Forum Klix.ba

Stokholm - Svedska




Vise o Svedskoj na: http://en.wikipedia.org/wiki/Sweden

TEME / EVROPA

EVROPA

Pobuna platiša – Švedska zahtijeva "moderni" budžet EU

Švedska je, u odnosu na broj stanovnika, zemlja koja najviše troši na članstvo u EU. Švedska je i zemlja koja bi najviše izgubila ako bi novi kompromisni prijedlog budžeta EU za sljedećih nekoliko godina bio usvojen.



Dobra pogodba izgleda drugačije. Ali, nepovoljna situacija plaćanja nije jedino što ljuti švedsku ministricu za evropska pitanja, Birgitu Olson (Birgitta Ohlsson). Nezadovoljna je i planiranim načinom potrošnje tih sredstava. Imajući u vidu dužničku krizu države, ona predložene iznose Evropske komisije i predsjedništva Vijeća Evrope smatra zastarjelim. Olsonova vjeruje da se, prema tim prijedlozima, zastrašujuci izdaci za agrarnu industriju skoro i ne mijenjaju, ali se štedi na hitno potrebnim investicijama u istraživanja i infrastrukturu.



Olson: "Ne želimo plaćati politiku koju ne podržavamo"
Birgiti Olson nije neugodno koristiti jasne riječi. Najnoviji nacrt budžeta EU naziva sramotom: "Prijedlog je nerealističan i za nas jednostavno neprihvatljiv. Evropa je duboko u krizi. Mnoge zemlje su prisiljene na bolne mjere štednje na poljima obrazovanja, njege starijih i zdravstva. I Evropska unija sada mora započeti s procesom potrebnih refomi."

Švedska za skraćenje budžeta Evropske komisije
Na stolu leži tabela sa uznemirujućim brojevima. Ministrica je rekla svojim saradnicima da izračunaju koliko bi prijedlog kiparskog predsjedništva Vijeća Evrope koštao neto-uplatitelja Švedsku. "Mi smo spremni da uradimo svoj dio kako bismo ojačali Evropu. Ali, ne želimo plaćati politiku koju ne podržavamo. Prijedlog predviđa da se oko 40 posto sredstava utroši na poljoprivredu, a taj sektor doprinosi samo 1,5 posto BNP-a Unije i zapošljava samo pet posto stanovništva. Tako ne možemo napredovati", kaže Olsonova.

Od svake švedske krune proslijeđene u Brisel, ovoj nordijskoj zemlji se vraćaju samo 54 öre.
Švedska, zajedno sa Njemačkom, Francuskom i Velikom Britanijom, spada u grupu zemalja koje nacrt budžeta Evropske komisije za period od 2014. do 2020. godine žele skratiti za najmanje 100 milijardi eura. One se zalažu za moderan budžet. Birgita Olson pod time podrazumijeva da se upotrijebi manje novca, ali ciljano i za ekonomski rast EU, te za zemlje i regije kojima je istinski potreban. "Treba nam više novca za istraživanja, za mjere protiv klimatskih promjena, inovacije i za projekte infrastrukture koji povezuju naše zemlje. Ako želimo da naša EU opstane u takmičenju sa Kinom, Indijom i SAD-om, onda ne možemo imati budžet u duhu 50-ih godina", smatra Birgita Olson.

Sukob interesa
Svako sedam godina, kada se Evropljani svađaju oko podjele zajedničkog novca, interesi se žestoko sudaraju. Statistički gledano, Poljska, Grčka i Mađarska trenutno najviše profitiraju od transfera sredstava. Prije svega zemlje istočne i jugoistočne Evrope ne žele da trpe skraćivanje svojih budžeta. Evropska komisija čak zahtijeva više sredstava kako bi izvršila svoje zadatke. Olsonova nailazi na neslaganje i unutar svoje, liberalne stranke. Njena stranačka kolegica, Sesilija Vikstrem (Cecilia Wikström) je zastupnica u Evropskom parlamentu i vidi veliku opasnost da se, dodatnim listama skraćivanja, uz nepotrebno izbaci i mnogo potrebnog iz budžeta. "U svađi oko budžeta radi se i o tome kakvu Evropu želimo u budućnosti i da li nam je stalo do jačeg jedinstva ili želimo ići u drugom smjeru. Za nas u Parlamentu je jasno da želimo jaku Evropu, kako bismo pronašli put iz krize. Osim toga, moramo ojačati osnovu svega, a to su solidarnost i zajedništvo zemalja članica i njihovih zajedničkih institucija", kaže Sesilija Vikstrem.



Redovna, sedmogodišnja, svađa oko podjele zajedničkog novca
Prije odlučujućeg samita krajem novembra, već se razmjenjuju uobičajene prijetnje. Britanski premijer Dejvid Kemeron (David Cameron) prijeti vetom ukoliko se ne skrati finansijski okvir budžeta. Predsjednica danske vlade Hele Torning-Šmit (Helle Thorning-Schmidt) najavljuje svoj otpor ukoliko se porezni obveznici njenje zemlje primoraju na plaćanje popusta drugih bogatih država. I šef švedske vlade Frederik Rajnfelt (Frederick Reinfeldt) žurno upozorava na to da se mučno ugovoreni popust za njegovu zemlju ne smije dirati. Švedska ministrica za evropska pitanja Birgita Olson računa na teške pregovore i duge noći u krugu evropskih partnera: "Trebalo bi da nam je svima stalo do rješenja, ali ja ništa ne isključujem. Mi Šveđani imamo jasne prioritete."

Autori: Andreas Noll / Melina Borčak

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

http://www.dw.de/pobuna-plati%C5%A1a-%C ... 87-html-cb

Vise o Svedskoj na: http://en.wikipedia.org/wiki/Sweden

--------------------------------------------------------------------------------------------
Svedska, teritorijalno tako velika drzava a tako malo stanovnika, samo oko 9.5 miliona a ekonomski i na sve druge nacine spada medu 3 nabolje drzave svijeta.

Svaka cast ovoj njihovoj Ministrici Birgiti Olson, tako se brine o svojoj drzavi, svom narodu i ekonomiji a usput pomazu i Bosnu i Hercegovinu i EU drzave kao i druge drzave svijeta!

Objavljeno 04.11.2012. u 17:29 | Komentari: 16

UVOZE SMEĆE I PROIZVODE ENERGIJU
Švedska je zemlja u kojoj se iskoristi i otpad

Jedna od zanimljivosti Švedske je činjenica da se u većem dijelu zemlje ne može pronaći smeće, te su Šveđani primorani da ga uvoze iz inostranstva kako bi nastavili sa procesima reciklaže kojima proizvode ogromne količine električne energije i goriva.


Foto: Anadolija

Naime, ova skandinavska zemlja “uvozi” smeće iz susjedne Norveške kako bi nastavila svoje programe reciklaže smeća za proizvodnju energije za hiljade domaćinstava u zemlji od oko 9,5 miliona stanovnika.

Efikasni sistem za sortiranje otpada i sistem reciklaže je do sada doprinio da samo četiri posto smeća u zemlji završi na deponijama.

Zato se mnogi pitanju kako je Švedska postigla tako dobar sistem upravljanja odlaganjem smeća i šta druge zemlje mogu naućiti iz ovoga?

Kao prvo, Švedska je već od ranih 1990-tih započela sveobuhvatni efektivni sistem kroz izmjenu zakona, blisku saradnju sa privredom i promjenu svijesti ljudi kako bi mijenjali čitavo društvo i učinili ga ekološki osjetljivim.

Vlasnici fabrika su morali da obrate pažnju na neoliko kategorija otpada. Postavljene su takse i zabrane na odlaganje smeća na deponije i postavljeni su ciljevi u oblasti reciklaže smeća. Kao rezultat toga, danas se, više od 90 posto smeća koje proivodu domaćinsta, reciklira te ponovo iskorištava u proizvodnji električne energije i goriva.

Švedska ima politike kojima stimuliše masovnu reciklažu smeća u kombinaciji sa snažnim ekonomskim poticajima kao što su poticaji za sabiranje smeća sa olakšanim pristupom posebnim mjestima za reciklažu.

2005. godine Švedska je zabranila odlaganje organskog smeća na deponije. Umjesto toga, smeće je biloški tretirano za spravljanje komposta, bioplina i gnojiva.

Nadalje, velike količine smeća su pretvorene u energiju kroz procese koji su se dokazali kao čisti i ekološki prihvatljivi.

Pomoću takve proaktivne politike, odlaganje smeća iz domaćinstava na deponije umanjeno je sa 1,380,000 tona u 1994. godini na 380,000 tona 2004. godine. Također, u toku 2004. godine oko 1,3 miliona tona materijala i 5,7 terawati energije je proizvedeno iz smeća koje odlažu domaćinstva.

http://www.klix.ba/biznis/news/svedska- ... /121104073

OBJAVA: 05.11.2012 / 10:48IZMJENA: 05.11.2012 / 10:57PRIKAZA: 8030

NORVEŠKA NAJBOLJA

Ovo su zemlje koje su najviše napredovale. Gdje je Hrvatska?

Osim u Norveškoj, najveći napredak zabilježen je u Danskoj, Švedskoj, Australiji i Novom Zelandu. Hrvatska se nalazi na 50. mjestu ljestvice

Norveška je prva na ljestvici

Piše: kh/VLM
Norveška je zauzela prvo mjesto na ljestvici zemalja koje su najviše napredovale, pokazalo je novo istraživanje koje je proveo Legatum Institut. Hrvatska je 50. na ljestvici u kojoj su analizirane 144 države što je ipak čini naprednijom od zemalja iz regije jer je Bosna i Hercegovina, primjerice, na 99. mjestu, a Srbija na 79. No veći je napredak zabilježen u Sloveniji koja je na 24. mjestu te Mađarskoj koja je zauzela 39. mjesto.

Države su se analizirale u osam kategorija; ekonomiji, obrazovanju, poduzetništvu i prilikama, upravljanju, zdravstvu, slobodi stanovništva, sigurnosti te društvenom kapitalu. U Hrvatskoj je najveći napredak zabilježen u kategoriji sigurnost građana i zdravstvo, no u kategoriji društveni kapital zauzeli smo nisko 110. mjesto, dok smo po slobodi stanovništva na 100. mjestu ljestvice. Naime, tek 15,1 posto stanovništva u 2011. dalo je novac u humanitarne svrhe, 53,6 posto je u braku, a tek njih 16,2 posto misli da se većini ljudi može vjerovati. U Hrvatskoj je u 2011. godini volontiralo tek 6,2 posto stanovnika, dok je, primjerice, na globalnoj razini prosječno volontiralo 19,3 posto ljudi.

Ipak, Hrvati ocjenom 5,40 ocjenjuju zadovoljstvo životom, dok je prosječna ocjena na globalnoj razini 5,50. U Norveškoj je zadovoljstvo životom ocijenjeno sa 7,60.

Osim u Norveškoj, najveći napredak zabilježen je u Danskoj, Švedskoj, Australiji i Novom Zelandu. Šesto mjesto ljestvice zauzela je Kanada, sedmo Finska, na osmom je Nizozemska, devetom Švicarska te desetom Irska. Zanimljivo je da je SAD ''ispao'' iz top 10 zemalja svijeta s najvećim napretkom



http://www.vecernji.hr/vijesti/ovo-su-z ... nak-471586