#1 Sta ce biti sa vojskama u Bosni i Hercegovini?
Posted: 01/02/2005 13:29
Srbi i Hrvati zele opstanak entitetskih vojski ili demilitarizaciju a Bosnjaci zele jednu vojsku i protive se demilitarizaciji Bosne i Hercegovine.
Kakvo ce biti krajnje rjesenje?
HVO mora ostati jednom od vojnih sastavnica BiH!
Utorak, 01 Veljača 2005
Povjerenstvo za reformu obrane, kojim supredsjedava novi američki posrednik Raffi Gregorian, jučer je održalo svoju prvu sjednicu. Po najavama toga američkog dužnosnika, do kraja godine trebala bi se ukinuti dva entitetska ministarstva, a tri vojne sastavnice postati oružane snage BiH. Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić slaže se da treba ukinuti njegovu poziciju.
NIKOLIĆ: Trenutačno imamo nenormalno stanje u sferi obrane. Imamo tri ministarstva, tri stožera, odluke se donose na svim razinama, novac se izdvaja na tri mjesta. Sustav je jednostavno zakočen. Najveće probleme imamo s novcem. Zauzimam se za promjene, ali sam očekivao da će se u taj proces ići nešto sporije.
VL: Je li deveti mjesec realan za završetak vojnog preustroja?
NIKOLIĆ: Bit će vrlo teško ispuniti te rokove. Ukoliko se radi o rokovima koji su čvrsto zacrtani pred BiH predložit ću svoje odstupanje s mjesta entitetskog ministra, a da se cjelokupno federalno ministarstvo integrira u državno. Jednako bi trebalo napraviti i u Republici Srpskoj.
VL: Nakon istupa gospodina Gregoriana počelo se nagađati o ukidanju vojnih sastavnica?!
NIKOLIĆ: Da bi se ta reforma mogla u cijelosti provesti jedini je uvjet da u oružanim snagama Bosne i Hercegovine postoje tri vojne sastavnice: HVO, Armija BiH i Vojska Republike Srpske. Bilo koji drugi pravac bio bi pogrešan.
VL: Je li realno razvojačenje za koje su se zauzimali Hrvati, a odnedavno sve glasnije i Srbi u BiH?
NIKOLIĆ: To je jedna od mogućnosti koju svakako treba razmotriti. Takav bi pristup, uz određena jamstva NATO-a za sigurnost države i regije, mogao doći u obzir. S druge pak strane, ako se uzmu u obzir političke okolnosti, onda mislim da taj prijedlog nije realan.
VL: Hoće li biti novog smanjenja vojske?
NIKOLIĆ: Načelno se o tome govori, iako moram priznati da nema nikakvih smjernica o novom smanjenju. To svakako treba dobro razmotriti. Sada imamo 12.000 vojnika u BiH. Pitanje je bi li s novim smanjenjem dobili funkcionalne snage.
VL: Ali i ove godine u proračunu ste dobili 50 milijuna maraka manje od traženog iznosa?!
NIKOLIĆ: Smanjenjem koje će se dogoditi u ministarstvima i nekim drugim uštedama napravit će se određeni pomaci. Mi ipak trebamo postaviti pitanje možemo li sebi priuštiti vojsku koja neće biti teret i biti istodobno funkcionalna.
VL: Na čemu ćete štedjeti, hoće li opet trpjeti novaci?
NIKOLIĆ: Na žalost, moguće je da se takvo stanje u Ministarstvu obrane i Vojsci Federacije BiH odrazi na prijam novaka. Naš proračun je strukturiran tako da će biti dovoljno novca za plaće profesionalnog sastava i naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U drugome dijelu nabave potrebnih sredstava i održavanju jako su nam umanjena sredstva. Po nekim stavkama čak je umanjeno do četvrtine potreba. Moram reći da će biti ugroženi nabava hrane, novih odora, grijanje, sve će to biti svedeno na minimum.
VL: Može li onda takva vojska odgovoriti potrebama civilnoga društva kao što se angažira svugdje u svijetu u elementarnim nepogodama?
NIKOLIĆ: Osobno sam upozorio sve kolege u Vladi Federacije, parlamentima i svim strukturama vlasti u BiH zaduženima za stanje vojske da ćemo imati velike probleme. Nemamo novca niti za popravak helikoptera namijenjenih za gašenje požara. Nećemo moći obaviti remont, a piloti neće moći provoditi obuku, pa će izgubiti certifikate zato što moraju imati određeni broj sati letenja godišnje. Uz to trebamo sagraditi nova skladišta sukladno NATO standardima.
VL: Zašto onda ne prodajete silne vojne objekte koji vam također donose gubitke?
NIKOLIĆ: Želio bih to početi što prije. Uputili smo u proceduru zakon koji bi nam to trebao omogućiti. Uz zaradu prodajom objekata, mogli bismo ostvariti i goleme uštede, jer nas osiguranje objekata strašno puno stoji.
VL: Kakve su posljedice sadašnjeg stanja u kojemu je vojska socijalni slučaj?
NIKOLIĆ: Na žalost, u dobroj bi se mjeri moglo reći tako - socijalni slučaj. Nekoliko godina novac izdvajan iz proračuna dovoljan je tek za preživljavanje. Mi uopće ne obavljamo misiju koju bismo trebali, ne ulažemo u obuku i zadržavamo se na najnižem stupnju razvoja.
VL: Zašto se javnost plaši da će se eventualnim novim neuspjehom pristupa Partnerstvu za mir dogoditi tragedija?
NIKOLIĆ: U Partnerstvo za mir (PfP) svakako trebamo pristupiti. To bi bio pokazatelj napretka i dobar signal za ukupne euroatlantske integracije te svakako strane ulagače. Pritom PfP nama treba biti sredstvo, a ne cilj.
VL: Treba li NATO biti naš cilj?
NIKOLIĆ: Ne vidim zašto da ne. Istodobno ne mislim da je dobro mistificiranje bilo kojeg cilja, tako i NATO-a. Istinsko opredjeljenje BiH trebaju biti integracije s modernim, naprednim svijetom, što je u našem najvećem interesu. Pritom u BiH moramo prihvatiti standarde kako bismo bili prihvatljivi u tim integracijama.
VL: Ali ministre, NATO nije tek samoposluživanje, to podrazumijeva slanje vojnika u Irak i druga krizna žarišta, o čemu postoji podjela i u samom NATO-u?!
NIKOLIĆ: Moramo težiti ostvarenju standarda u svemu, pa tako i u sferi obrane, kakvi vrijede u razvijenim zemljama. Tada možemo birati hoćemo li ili nećemo u NATO ili bilo koju drugu asocijaciju. Tada će se razgovarati samo snagom argumenata. Kad je u pitanju slanje jedinice za razminiranje u Irak uzeli su se u obzir problemi koji ih očekuju tamo, ali i važnost te misije.
VL: Je li u Vojsci Federacije bilo slučajeva Han Pijesak - afera Ratko Mladić?
NIKOLIĆ: Nemam nikakve informacije niti nagovještaj da se tako nešto događalo.
VL: Je li točno da je haaškom optuženiku odobren novac za stan?
NIKOLIĆ: Ne znam radi li se o zlonamjernoj interpretaciji ili nečemu drugom, ali informacija nije točna. Prije četiri ili pet godina general Hadžihasanović, koji je tada bio djelatna vojna osoba, svoj je stan ustupio Ministarstvu obrane, koje mu je pak dodijelilo drugi, napušteni stan, u kojemu trenutačno živi. Kasnije se utvrdilo da je taj stan bio otkupljen prije početka rata pa je vlasnik tužio Ministarstvo obrane i generala Hadžihasanovića. Kao najbolje rješenje javni pravobranitelj predložio je nagodbu sudskim poravnanjem. S obzirom na to da je između generala i ministarstva postojao sporazum, samo smo postupili po njemu i svi su odustali od tužbe.
Večernji list
Kakvo ce biti krajnje rjesenje?
HVO mora ostati jednom od vojnih sastavnica BiH!
Utorak, 01 Veljača 2005
Povjerenstvo za reformu obrane, kojim supredsjedava novi američki posrednik Raffi Gregorian, jučer je održalo svoju prvu sjednicu. Po najavama toga američkog dužnosnika, do kraja godine trebala bi se ukinuti dva entitetska ministarstva, a tri vojne sastavnice postati oružane snage BiH. Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić slaže se da treba ukinuti njegovu poziciju.
NIKOLIĆ: Trenutačno imamo nenormalno stanje u sferi obrane. Imamo tri ministarstva, tri stožera, odluke se donose na svim razinama, novac se izdvaja na tri mjesta. Sustav je jednostavno zakočen. Najveće probleme imamo s novcem. Zauzimam se za promjene, ali sam očekivao da će se u taj proces ići nešto sporije.
VL: Je li deveti mjesec realan za završetak vojnog preustroja?
NIKOLIĆ: Bit će vrlo teško ispuniti te rokove. Ukoliko se radi o rokovima koji su čvrsto zacrtani pred BiH predložit ću svoje odstupanje s mjesta entitetskog ministra, a da se cjelokupno federalno ministarstvo integrira u državno. Jednako bi trebalo napraviti i u Republici Srpskoj.
VL: Nakon istupa gospodina Gregoriana počelo se nagađati o ukidanju vojnih sastavnica?!
NIKOLIĆ: Da bi se ta reforma mogla u cijelosti provesti jedini je uvjet da u oružanim snagama Bosne i Hercegovine postoje tri vojne sastavnice: HVO, Armija BiH i Vojska Republike Srpske. Bilo koji drugi pravac bio bi pogrešan.
VL: Je li realno razvojačenje za koje su se zauzimali Hrvati, a odnedavno sve glasnije i Srbi u BiH?
NIKOLIĆ: To je jedna od mogućnosti koju svakako treba razmotriti. Takav bi pristup, uz određena jamstva NATO-a za sigurnost države i regije, mogao doći u obzir. S druge pak strane, ako se uzmu u obzir političke okolnosti, onda mislim da taj prijedlog nije realan.
VL: Hoće li biti novog smanjenja vojske?
NIKOLIĆ: Načelno se o tome govori, iako moram priznati da nema nikakvih smjernica o novom smanjenju. To svakako treba dobro razmotriti. Sada imamo 12.000 vojnika u BiH. Pitanje je bi li s novim smanjenjem dobili funkcionalne snage.
VL: Ali i ove godine u proračunu ste dobili 50 milijuna maraka manje od traženog iznosa?!
NIKOLIĆ: Smanjenjem koje će se dogoditi u ministarstvima i nekim drugim uštedama napravit će se određeni pomaci. Mi ipak trebamo postaviti pitanje možemo li sebi priuštiti vojsku koja neće biti teret i biti istodobno funkcionalna.
VL: Na čemu ćete štedjeti, hoće li opet trpjeti novaci?
NIKOLIĆ: Na žalost, moguće je da se takvo stanje u Ministarstvu obrane i Vojsci Federacije BiH odrazi na prijam novaka. Naš proračun je strukturiran tako da će biti dovoljno novca za plaće profesionalnog sastava i naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. U drugome dijelu nabave potrebnih sredstava i održavanju jako su nam umanjena sredstva. Po nekim stavkama čak je umanjeno do četvrtine potreba. Moram reći da će biti ugroženi nabava hrane, novih odora, grijanje, sve će to biti svedeno na minimum.
VL: Može li onda takva vojska odgovoriti potrebama civilnoga društva kao što se angažira svugdje u svijetu u elementarnim nepogodama?
NIKOLIĆ: Osobno sam upozorio sve kolege u Vladi Federacije, parlamentima i svim strukturama vlasti u BiH zaduženima za stanje vojske da ćemo imati velike probleme. Nemamo novca niti za popravak helikoptera namijenjenih za gašenje požara. Nećemo moći obaviti remont, a piloti neće moći provoditi obuku, pa će izgubiti certifikate zato što moraju imati određeni broj sati letenja godišnje. Uz to trebamo sagraditi nova skladišta sukladno NATO standardima.
VL: Zašto onda ne prodajete silne vojne objekte koji vam također donose gubitke?
NIKOLIĆ: Želio bih to početi što prije. Uputili smo u proceduru zakon koji bi nam to trebao omogućiti. Uz zaradu prodajom objekata, mogli bismo ostvariti i goleme uštede, jer nas osiguranje objekata strašno puno stoji.
VL: Kakve su posljedice sadašnjeg stanja u kojemu je vojska socijalni slučaj?
NIKOLIĆ: Na žalost, u dobroj bi se mjeri moglo reći tako - socijalni slučaj. Nekoliko godina novac izdvajan iz proračuna dovoljan je tek za preživljavanje. Mi uopće ne obavljamo misiju koju bismo trebali, ne ulažemo u obuku i zadržavamo se na najnižem stupnju razvoja.
VL: Zašto se javnost plaši da će se eventualnim novim neuspjehom pristupa Partnerstvu za mir dogoditi tragedija?
NIKOLIĆ: U Partnerstvo za mir (PfP) svakako trebamo pristupiti. To bi bio pokazatelj napretka i dobar signal za ukupne euroatlantske integracije te svakako strane ulagače. Pritom PfP nama treba biti sredstvo, a ne cilj.
VL: Treba li NATO biti naš cilj?
NIKOLIĆ: Ne vidim zašto da ne. Istodobno ne mislim da je dobro mistificiranje bilo kojeg cilja, tako i NATO-a. Istinsko opredjeljenje BiH trebaju biti integracije s modernim, naprednim svijetom, što je u našem najvećem interesu. Pritom u BiH moramo prihvatiti standarde kako bismo bili prihvatljivi u tim integracijama.
VL: Ali ministre, NATO nije tek samoposluživanje, to podrazumijeva slanje vojnika u Irak i druga krizna žarišta, o čemu postoji podjela i u samom NATO-u?!
NIKOLIĆ: Moramo težiti ostvarenju standarda u svemu, pa tako i u sferi obrane, kakvi vrijede u razvijenim zemljama. Tada možemo birati hoćemo li ili nećemo u NATO ili bilo koju drugu asocijaciju. Tada će se razgovarati samo snagom argumenata. Kad je u pitanju slanje jedinice za razminiranje u Irak uzeli su se u obzir problemi koji ih očekuju tamo, ali i važnost te misije.
VL: Je li u Vojsci Federacije bilo slučajeva Han Pijesak - afera Ratko Mladić?
NIKOLIĆ: Nemam nikakve informacije niti nagovještaj da se tako nešto događalo.
VL: Je li točno da je haaškom optuženiku odobren novac za stan?
NIKOLIĆ: Ne znam radi li se o zlonamjernoj interpretaciji ili nečemu drugom, ali informacija nije točna. Prije četiri ili pet godina general Hadžihasanović, koji je tada bio djelatna vojna osoba, svoj je stan ustupio Ministarstvu obrane, koje mu je pak dodijelilo drugi, napušteni stan, u kojemu trenutačno živi. Kasnije se utvrdilo da je taj stan bio otkupljen prije početka rata pa je vlasnik tužio Ministarstvo obrane i generala Hadžihasanovića. Kao najbolje rješenje javni pravobranitelj predložio je nagodbu sudskim poravnanjem. S obzirom na to da je između generala i ministarstva postojao sporazum, samo smo postupili po njemu i svi su odustali od tužbe.
Večernji list
