#1 druze Tito nemere se vise jedan radi a petero pise
Posted: 24/01/2005 01:32
OTKRIVANJE TAJNI VOJNOG PODZEMNOG SVIJETA U BiH, U KOJEM SU SE SKRIVALI I HASKI BJEGUNCI
Titove vucje jazbine
To je nepojmljivo, tako nesto ne postoji nigdje, to je cijeli fantasticni vojni podzemni svijet opremljen za duzi boravak nakon atomskog udara, izjavio je njemacki pukovnik, clan stozera EUFOR-a, europskih vojnih snaga u BIH nakon detaljne inspekcije podzemnog grada u Han Pijesku, glavnog zapovjednog mjesta nekoliko stozera bivse Jugoslavije.
Podzemni objekt Veliki Zep kod Han Pijeska, za koji se sumnja da ga je koristio osumnjiceni za ratne zlocine, general Ratko Mladic, EUFOR je krajem studenog "svecano" zapecatio, najavljujuci da ce slicna sudbina zadesiti i ostale slicne objekte koje je bivsa JNA gradila pola stoljeca, troseci desetke milijardi dolara.
Iako su se neki podzemni vojni objekti, kao primjerice Topcider u Beogradu i Han Pijesak, poceli graditi prije Drugog svjetskog rata, njihova intenzivirana gradnja nastavljena je nakon Titovog sukoba s Informbiroom.
SUVREMENI GERILSKI RAT
Vojna i politicka doktrina jugoslavenskog komunistickog i vojnog vrha nakon izbacivanja iz Komiterne pretpostavljala je da ce Staljin napasti Jugoslaviju. S tim ciljem, na temelju iskustva partizanskog ratovanja, napravljena je doktrina opcenarodnog otpora s bazom u Bosni i dinarskom sklopu planina. Za tu osuvremljenu varijantu gerilskog rata pocela je gradnja sklonista, sustava veza i zapovjednih mjesta.
Samo na podrucju BiH tijekom gotovo pedeset godina sagradjeno je 17 objekata namijenjenih privremenom smjestaju i zaklonu uglavnom stozera raznih razina sustava veza, podzemnih instalacija razne namjene, skladista streljiva, goriva i slicno.
Osim u BiH, podzemni objekti gradjeni su u Hrvatskoj (pet), u Sloveniji (tri), u Srbiji (sedam), u Crnoj Gori (tri) i u Makedoniji (dva).
cetrdesetak podzemnih objekata gradjenih do devedesetih godina, prema nekim grubim procjenama, stajalo je 90 milijardi dolara. Samo je kompleks podzemne zracne luke Zeljava, na granici BiH i Hrvatske, stajao 15,5 milijardi dolara.
Gotovo sva vojna industrija sjeverno od Save preseljena je u BiH. Sagradjeni su potpuno novi gradovi kao Vogosca, Vitez, Novi Travnik, Hrasnica, ciji su stanovnici radili u pogonima tzv. namjenske industrije.
LUKSUZ ZA PETSTO ODABRANIH
S gotovo 40 posto udjela u proracunu bivse jugoslovenske federacije obrana je bila pri vrhu odvajanja za vojne potrebe.
Nedavno je jedan bivsi politicar-ekonomist izjavio da je bivsa Jugoslavija bez tolikog odvajanja za vojne potrebe mogla jos 70 godina imati standard dananje Austrije.
Naredbe za gradnju podzemnih objekata izdavao je Savezni sekretarijat za narodnu obranu (SSNO) preko Direkcije za uredjenje terena (DUT), koja je u Beogradu imala specijalizirane projektne biroe. Radove su izvodili posebni inzenjerski poligoni iz Sarajeva, Zagreba, Solina, Splita, Kraljeva, Beograda i Kranja.
Podzemni grad u Han Pijesku prostire se na 3.000 kvadratnih metara, a tunelima je povezan odvojeni niz prostorija. Tu su i luksuzno opremljene kuhinje, spavaonice, kabineti, dvorane za sastanke, telefoni i sredstva veze, posebni agregati za struju, rezervoari za gorivo i ostalo. Sve je to omogucavalo boravak 500 ljudi izoliranih pola godine.
Tuneli izlaze na nekoliko mjesta u planinskim kamufliranim strazarskim kucicama i barakama, a jedan izlazi na vrh planine Zep, gdje je i centar sredstava veza.
PREDSJEDNICKI APARTMANI POD ZEMLJOM
Najnoviji i najveci podzemni grad nalazi se ispod planine Igman kod Konjica. Na oko 7.000 cetvornih metara u obliku potkovice sa 12 blokova, ukljucivsi i tvornicu municije, nalazi se suvremeni kompleks prakticki neunistiv u konfiguraciji terena.
U njemu se nalaze luksuzni predsjednicki i ministarski apartmani, zapovjedno i sjediste sredista veza za cijelu bivsu JNA, dva amfiteatra za sastanke i sve ostalo za boravak pestotinjak odabranih.
Na svakoj od visih planina u BiH postoji ukopan sistem podzemnih instalacija za veze, a najveci je na vrhu Jahorine, ispod hotela za vojne pilote koji su Amerikanci bombardirali 1995. godine. Nadzemni dio je porusen, ali podzemni nije ozbiljnije ostecen.
Velik broj objekata povezan je sumskim putovima, mrezom tunela i izlaza. Ovi podzemni gradovi malo su koristeni u posljednjem ratu, ali su kao skladiste i mjesta za skrivanje ratnih zlocinaca posluzili sve do danas.
Za razliku od SFOR-a, koji je prilicno zazirao od tih tajanstvenih objekata u sumskim zabitima, EUFOR koji je naslijedio oprezne Amerikance, uz pritisak i prijetnje srpskoj vojsci u BiH, poceo je pregled i pecacenje podzemnih sklonista. Cini se i bez velikog otpora jer ni vojska nije znala sto bi s tim cudovisnim gradjevinama koje je trebalo odrzavati.
Neki od tih objekata, kao primjerice Ljepnica kod Varesa, nisu ni zavrseni zbog rata, ili zauzetosti vojnih inzenjera gradnjom sklonista slicne namjene u Iraku. Naime, Sadam Husein, impresionirana podzemnim sklonistima, posebno kod Han Pijeska, Konjica i aerodroma kod Bihaca, narucio je gradnju slicnih u Iraku. Vojna i civilna gradjevinska operativa sagradila je za 15 godina pet velikih i veliki broj manjih podzemnih sklonista, bunkera, hangara, rezervoara, skladista, tunela ispod vladinih zgrada.
Ukupan prihod od tih radova iznosio je u 1989. godini 3,5 milijardi dolara. Neki od tih objekata izdrzali su najteze udare americkih projektila tomahawk, ali su na kraju dozivjeli sudbinu svojih uzora na Balkanu.
Titove vucje jazbine
To je nepojmljivo, tako nesto ne postoji nigdje, to je cijeli fantasticni vojni podzemni svijet opremljen za duzi boravak nakon atomskog udara, izjavio je njemacki pukovnik, clan stozera EUFOR-a, europskih vojnih snaga u BIH nakon detaljne inspekcije podzemnog grada u Han Pijesku, glavnog zapovjednog mjesta nekoliko stozera bivse Jugoslavije.
Podzemni objekt Veliki Zep kod Han Pijeska, za koji se sumnja da ga je koristio osumnjiceni za ratne zlocine, general Ratko Mladic, EUFOR je krajem studenog "svecano" zapecatio, najavljujuci da ce slicna sudbina zadesiti i ostale slicne objekte koje je bivsa JNA gradila pola stoljeca, troseci desetke milijardi dolara.
Iako su se neki podzemni vojni objekti, kao primjerice Topcider u Beogradu i Han Pijesak, poceli graditi prije Drugog svjetskog rata, njihova intenzivirana gradnja nastavljena je nakon Titovog sukoba s Informbiroom.
SUVREMENI GERILSKI RAT
Vojna i politicka doktrina jugoslavenskog komunistickog i vojnog vrha nakon izbacivanja iz Komiterne pretpostavljala je da ce Staljin napasti Jugoslaviju. S tim ciljem, na temelju iskustva partizanskog ratovanja, napravljena je doktrina opcenarodnog otpora s bazom u Bosni i dinarskom sklopu planina. Za tu osuvremljenu varijantu gerilskog rata pocela je gradnja sklonista, sustava veza i zapovjednih mjesta.
Samo na podrucju BiH tijekom gotovo pedeset godina sagradjeno je 17 objekata namijenjenih privremenom smjestaju i zaklonu uglavnom stozera raznih razina sustava veza, podzemnih instalacija razne namjene, skladista streljiva, goriva i slicno.
Osim u BiH, podzemni objekti gradjeni su u Hrvatskoj (pet), u Sloveniji (tri), u Srbiji (sedam), u Crnoj Gori (tri) i u Makedoniji (dva).
cetrdesetak podzemnih objekata gradjenih do devedesetih godina, prema nekim grubim procjenama, stajalo je 90 milijardi dolara. Samo je kompleks podzemne zracne luke Zeljava, na granici BiH i Hrvatske, stajao 15,5 milijardi dolara.
Gotovo sva vojna industrija sjeverno od Save preseljena je u BiH. Sagradjeni su potpuno novi gradovi kao Vogosca, Vitez, Novi Travnik, Hrasnica, ciji su stanovnici radili u pogonima tzv. namjenske industrije.
LUKSUZ ZA PETSTO ODABRANIH
S gotovo 40 posto udjela u proracunu bivse jugoslovenske federacije obrana je bila pri vrhu odvajanja za vojne potrebe.
Nedavno je jedan bivsi politicar-ekonomist izjavio da je bivsa Jugoslavija bez tolikog odvajanja za vojne potrebe mogla jos 70 godina imati standard dananje Austrije.
Naredbe za gradnju podzemnih objekata izdavao je Savezni sekretarijat za narodnu obranu (SSNO) preko Direkcije za uredjenje terena (DUT), koja je u Beogradu imala specijalizirane projektne biroe. Radove su izvodili posebni inzenjerski poligoni iz Sarajeva, Zagreba, Solina, Splita, Kraljeva, Beograda i Kranja.
Podzemni grad u Han Pijesku prostire se na 3.000 kvadratnih metara, a tunelima je povezan odvojeni niz prostorija. Tu su i luksuzno opremljene kuhinje, spavaonice, kabineti, dvorane za sastanke, telefoni i sredstva veze, posebni agregati za struju, rezervoari za gorivo i ostalo. Sve je to omogucavalo boravak 500 ljudi izoliranih pola godine.
Tuneli izlaze na nekoliko mjesta u planinskim kamufliranim strazarskim kucicama i barakama, a jedan izlazi na vrh planine Zep, gdje je i centar sredstava veza.
PREDSJEDNICKI APARTMANI POD ZEMLJOM
Najnoviji i najveci podzemni grad nalazi se ispod planine Igman kod Konjica. Na oko 7.000 cetvornih metara u obliku potkovice sa 12 blokova, ukljucivsi i tvornicu municije, nalazi se suvremeni kompleks prakticki neunistiv u konfiguraciji terena.
U njemu se nalaze luksuzni predsjednicki i ministarski apartmani, zapovjedno i sjediste sredista veza za cijelu bivsu JNA, dva amfiteatra za sastanke i sve ostalo za boravak pestotinjak odabranih.
Na svakoj od visih planina u BiH postoji ukopan sistem podzemnih instalacija za veze, a najveci je na vrhu Jahorine, ispod hotela za vojne pilote koji su Amerikanci bombardirali 1995. godine. Nadzemni dio je porusen, ali podzemni nije ozbiljnije ostecen.
Velik broj objekata povezan je sumskim putovima, mrezom tunela i izlaza. Ovi podzemni gradovi malo su koristeni u posljednjem ratu, ali su kao skladiste i mjesta za skrivanje ratnih zlocinaca posluzili sve do danas.
Za razliku od SFOR-a, koji je prilicno zazirao od tih tajanstvenih objekata u sumskim zabitima, EUFOR koji je naslijedio oprezne Amerikance, uz pritisak i prijetnje srpskoj vojsci u BiH, poceo je pregled i pecacenje podzemnih sklonista. Cini se i bez velikog otpora jer ni vojska nije znala sto bi s tim cudovisnim gradjevinama koje je trebalo odrzavati.
Neki od tih objekata, kao primjerice Ljepnica kod Varesa, nisu ni zavrseni zbog rata, ili zauzetosti vojnih inzenjera gradnjom sklonista slicne namjene u Iraku. Naime, Sadam Husein, impresionirana podzemnim sklonistima, posebno kod Han Pijeska, Konjica i aerodroma kod Bihaca, narucio je gradnju slicnih u Iraku. Vojna i civilna gradjevinska operativa sagradila je za 15 godina pet velikih i veliki broj manjih podzemnih sklonista, bunkera, hangara, rezervoara, skladista, tunela ispod vladinih zgrada.
Ukupan prihod od tih radova iznosio je u 1989. godini 3,5 milijardi dolara. Neki od tih objekata izdrzali su najteze udare americkih projektila tomahawk, ali su na kraju dozivjeli sudbinu svojih uzora na Balkanu.
