



Nemojte samo reći krive im lijehe
Moderator: anex




pa ovo tvoje ga dodje servirano na dlanu...sto ti je Chicagolandlord wrote:Ja zivim u predgradju Chciaga i ovde skoro svi gradici imaju u parkovima dio koji mozes unajmiti za sadnju baste. Ja sam ove godine imao komad 20 sa 20 stopa (6m sa 6m). I tu sam uspio posaditi 55 stabljika paradajza, nesto luka, mrkve, cvekle, spinata, blitve. Ukupno je bilo 60-tak parcelica. Na svakom cosku je bila dovedena voda koju si mogao koristiti za zaljevanje. Oni na proljece prekopaju i isparcelisu sve a tvoje je onda samo da sadis i zeljvas.
E upravo na prvim stranicama teme bašča imaš dosta napisanog a vezano je za čaršijsko baštovanstvo.hrastov žižak wrote:...Zato sam i otvorio jer me zanima bilo šta u vezi ovakvih projekata.
Toto wrote:Urban farming hara dunjalukom. Velegradi se utrkuju ko ce vise seljakluka dovest u carsiju. Kopa li se ista kod naske -osim nosa?
Toto wrote:svaki dan se u grad velicine Los angelesa uveze, preradi i pojede oko 6000 tona hrane. Troskovi transporta namirnica i prehrambenih proizvoda postaju sve veci, tako da su sami potrosaci poceli razvijati tehnologije proizvodnje svjeze hrane u urbnim prostorima. Hidropone i akvapone tehnologije proizvodnje hrane nisu vise samo predmet labaratorijskih istrazivanja, vec postaju dio urbanih pejzaza i vrlo unosnog biznisa.
itd, itd...Toto wrote:Mnogi gradovi - da bi djelom rijesili problem organskog otpada- svojim gradjanima, daju besplatno, koke da ih uzgajaju u bascama i avlijama, jer se smatra da svako domacinstvo dnevno proizvede organskog odpada dovoljno za ishranu 2-4 kokosi.
Ne znam - ima li ta tvoja kućica barem tratinicu?MedenoSrce wrote:Dedera napisi (i daj prijedlog kako da drzim ove kokoske)
Ma imam kokite - 10 komata - i horoza, Ludog Milojka - tek pronijele - 4-5 jaja dnevno. Samo nisu na balkonu - imali smo sreću i priskrbili sebi zapušteno seosko imanje 13 km vazdušne linije od stana. Samo da se izvadim iz kredita ima malo kuće da napravim i selim se u selo pa će da bude i kokite i ćurke i patke ..... i cuko.MedenoSrce wrote:Samo ti zezajne mogu vala vise smrditi od psa ili macke
Evo kako to u Parizu rade:
http://www.finedininglovers.com/stories ... e-chicken/
Eh evo i idejnog rjesenja
http://www.backyardchickens.com/a/our-b ... icken-coop
Ma da ne bude da samo Cuba ima urban farminghrastov žižak wrote:Kako se zanimam za Kubui čitam često po netu o njihovoj organskoj revoluciji, palo mi je na pamet da otvorim ovu temu. Nećemo ovdje o politici, možete o kubanskom sistemu misliti šta hoćete, ali činjenica je da su prvi u svijetu po ekološkim standardima u proizvodnji hrane. Nisam ljubitelj urbanih sredina, ali ovakvi projekti su mi plaho dragi. Ima toga u svijetu još , ovdje možemo postavljati različiti zanimljive članke, rješenja, itd.
ty.jpg
Nemojte samo reći krive im lijeheBaš uživam vidjeti ovakve pejzaže.
Ali zašto dalje ? Seoska idila a nije mi daleko u grad na posao. Zahmetli nekad jeste ali sa tim uglavnom devera muž (nema klasično radno vrijeme). Ja deveram sa čovjekolikim hajvančićima - vjeruj da je njemu često lakšeMedenoSrce wrote:Eh to mi je zelja, samo malo dalje
nego jel vam zahmetli obilaziti, hraniti, pustati u setnju, zatvarati, cistiti nije puno 13km al poslije 10ak sati u kancelariji nije ni macji kasalj?
U BiH mi još uvijek ne bi trebali imati takvih problema, ukoliko neko hoće sam da uzgaja nešto. Kod nas srećom ima dosta ljudi koji sade sjeme paradajza, graha, paprike, itd. koje su sačuvali od prošlogodišnjeg prinosa. Tako da nikada ne kupuju sjeme. Ja sam prije 4 godine uzela od jedne žene sa sela šaku sjemena "pravog" paradajza koje je ona sačuvala, i uzgajam u saksijama za svoje potrebe već godinama, i svake godine od prva 2-3 ploda ostavim sjeme.kojeime wrote:Ono sto mene brine kod organske hrane je slijedece: Dakle, uzgajas organski, nema hemije, sve prirodno. I super. Medjutim racimo ne znas da je sjeme tog povrca ili voca koje uzgajas vec GMO. Pa koliko god se trudio/trudila oko uzgoja na primjer paradajza da bude organski uzgojen, na kraju opet dobijes bezukusni plasticni paradajz jer je sjeme, sorta koju uzgajas, neki genetski modifikovani mutant, krizanac paradajza i ribe. Problem u svijetu danas je sto kompanije kao Monsanto i slicne pokusavaju ne da ogranice ko i kako moze uzgajati vec da istisnu sve sjeme povrca i voca i da ljudi mogu nabaviti jedino njihova GMO sjemena. I tako da kontrolisu sta planeta jede, ukunu raznovsrnost sorti i blika hrane i tako dalje. A kada se to desi, a na tome kompanije pa i vlade ozbiljno rade vec duze vrijeme da li se te njihove sorte uzgajaju organski, neorganski, ovako, onako, to je vec nebitno.