvatsku – za Bosnu podaci iz kontinentalne Hrvatske a za Hercegovinu podaci za Istru ili Knin. Recimo, za Osijek su podaci iz tabela su 3001.6 stupanj-dana i 195.8 dana grijanja. Kada to podijelimo dobijemo 15.3 stepeni. Znači da je prosječna srednja dnevna temperetura zraka u sezoni grijanja za Osijek 20-15.3=4.7 stepeni. Knin 2339.9/176.8=13.2, 20-13.2=6.8.

Evo još korisnog materijala o energetskoj efikasnosti...
http://www.eihp.hr/hrvatski/pdf/vodic_ee_gradnja.pdf
Ovdje se nešto razlikuju podaci o stupanj-danima ali nije drastično.
Interesantno je da ovdje kaže da su najveći gubici energije kroz prozore – stranica 10.
Šta bi bile energetske potrebe (za grijanje) jedne kuće ili stana. U energetsku bilancu grijanja kuće ulaze i dobici od sunca, kućanskih aparata i drugi. Međutim, zbog jednostavnosti ovdje ću računati energetske potrebe kuće koje zadovoljava (ili zadovoljavaju) energenti za grijanje.

Napominjem da je ovo gruba računica koja može da posluži samo kao orijetacija.

Primjer. Čovjek troši 10 tona banovićkog za sezonu (ima i takvih). To košta oko 1800KM.
10000kg puta 5kWh po kilogramu daje 50000kWh ili 50 MWh. Uz stepen iskorištenja od 60% znači da se za grijanje korisno iskoristi oko 30000kWh. Kada to podijelimo sa nekih 200 dana kada mu treba grijanje, dobijamo da mu u tih oko 200 dana treba prosječno oko 150kWh svakog dana u sezoni. 150kWh podjeljeno sa 24 sata daje prosječno 6.25kW, hajde da kažemo ugrubo 6kW unosa toplotne energije u prostoru gdje ljudi žive svakog dana u toku sezone grijanja da bi se nadoknadili gubici kroz prozore, zidove....
Hajde da kažemo da je prosječna srednja dnevna (u toku dana i noći) temperatura u tom periodu oko 5 stepeni. Znači da za razliku temperatura od 15 stepeni (20-5) teba „unjeti“ svaki sat oko 6kWh energije ili da je potrebna konstantna korisna snaga grijanja od 6kW. Odnosno, pri vanjskoj temperaturi od +5 stepeni energetske potrebe te kuće su oko 6kW stalnog „dotoka“ korisne toplinske energije. Pri dva puta većoj razlici temperatura od 30 stepeni, odnosno kada je vani -10 (20-(-10)=30), energetske potrebe ove kuće iznose dva puta više: 12kW stalnog unosa toplinske energije. Malo pojašnjenje, energetski gubici su propocionalni razlici unutrašnje i vanjske temperature a ne ,recimo, kvadratu razlike ili ... Isto tako pri temperaturnoj razlici 2.5 puta većoj, energetske potrebe bi bile 2.5 puta veće. Kada je vani -17.5 stepeni, 20-(-17.5)=37.5, energetske potrebe ove kuće su 2.5 puta veće i iznose oko 15kW stalnog unosa korisne toplinske snaga.
Značajno je napomenuti da ovo ne znači da ovu kuću može zagrijati kotao na kruto gorivo od 15kW iz prostog razloga što kotao na kruto gorivo ne može da radi konstantno istom snagom. Ne bi mogao ni da ložač dežura 24 sata. Mislim da se za ovakvu potrošnju u pravilu uzima kotao od nekih tridesetak kW. Međutim, ako bi čovjek prešao na pelete onda bi njegove energetske potrebe mogao zadovoljiti i kotao na pelete od nekih 20kW (ako uračunamo i stepen korisnog djelovanja i neku minimalnu rezervu) jer ovaj kotao može da radi tom snagom kontinuirano – osim kad treba da se očisti.

Hajde da obrnemo situaciju. Ako je vanjska temperatura +35 stepeni a želimo da je unutrašnja +20. Onda bi energetske potrebe hlađenja ove iste kuće bile opet oko 6kW stalno angažovane korisne snage hlađenja. Šta hoću da kažem. Ako bi čovjek imao klimu koja može da ohladi potrebni prostor na 20 stepeni pri vanjskoj temperaturi od 35 stepeni, onda bi ta ista klima mogla i da ugrije taj isti prostor na 20 stepeni pri vanjskoj temperaturi od +5 stepeni. Mislim da bi mogla da ugrije i kada se vanjska temperatura približava nuli jer par faktora idu u prilog grijanju. Većina klima (bar koliko ja znam) ima veću snagu na grijanju nego na hlađenju. Kućanski aparati, doprinos sunca, kuhanje i slično doprinose grijanju a „odmažu“ hlađenju.

E, da se vratim na onih 1800KM.
Tj. na onih 30000kWh potrebne energije koje naš primjer zadovoljava loženjem banovićkog uglja i (po meni nepotrebnim) trovanjem sebe i drugih. Hajde da kažemo da kada je plaho hladno ni jedan drugi način grijanja ga ne može ugrijati osim uglja. Neka na to ode (galantno) 10000kWh, odnosno 600KM ili jedna trećina troškova. Neka drugu trećinu energetskih potreba zadovolji drvima (suhim) bilo da ih loži u tom istom kotlu, kad nije baš puno hladno, bilo da ih loži u peći/kaminu na drva ili u starom dobrom šporetu na drva – 10000kWh puta 5 feninga po kWh je 500KM. I neka trećinu energetskih potreba zadovolji toplinskom pumpom (klima uređajem). 10000kWh puta 3.5 feninga po kWh (pazi na jeftinu stuju ali ima i malo skupe) izađe 350KM. Znači umjesto 1800KM bi potrošio 1450KM – ušteda od 350KM.

Jedna molba, ili apel forumašima.

Ako neko od forumaša može to da uradi ili zna nekog ko bi mogao to da uradi... Da izvrši analizu stvarnih uzoraka uglja koji se koristi za grijanje domaćinstava. Ono, „komšija, jesi'l to poš'o da naložiš tu kantu ćumura, daj je vamo da je pošaljem na analizu“. Naravno, nepristrasnu analizu i da se utvrde stvarne vrijednosti DONJE TOPLOTNE MOĆI za ćumure koji se lože u našoj okolini. Mislim da bi rezultati bili poražavajući, naročito za lignite.

Loženje uglja u naseljenim mjestima bi, po mom mišljenju, trebalo zabraniti. Nažalost, ekonomska situacija ovo ne dozvoljava i ta opcija uopšte nije realna u ovom trenutku. Svrha ovih mojih postova je da ukaže na štetnost loženja uglja i na to da ugalj uopšte nije najjeftiniji energent.

beskogradi wrote:Jedna molba, ili apel forumašima.

Ako neko od forumaša može to da uradi ili zna nekog ko bi mogao to da uradi... Da izvrši analizu stvarnih uzoraka uglja koji se koristi za grijanje domaćinstava. Ono, „komšija, jesi'l to poš'o da naložiš tu kantu ćumura, daj je vamo da je pošaljem na analizu“. Naravno, nepristrasnu analizu i da se utvrde stvarne vrijednosti DONJE TOPLOTNE MOĆI za ćumure koji se lože u našoj okolini. Mislim da bi rezultati bili poražavajući, naročito za lignite.

Loženje uglja u naseljenim mjestima bi, po mom mišljenju, trebalo zabraniti. Nažalost, ekonomska situacija ovo ne dozvoljava i ta opcija uopšte nije realna u ovom trenutku. Svrha ovih mojih postova je da ukaže na štetnost loženja uglja i na to da ugalj uopšte nije najjeftiniji energent.

Sumnjam da iko moze to da uradi da se moze vjerovati u rezultate jer ce se uvijek naci neko da preko stele nesto postigne. Ja sam radio neke proracune pa samo ako moze da mi neko kaze jesam dobro racuno:
Potrosnja kW:
U-vrijednost*povrsina*razlika temperature
Evo za moju kucu:
zidovi termo blok plus 14 cm stiropora: 0,25*180*15(sobna 20 vanjska 5)
Prozori PVC: 1,3*20*15(sobna 20 vanjska 5)
Potkrovlje 20cm tervol: 0,19*60*15(sobna 20 vanjska 5)
Podovi 8cm stiropor: 0,45*60*15(sobna 20 toplota zemlje 5)
Ukupno: 1641W*1,3(neki faktor provjetravanja prostorija)=2133W. Znaci za sat trosim 2,13kwh?
Mjesecno:2,13 *24*31=1586kWh
Troskovi na drva: 1586*5mjeseci*0,06=475KM
Jesam li dobro ovo sracuno?

Superhik_ wrote:Ima i jeftinijih ugljeva od banovića koji je trenutno najskuplji. npr prošle godine miljevina je koštala 130KM (4,15kwh).
nadalje, za kotlove na kruto gorivo si računao iskoristivost 60%, no oni idu i do 85% (ali recimo da je to 80%) ako se loži pravilno i ako je sistem pravilno izveden. kada se ovo uvrsti ispada da kwh na ugalj košta 4 feninga.

Ma tesko da moze ici na 80%. To je isto ko sa potrosnjom goriva kod auta. Nikad ne mozes imati potrosnju koju proizvodjac navede. Mozda da 80% sa akomulacijskim spremnikom. A ovo za jeftiniji ugalj to stoji.

Lovacs
Mislim da ti je računica u redu. Jedino šro mislim da grijanje treba 6 mjeseci.
Da li se radi o postojećem objektu ili tek treba da se izgradi?
Da li se radi o centralnom na drva ili o peći/kaminu?

Superhik_ wrote:Ima i jeftinijih ugljeva od banovića koji je trenutno najskuplji. npr prošle godine miljevina je koštala 130KM (4,15kwh).
nadalje, za kotlove na kruto gorivo si računao iskoristivost 60%, no oni idu i do 85% (ali recimo da je to 80%) ako se loži pravilno i ako je sistem pravilno izveden. kada se ovo uvrsti ispada da kwh na ugalj košta 4 feninga.

Nisam našao podatak za miljevinu. Imaš li neki link?
Stupanj korisnog djelovanja za kotao na ugalj od 85%... Imaš li za ovo neki argumet ili link?

Superhik_ wrote:

lovacs wrote:

Superhik_ wrote:Ima i jeftinijih ugljeva od banovića koji je trenutno najskuplji. npr prošle godine miljevina je koštala 130KM (4,15kwh).
nadalje, za kotlove na kruto gorivo si računao iskoristivost 60%, no oni idu i do 85% (ali recimo da je to 80%) ako se loži pravilno i ako je sistem pravilno izveden. kada se ovo uvrsti ispada da kwh na ugalj košta 4 feninga.

Ma tesko da moze ici na 80%. To je isto ko sa potrosnjom goriva kod auta. Nikad ne mozes imati potrosnju koju proizvodjac navede. Mozda da 80% sa akomulacijskim spremnikom. A ovo za jeftiniji ugalj to stoji.

upravo na to sam i mislio kada sam rekao pravilno izvceden sistem

pored toga treba znati i ložiti. čobani obično nalože drva pa kad se razgori natrpaju ugalj preko toga i tako zaguše vatru. rezultat je vrlo otrovni gusti žuti dim. i još k tomu temperaturu kotla drže na 50-60C te mu ne daju da se razgori i pravilno sagori gorivu materiju.

Upravo tako.

beskogradi wrote:Lovacs
Mislim da ti je računica u redu. Jedino šro mislim da grijanje treba 6 mjeseci.
Da li se radi o postojećem objektu ili tek treba da se izgradi?
Da li se radi o centralnom na drva ili o peći/kaminu?

Ok hvala onda cu staviti 6 mjeseci. Radi se o objektu u projektovanju. Sad za sad planiram ono sto si ti reko da imam u prizemlju jednu jacu kamin pec i eventualno klimu na koju cu se grijati kad nije puno hladno jer ce kuca biti sa otvorenim stepeniste bez nekih hodnika i zavrzlama. Eventualno cu na spratu dodati jos jednu klimu. Prvo cu vidjeti koliko mogu grijati sa jednom peci pa cu onda skontati sta dalje. nesto mi se ne daju pare na centralno grijanje i peci od 16kw. bolje mi je kad vec lozim da lozim kamin imam ugodjaj a ostalo nadoknadim klimom. Jos me zanima dali je isplativije jednotarifno brojilo ili dvotarifno jer kad skontam vecinom klime rade po danu tj jakoj tarifi tako da mislim da mi se vise isplati jednotarifno?

Superhik_
To što postoji neki kotao sa fabričkim podatkom od „blizu 90%“ iskorištenja za nas ne znači praktično ništa kada većina kotlova koji se lože u BiH nemaju taj procenat ni blizu 80. Kada se uzme u obzir da se fabrički podatak o stepenu iskorištenja u praksi ne može dostići, zatim nepravilno loženje, smještanje kotla u podrum... mislim da je podatak o 60% iskorištenja sasvim realan za naše uslove. Možda i malo preveliki.
O sadržaju vode u uglju...
Banovićki ugalj se kupcima isporučuje sa separacije (mokre). Takav ugalj se tovari na kamione i kupac praktično plaća osim uglja i znatan procenat vode po cijeni od 180KM po kubiku. Ako se nabavlja sa nekog skladišta taj ugalj se nalazi napolju izložen kiši i gdje se samo tanki povrinski sloj stigne malo prosušiti. U oba slučaja se ugalj odmah smješta u zatvorenu prostoriju gdje ne može da se suši. To je jedan od razloga zašto apeliram da neko uradi analizu realnih uzoraka uglja.
O peletu sa 4kWh/kg.
Dobro bi bilo da nam kažeš koji su to peleti, da to slučajno neko ne kupi. Inače cijena peleta je bila u maju 250KM. Taj isti pelet se u septembru i oktobru prodaje za više od 300KM.
O sušenju drva dvije sezone.
Ovo nisi dobro skont'o. Evo primjer. Čovjek kupuje 10 metara drva (za 700KM) u septembru i to potroši za jednu zimu. E sad, umjesto da ih uzme u septembru, uzme ih u martu. Znači drva oborena u januaru ili februaru. Odmah ih isjepa i složi da se suše. Sljedeću zimu neće potrošiti svih 10 metara (pošto su ovo već znatno kaloričnija drva) nego će potrošiti, recimo 7 metara. Sljedećeg marta ne uzima 10 nego 7 metara (za 490KM) i za sljedeću zimu ima 3 metra odlično osušenih drva i još 7 metra prilično dobro suhih drva, tako da mu se može desiti da te zime potroši samo 6 metara drva....

O uglju iz Miljevine ali i o drugim iz BiH više se može saznati iz studije Rudarkog instituta iz Tuzle.
http://www.mvteo.gov.ba/docs/reports/?id=400
Podaci u studiji su iz 2005 i 2006 godine. Studija pokazuje da su domaći ugljevi .... skupi po jedinici energije koju daju.
Evo nekih detalja iz studije.
Strana 16
„Inače, sadašnje cijene koštanja uglja (2005.) su kod većine rudnika u FBiH (izuzetak su Rudnik „Gračanica“, Rudnik „Banovići“ i Rudnik „Đurđevik“) znatno više od prodajne cijene uglja (4,5 KM/GJ) i kreću se 4,69 KM/GJ (Rudnik „Kakanj“) do 8,11 KM/GJ (Rudnik „Breza“).“
Strana 29
„Iz tabele 2.1. vidise da samo tri rudnika na projektovanom nivou proizvodnje su mogli ugalj isporučiti za elektrane ispod tada određene cijene (1996. godine) od 3,612 KM/GJ i procijenjene cijene uvoznog uglja isporučenog u elektranu u središtu BiH od 4 KM/GJ.“
Strana 31
Tablica 2.3. Rezerve i kvalitet uglja po studiji Marston
Specifična energija za pojedine vrste uglja (1000kJ=0.277kWh)
Kreka-Dubrave 9500 kJ/kg = 2.6 kWh/kg
Kreka-Bukinje 12300 kJ/kg = 3.4 kWh/kg
Kreka-Mramor 13000 kJ/kg = 3.6 kWh/kg
Banovići – Čubrić 14000 kJ/kg = 3.9 kWh/kg
...
Banovići – Omazići 17000 kJ/kg = 4.7
Strana 44
„Mrki ugalj je relativno dobrog kvaliteta prosječna toplotna vrijednost čistog mrkog uglja i Bosni i Hercegovini iznosi oko 16.750 Kj/kg. Međutim, sadrži znatne količine ukupnog sumpora (2-6%), pepela (10-45%) i vlage (10-25%), što mu sužava područje upotrebe, naročito kada su u pitanju dug transport i zaštita životne sredine. Kod gradnje novih termoelektrana, koje bi upotrebljavale ovaj ugalj, morat će se računati i na odsumoravanje. Lignit je visokokvalitetan, čist, toplotna je vrijednost; 7500-12600 kJ/kg, sadrži 0,2-1,0 % ukupnog sumpora, rijetko više, pepela 5-9-% i vlage 35-53 %. „
Strana 57
Tablica 3.3.
Ovdje se navode još niže energetske vrijednosti za lignit.
Strana 74
Tablica 3.29.
Prosječna toplotna vrijednost za banovićki oko 15000kJ/kg
Strana 77
Tablica 3.33.
Interesantni podaci u tabeli.
Strana 82 (mokra separacija)
„Separacija Banovići je kombinacija drobljenja/sijanja i pranja. Sav ugalj sa kopova i jame doprema se uskotračnom željeznicom preduzeća, istovara i zatim drobi na granulaciju minus 150 mm. Ugalj se zatim šalje u taložionice gdje se pere i osijava na asortimane po veličini zrna. (Kocka, Kotlovski, Sitni II, Orah, Grah).“
Strana 155
Energetska vrijednost uglja Miljevina 11,7-14,8 MJ/kg, odnosno 3.25-4.11 kWh/kg
Preporučujem i stranicu 218.

Po podacima iz ove studije procijenjene kalkulacije cijene korisne toplinske energije u prostoru gdje ljudi žive su:
Ugalj Dubrave (vrlo popularan u okolini Tuzle)
9500 kJ/kg = 2.6 kWh/kg
Cijena tone lignita 125KM sa prevozom. 125KM podjeljeno sa 2600kWhpo toni daje 4.8pf/kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (4.8pF/kWh)/0.6=8pf/kWh. Skuplje od peleta, blizu jeftinoj struji a o klima uređajima (kad mogu da griju) i da ne govorimo.
Banovići 15000 kJ/kg = 4.2 kWh/kg. Cijena 180KM po toni. 180KMpo toni podjeljeno sa 4200kWh po toni je 4.3 feninga po kWh. Uz iskorištenost od 60% daje (4.3/0.6) cijenu korisnog kWh topline od 7.2pf/kWh.
Ako se nisam zeznuo u računici ovo je stvarno preskupo u odnosu na rad oko loženja i čišćenja. O zdravstvenim (ekološkim) posljedicama loženja uglja u naseljenim mjestima....

beskogradi wrote:Superhik_

Dobro bi bilo da nam kažeš koji su to peleti, da to slučajno neko ne kupi. Inače cijena peleta je bila u maju 250KM. Taj isti pelet se u septembru i oktobru prodaje za više od 300KM.

Možeš li mi reči gdje si nabavljao pelet, koja je firma u pitanju?

I ostali koji koriste pelete, ako mogu navesti firme odakle nabavljaju pelet...

to niko ne može reći. kaloričnost peleta je ko mačak u vreći. 5kwh je najkvalitetniji. a ovo je Bosna, i niko ne kontroliše navode na deklaraciji.

lovacs wrote:

beskogradi wrote:Lovacs
Mislim da ti je računica u redu. Jedino šro mislim da grijanje treba 6 mjeseci.
Da li se radi o postojećem objektu ili tek treba da se izgradi?
Da li se radi o centralnom na drva ili o peći/kaminu?

Ok hvala onda cu staviti 6 mjeseci. Radi se o objektu u projektovanju. Sad za sad planiram ono sto si ti reko da imam u prizemlju jednu jacu kamin pec i eventualno klimu na koju cu se grijati kad nije puno hladno jer ce kuca biti sa otvorenim stepeniste bez nekih hodnika i zavrzlama. Eventualno cu na spratu dodati jos jednu klimu. Prvo cu vidjeti koliko mogu grijati sa jednom peci pa cu onda skontati sta dalje. nesto mi se ne daju pare na centralno grijanje i peci od 16kw. bolje mi je kad vec lozim da lozim kamin imam ugodjaj a ostalo nadoknadim klimom. Jos me zanima dali je isplativije jednotarifno brojilo ili dvotarifno jer kad skontam vecinom klime rade po danu tj jakoj tarifi tako da mislim da mi se vise isplati jednotarifno?

Dobra ti je ta kombinacija klima – drva. Onda nećeš potrošiti baš toliko drva.
Par savjeta oko peći/kamina na drva osim onih glavnih sigurnosnih i onih o suhim drvima.
Otvoreni kamin ne dolazi u obzir – ne može ugrijati.
Nikako ložišta pravljena u domaćoj radinosti.
Vrata koja zatvaraju ložište i lužaru moraju da dobro dihtuju. Moraju imati kanafu/špagu/uže po čitavom obodu vrata. Uzmeš papirnu traku ili novčanicu od 10KM. Postavljaš je po čitavom obodu i zatvaraš vrata da vrata uhvate papir. Novčanicu ne smiješ moći da izvučeš a da se ne podere. Kod nas se prodaju peći koje uopšte nemaju ovu „kanafu“ – katastrofa.
Unutrašnjost stakla se najbolje čisti drvenim pepelom. Navlaži se spužvica ili papir, umoči u pepeo i očisti.
Obavezno pročitati uputstvo. Ozbiljni proizvođači i prodavci to moraju obezbjediti.
Osnovno je ne pretjerati sa loženjem. Ako se nakrha previše drva i najkvalitetnije ložište će se razvaliti.
Loženje drva se uči – a pogotovo potpaljivanje. To je postupak koji se stalno usavršava.
Želim ti uspjeh u ostvarenju tvojih planova za izgradnju kuće. Dobro je što rješenja tražiš na internetu, ne samo za grijanje. Ako bi se oslonio samo na majstore...

Da kažem nešto i o prelasku na pelete – iz prve ruke. Loženje uglja je za mene bilo robija. Recimo, ujutro trebam na posao ili naveče kada se vratim kući, moram najprije da se presvučem pa onda da čistim, potpaljujem... pa poslije da se operem....

Kod peleta je loženje „na dugme“. Istina, ima čišćenja i unošenja peleta ali je to u odnosu na ćumur zanemarivo. Plamenik čistim nešto češće a kotao jednom sedmično. Čišćenje plamenika je 2 minute – može i u pidžami. Kod loženja uglja su se pravile naslage kreozola (mislim da se to tako zove) koje je jako teško očistiti a imao sam i zapaljenje dimnjaka – vrlo opasno i ružno iskustvo. Isti kotao sada čistim vrlo lako. Praktično samo pokupim fini pepeo.

Ova bitna razlika između uglja i peleta (a to je da se peleti lože „na dugme“ a kod ćumura valja „dić guzcu“ da bi se ogrijalo) krije i mogućnost da grijanje na pelete za nekoga bude i nešto skuplje nego što se nadao. Ovdje se radi o regulaciji grijanja. Najlošija je regulacija koja se svodi na to da se samo na kotlu podesi temperatura vode u cijevima i radijatorima i onda kotao stalno održava tu temperaturu. Naravno, ova regulacija je neophodna za rad samog kotla. Njoj treba da bude „nadređena“ regulacija temperature zraka u stanu. To se izvodi sobnim termostatom koji kada temperatura u prostoru padne ispod zadane vrijednosti daje komandu kotlu da postigne i održava njegovu zadanu vrijednost, a kada temperatura u prostoru poraste iznad određene vrijednosti daje komandu kotlu da se ugasi. Ovakvi termostati (u pravilu) samo zatvaraju i otvaraju prekidač 220V.

Jako je bitno gdje će biti smješten ovaj termostat. Ne smije biti blizu izvora topline, izložen suncu ili direktnoj hladnoći kod otvaranja prozora i vrata. Isto tako nije dobro da ima više termostata od jednoga.

Po meni je najbolja regulacija kombinacija sobnog termostata i vremenskog releja. Vremenski relej, da pojasnim, radi slično automatu za stubišno svjetlo – kada kratko pritisnete taster relej određeno vrijeme drži zatvoren prekidač od 220V. Ovakav relej se spoji paralelno sobnom termostatu i onda oba mogu da upale grijanje, a gašenje grijanja je samo kada su oba isključena. Kako ovakva regulacija štedi pelete ili neko drugo gorivo kod grijanja „na dugme“ (recimo plin)? Sobni termostat se podesi na temperaturu pri kojoj osjećamo da je malo „hladnjikavo“ ili da kažem kada bi osjetili da treba „dić guzcu“ i naložiti ćumura. Još je bolje ako se termostat može podešavati za dnevni/noćni ili sedmični program. Vremenski relej se podesi da drži sat, dva ili koliko je potrebno ali ne predugo. Znači, kada se osjeti potreba za grijanjem pritisne se taster za vremenski relej a termostat pali grijanje kada je u stanu nešto hladnije – da se previše ne ishladi. Ova dva prekidača su spojeni paralelno. Potrebno je spojiti i jedan prekidač (ne taster) njima u seriju. Ovaj prekidač služi da se grijanje može ugasiti neovisno o stanju termostata i releja. Ako napajanje releja dolazi preko ovog prekidača, onda kratko gašenje (jedna sekunda) na ovom prekidaču gasi vremenski relej u slučaju da grijanje treba trenutno prekinuti. Mislim da postoje digitalni termostati koji objedinjavaju sve ove funkcije i da u kombinaciji sa termostatskim glavama na radijatorima ostvaruju velike uštede.

beskogradi wrote:

lovacs wrote:

beskogradi wrote:Lovacs
Mislim da ti je računica u redu. Jedino šro mislim da grijanje treba 6 mjeseci.
Da li se radi o postojećem objektu ili tek treba da se izgradi?
Da li se radi o centralnom na drva ili o peći/kaminu?

Ok hvala onda cu staviti 6 mjeseci. Radi se o objektu u projektovanju. Sad za sad planiram ono sto si ti reko da imam u prizemlju jednu jacu kamin pec i eventualno klimu na koju cu se grijati kad nije puno hladno jer ce kuca biti sa otvorenim stepeniste bez nekih hodnika i zavrzlama. Eventualno cu na spratu dodati jos jednu klimu. Prvo cu vidjeti koliko mogu grijati sa jednom peci pa cu onda skontati sta dalje. nesto mi se ne daju pare na centralno grijanje i peci od 16kw. bolje mi je kad vec lozim da lozim kamin imam ugodjaj a ostalo nadoknadim klimom. Jos me zanima dali je isplativije jednotarifno brojilo ili dvotarifno jer kad skontam vecinom klime rade po danu tj jakoj tarifi tako da mislim da mi se vise isplati jednotarifno?

Dobra ti je ta kombinacija klima – drva. Onda nećeš potrošiti baš toliko drva.
Par savjeta oko peći/kamina na drva osim onih glavnih sigurnosnih i onih o suhim drvima.
Otvoreni kamin ne dolazi u obzir – ne može ugrijati.
Nikako ložišta pravljena u domaćoj radinosti.
Vrata koja zatvaraju ložište i lužaru moraju da dobro dihtuju. Moraju imati kanafu/špagu/uže po čitavom obodu vrata. Uzmeš papirnu traku ili novčanicu od 10KM. Postavljaš je po čitavom obodu i zatvaraš vrata da vrata uhvate papir. Novčanicu ne smiješ moći da izvučeš a da se ne podere. Kod nas se prodaju peći koje uopšte nemaju ovu „kanafu“ – katastrofa.
Unutrašnjost stakla se najbolje čisti drvenim pepelom. Navlaži se spužvica ili papir, umoči u pepeo i očisti.
Obavezno pročitati uputstvo. Ozbiljni proizvođači i prodavci to moraju obezbjediti.
Osnovno je ne pretjerati sa loženjem. Ako se nakrha previše drva i najkvalitetnije ložište će se razvaliti.
Loženje drva se uči – a pogotovo potpaljivanje. To je postupak koji se stalno usavršava.
Želim ti uspjeh u ostvarenju tvojih planova za izgradnju kuće. Dobro je što rješenja tražiš na internetu, ne samo za grijanje. Ako bi se oslonio samo na majstore...

Hvala puno. Ma kakvi nasi kamini to su obicne limene kutijetine.

belafonte wrote:

beskogradi wrote:Superhik_

Dobro bi bilo da nam kažeš koji su to peleti, da to slučajno neko ne kupi. Inače cijena peleta je bila u maju 250KM. Taj isti pelet se u septembru i oktobru prodaje za više od 300KM.

Možeš li mi reči gdje si nabavljao pelet, koja je firma u pitanju?

I ostali koji koriste pelete, ako mogu navesti firme odakle nabavljaju pelet...

Ovo je već posebno pitanje. Bolje da se to razdvoji.

Pokrenuo sam novu temu
http://www.klix.ba/forum/kvalitet-i-cij ... 10324.html