Forum Klix.ba

NAJSIGURNIJI NAČIN ULAGANJA
Zašto banke u BiH ne prodaju zlato

Od početka svjetske finansijske krize, cijena zlata je bilježila rast, a u teoriji je zlato definirano kao imovina zaštićena od negativnih uticaja inflacije i dobro za kojim raste potražnja u nesigurnim vremenima.
"Fokus tržišta je usmjeren ka očekivanjima od sastanka FOMC-a (Američki federalni odbor za otvoreno tržište) koji će danas zasjedati u Vašingtonu i naročito ka pitanju fiskalne održivosti SAD-a početkom 2013. godine, jer bi način borbe s ovim pitanjem mogao biti podstrekač inflacije", kažu u Centralnoj banci BiH, uz isticanje da većina sudionika na tržištu trenutno zauzima neutralnu poziciju, jer smatraju da u kratkom roku može doći i do pada cijene, ali i do rasta. Ipak, u dugom roku očekuju rast cijena zlata, naročito ukoliko vodeće centralne banke uvedu dodatne kvantitativne olakšice.

I dok je, upravo zbog nestabilnih ekonomskih i tržišnih kretanja, u svijetu porastao promet investicijskim zlatom, u Bosni i Hercegovini komercijalne banke ne prodaju investicijsko zlato. Fena je na više adresa pokušala dobiti odgovor na pitanje zašto se u bankama u BiH ne može kupiti npr. poluga zlata čija se težina kreće od jednog grama pa nadalje ili zlatne kovanice, a što je ustvari zamjena za novčanu štednju.

U Centralnoj banci BiH kažu da, s obzirom na to da se u komercijalnim bankama u BiH ne prodaje zlato, ostaje mogućnost kupovine putem interneta.

"Naravno, prilikom ugovaranja kupovine zlata putem interneta treba biti oprezan", upozoravaju iz Centralne banke BiH.

U Sparkasse banci kažu da bi prema lokalnim regulativama, banke mogle voditi zlato u svom porftoliju, ali da brojni tržišni faktori otežavaju donošenje takve poslovne odluke, odnosno uvođenje te usluge.

"Prije svega, visoki tržišni rizici i potreba za dnevnom revalorizacijom vrijednosti ovog dijela portfelja, uz izraženu volatilnost cijena, sigurno nisu stimulativni za banke da se upuste u ovu vrstu posla. Nadalje, banke bi se u ovom slučaju pojavljivale samo u ulozi preprodavača, tako da se postavlja pitanje ekonomske opravdanosti ulaganja potrebnih za uvođenje ovakve usluge. I konačno, ono što je najbitnije, i što bi nama svakako bio dovoljan motiv za razmatranje ove usluge je potražnja naših klijenata, međutim, za sada nema značajnog interesovanja", izjavila je za Fenu glasnogovornica Sparkasse BiH Elmira Omerović.

U Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. navode da u Bosni i Hercegovini zakonskom regulativom nije predviđeno uređenje tržišta za trgovanje investicijskim zlatom kao što je to slučaj s trgovinom novcem, vrijednosnim papirima te dodaju da je ista situacija u zemljama u regionu (Hrvatska, Srbija, Crna Gora).

"Zakon o bankama tačno je definirao djelatnost banaka s tim da se nigdje ne spominje trgovina zlatom niti mogućnost dobijanja licence u tu svrhu", izjavila je za Fenu Julijana Mikulić- Jurković, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija.

I u Agenciji za bankarstvo FBiH su umjesto odgovora zašto se u bankama u BiH ne prodaje investicijsko zlato, podastrli dio Zakona o bankama kojim se preciziraju djelatnosti koje banke mogu obavljati. Prometovanje zlatom nije predviđeno eksplicitno, ali zakonska regulativa ovu djelatnost ne zabranjuje.

U junu i julu cijena zlata se kretala između USD 1.550 i USD 1.630 za jednu finu uncu, te se moglo reći, kažu u Centralnoj banci, kako se cijena zlata prilično stabilizirala na razini malo ispod USD 1.600 po unci zlata.

Prognoze kretanja cijena zlata u narednom periodu su dosta „široke“ i za august se kreću u rasponu USD 1.525 do 1.640 po unci.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) raspolaže sa 64.000 finih unci zlata (dvije tone), čija se tržišna vrijednost stalno mijenja.

Kupovinom i prodajom plemenitih kovanica ne bave se samo iznatprosječno bogati ljudi. Tržište zlatom i srebrom sasvim je dostupno, a u mnogim aspektima i prilagođeno malim ulagačima, koji u džepu nemaju više od nekoliko stotina KM, eura ili dolara i koji u komercijalnim bankama u inozemstvu mogu za taj novac kupiti zlato.

Stručnjaci kažu da je ulaganje u tzv. investicijsko zlato (poluge različite gramaže, zlatnici i srebrnjaci najjednostavniji, najpovoljniji i najsigurniji način ulaganja. To su standardizirani, prepoznatljivi proizvodi poznatih svjetskih kovnica, čija je jedina svrha čuvanje vrijednosti kapitala maloga čovjeka.

Austrija i Švicarska smatraju se svjetskim destinacijama za kupovinu plemenitih kovina. No, mnogo je bliža Slovenija koja prodaje investicijsko zlato proizvedeno u istim svjetski poznatim kovnicama kao i zlato koje prodaju austrijske i švicarske banke.

Rekordna vrijednost zlata bila je u septembru 2011. godine kada je jedna fina unca zlata premašila 1.900 amerčkih dolara.
---------------------------------------------------------------------

Tema je zašto se banke u BiH ne bave i preprodajom zlata ?

Nakon uvoza zlato bi bilo oporezovano sa PDV-om u iznosu od 17% pa bi tu sirovinu plaćali maaalkice skuplje nego drugdje u svijetu, te ne bi bili konkuretni kao tržište....

--------------------------------------------------------------------

evo ovaj istraživač je istraživao i obećao pokrenuti temu pa sam ga preduhitrio, evo njegovih postova, zanimljivi su:


istrazivao
31.07.2012. u 16:20


istrazivao temu, mnog ljudo na zapadu stedi u zlatu u depozitnim kutijama, radi se o zastiti akumuloranog bogatstva koje stoji u papirnoj moneti putem kupovine zlata....

0

0
istrazivao
31.07.2012. u 16:25


primjera radi sve je manja cjnja proizvodnje tone 24 karat zlata, sve je veca ponuda a cjena isstog takodje sve veca... zlato je bilo prije 100 godina na nivou od 100 dolara ako je kamata na stednju 5% godisnje za 100 godina ne bi dobili vise od 1500 dolara na kamati...

danas je unca vise od 1600 znaci bolje je stediti u zlatu na osnovu ovih podataka...

kupuju se bullion coins i ingots kako zlata takoi srebra, vrlo popularan vid stednje u arapskom svijetu...

zlato pored upotrebe kao nakit ima i industrijsku vrijednost, elektronika medicna izolacija informacije itd...

potrebno je razlikovati zlato po kartima koji oznacavaju cistocu..

ima tu jos puno

0

0
istrazivao
31.07.2012. u 16:30


kada bi sakupili svo do sada iskopano zlato na planeti i pravedno ga rasporedili svakom cojeku istu kolicinu saki bi dobio jedva 40 grama a to nije ni cjelih 5 zlatnih dinara...

zlato je vrlo rijetka i industrijski korisna sirovina nije ga moguce sintetizirati kao dijamant i ciiena ce mu samo rasti...

otvorii cu temu na forumu povodomovog...

0

0

HM 2011 wrote:NAJSIGURNIJI NAČIN ULAGANJA
Zašto banke u BiH ne prodaju zlato ...



...otvorii cu temu na forumu povodomovog...

0

0

crnoplavo wrote:

HM 2011 wrote:NAJSIGURNIJI NAČIN ULAGANJA
Zašto banke u BiH ne prodaju zlato ...



...otvorii cu temu na forumu povodomovog...

0

0

valjda tipografska, čekamo njega da se javi ?

HM 2011 wrote:Tema je zašto se banke u BiH ne bave i preprodajom zlata ?

Nakon uvoza zlato bi bilo oporezovano sa PDV-om u iznosu od 17% pa bi tu sirovinu plaćali maaalkice skuplje nego drugdje u svijetu, te ne bi bili konkuretni kao tržište....

Komercijalne banke u BiH nisu registrirane za trgovinu - promet roba, izuzev prometa usluga. Uvoz zlata za dalju prodaju smatra se trgovinom roba.

CBBiH ima pravo na uvoz zlata i, uz stopu 0% carine, pravo na oslobađanje od plaćanja pdv, prema čl. 25. Zakona o PDV.

pa zašto CB BIH ne pokrene tu aktivnost - malo diverzifikuje aktivnosti ?

Memorijalni novčić kao divan poklon djetetu za rođenje, mladima za sklapanje braka, 24 Karata, sa motivima iz čitave BiH od Kulina bana do današnjih dana....

Ograničene serije itd....

Još ako Fojnica proradi to bi bio i jedan od alata makroekonomske politike....

kako bi otkup ili prodaja zlata od strane cbbih uticale na monetarnu politiku koju cbbih sada vodi? sta bi se desavalo na trzistu novca?
onaj ko hoce da stedi u zlatu ga ne mora kupiti od cbbih.

karanana wrote:kako bi otkup ili prodaja zlata od strane cbbih uticale na monetarnu politiku koju cbbih sada vodi? sta bi se desavalo na trzistu novca?
onaj ko hoce da stedi u zlatu ga ne mora kupiti od cbbih.

prema teorijama makroekonomije drzava ponekad povlaci novac iz cirkulacije, u tu svrhu koristi obveznice ili sada i zlato ? ako su prlikom ponude obracunali profit za sebe/nas kolicine u prodaji nisu i ne bi trbale biti ogranicene...

problem je samo u kovanju novcica..

Memorijalni novcici za poklon nekome nisu i ne mogu spadati u "prodaju/kupovinu" zlata kao berzanskog proizvoda... Imas u Zlatarni Celje kupovati zlato u listicima, 1g, 5g, za poklone...

Ovdje bi se dakle radilo o kupovini/prodaji zlatnih poluga (ingota) kakve su se koristile/koriste se u Medjunarodnoj banci za poravnanja (ako sam dobro potrefio ime)... Ko bi im to i po kojoj cijeni transportovao ukoliko ja zelim da imam svojih 20 kg zlata kod sebe, a ne u nekom (mozda virtuelnom) sefu u Baselu? Koliko bi to uticalo na cijenu koju bih ja npr. morao platiti Volksbanci za tih 20 kg? Kako bih ih nosio kuci ?

Ovaj tekst je u startu napisan kao "kako mali Perica zamislja svijet", pa zasto se eto ne prodaje ? Zato sto je neko u svijetu odlucio tako, a mi se mozemo pusiti... Zlato na berzi je kao i vecina drugih stvari dematerijalizovano, i sluzi onome cemu berze sluze, trgovini ! U kojoj obicno veliki postaju jos veci, a mali pushe obicno redovno...

To sto sam ja u jednom lucidnom momentu na berzi dobro prosao pametnom kupovinom dionica telekoma, koje mi donose redovnu dividendu, ne znaci da nisam popushio na druge 2 dionice, koje vrijede manje nego sam ih kupio i ocekivao... Ali sada znam da je to bila kocka, za sada losa, ali barem nisam uzimao kredite da kupim 1.000.000 dionica ocekujuci skok cijene, pa da sad imam -3.000.000 na saldu kredita...

drndalo wrote:Memorijalni novcici za poklon nekome nisu i ne mogu spadati u "prodaju/kupovinu" zlata kao berzanskog proizvoda... Imas u Zlatarni Celje kupovati zlato u listicima, 1g, 5g, za poklone...

Ovdje bi se dakle radilo o kupovini/prodaji zlatnih poluga (ingota) kakve su se koristile/koriste se u Medjunarodnoj banci za poravnanja (ako sam dobro potrefio ime)... Ko bi im to i po kojoj cijeni transportovao ukoliko ja zelim da imam svojih 20 kg zlata kod sebe, a ne u nekom (mozda virtuelnom) sefu u Baselu? Koliko bi to uticalo na cijenu koju bih ja npr. morao platiti Volksbanci za tih 20 kg? Kako bih ih nosio kuci ?

Ovaj tekst je u startu napisan kao "kako mali Perica zamislja svijet", pa zasto se eto ne prodaje ? Zato sto je neko u svijetu odlucio tako, a mi se mozemo pusiti... Zlato na berzi je kao i vecina drugih stvari dematerijalizovano, i sluzi onome cemu berze sluze, trgovini ! U kojoj obicno veliki postaju jos veci, a mali pushe obicno redovno...

To sto sam ja u jednom lucidnom momentu na berzi dobro prosao pametnom kupovinom dionica telekoma, koje mi donose redovnu dividendu, ne znaci da nisam popushio na druge 2 dionice, koje vrijede manje nego sam ih kupio i ocekivao... Ali sada znam da je to bila kocka, za sada losa, ali barem nisam uzimao kredite da kupim 1.000.000 dionica ocekujuci skok cijene, pa da sad imam -3.000.000 na saldu kredita...

nije ti ovo istini na london bullion market-u sve sto kupis pripada tebi daj samo adresu za dostavu ili pokupi sam...

postoje takodje i mjesta u trezoru za zlato pa se to djeli na allocated i unallocated gold accounts...

berze zlata postoje sirom planete arabija, turska, kina, london, usa, brazil, australija, juzna afrika...

recimo krugerand juzne afrike kao inesticjski novcic pobija tvoju tezu o zlatnoj poluzi - on je kao stvoren za small and medium business...

ali za tvoju privatnu trgovinu zlatom ti nije potrebna cbbih. odes u london, emirate, kinu....i fino kupis ili prodas. cbbih je ustanova koja se bavi vodjenjem monetarne politike zemlje. u ovakvom uredjenju, cbbih, i da hoce, nema puno mjesta za manevrisanje i neke manipulacije kada je u pitanju trziste novca.
u gore primjeru pomenuo si izdavanje obveznica, to bas i nije isto kao sa zlatom. obveznice su kredit koji drzava uzima od gradjana. daju papir sa obavezom da ce platiti u zamjenu za lovu. zlato nije isto. ili kad drzava odluci da utice na kurs valute pa kupuje ili prodaje svoju valutu u zamjenu za stranu valutu. kod nas je kurs fiksiran i nema ni te vrste manipulacije sa povlacenjem ili oslobadjanjem dodatnih kolicina novca.

@HM

Da, samo sto ti pricas o teoriji, a ja o prakticnim aspektima toga... Da bi imao nesto negdje "allocated" to treba platiti, a da bi se isplatilo, to bi trebalo biti nesto tipa 1,2,3, xxx tona...

Dostava ? Posto kosta ? I na koju kolicinu je to uticaj manji od x (jednocifren) %, da bi to bilo isplativo u poredjenju sa drugim "manje rizicnim" plasmanima...? Tipa nekretnina, ili paketa 5-7 raznih valuta ?

Da bi ti nesto bilo "kao stvoreno" mora biti lako pretvorivo u druge valute i/ili sirovine, a ako ga drzis kod sebe, nije... Nije ni prakticno... Slicno kao i moje potencijalno vlasnistvo nad 3.000 barela sirove nafte, kupljene po 78$ prije par godina, pa bih sada da ih prodam... Da, dobro zvuci ali...

To ne znaci da je zlato lose, samo da za tako nesto nije isto biti pozicioniran u Londonu i imati problem kako cuvati svojih 78 Mil. Funti od inflacije, devalvacije, nego biti u Varesu i gledti sta ces sa svojih 1300 KM...

pa jel sada prijedlog da nikada centralna banka ne plasira svoje zlatne i srebrene kovanice na tržište BiH ?

Što se mene tiče poželjno je da plasira neka sirovinu uveze i prodaje da barem gradonačlnici imaju šta podjeliti kao poklon....

I sto se mene tice to je OK, ja samo naglasavam da bi za takvo nesto da se prihvati kao sredstvo placanja, trebalo vremena, rada, truda... Nerealno... A bez te opste prihvatljivosti, stednja u tome gubi namijenjeni smisao...

da malo pojednostavim moje pitanje od ranije:
sta je prednost kupovine zlata od banaka, recimo cb-a, u odnosu na kupovinu zlata na nekim stranim berzama ili cak i u nekoj od zlatara u zlatarskoj ulici u starom gradu?

Da li je zlato kao investicija spominjano kada je unca koštala 400 $ ?
Ne.
Kada je dobro kupiti neki proizvod i investirati onda se to ne priča nego kupuju oni koji dolaze prvi do informacije.
Kasnije, kada duvanje balona posustane onda uskaču u igru "stručnjaci" koji nagovaraju gubitnike da duvaju dalje.
U trenutku kada balon pukne ovi prvi su već odavno odustali od igre i kapital udvostručili.

talić wrote:Da li je zlato kao investicija spominjano kada je unca koštala 400 $ ?
Ne.
Kada je dobro kupiti neki proizvod i investirati onda se to ne priča nego kupuju oni koji dolaze prvi do informacije.
Kasnije, kada duvanje balona posustane onda uskaču u igru "stručnjaci" koji nagovaraju gubitnike da duvaju dalje.
U trenutku kada balon pukne ovi prvi su već odavno odustali od igre i kapital udvostručili.

Stara škola Džordana Belforta. Ali dobro imamo mi još da učimo o tržištima novca i kapitala, metodama signalizacije ili ti ga navlačenja.

U svakom slučaju znam da pri ovoj pameti zlato kao investicija dolazi u obzir samo kao vrlo mali znak pažnje za godišnjicu braka. A i to ćemo vidjeti teška su vremena

istina je da je pravo vrijeme za kupovinu bilo prije par godina, čak se uz kafice i raspravljalo o tome (normalno niko nema love za takvo što), međutim cijena istog mora samo rasti....

zanimljivo je da se sada cijena stabilizuje, ali u vrlo kratkom roku logično bi bilo očekivati porast jer emituje se sve više i više papirnog novca, a dugovi samo rastu i morati će doći na naplatu - anjsigurnija ispata nije niti u struji niti u vodi, niti u bilo čemu čega ima u izobilju nego u zlatu, jer i struja i voda zavise od krajnjeg potrošača, a nako su džepovi istog ispražnjeni bespotrebno je pričati o bilo čemu drugome.....

svi apsolutno svi imaju maksimalno povjerenje u zlato (neprikosnoveni rekorder zadnjih 3000-2500 godina)....

ovo je samo jedna obična rasprava koja ne mora niti mrvicu uticati na CB BiH za pokretanje aktivnosti....

Zašto bi to CB BiH trebala raditi - oslobođena PDV-a za uvoz sirovine, jaka je, kredibilna - i ako ćemo iskreno jedina kojoj bi se i moglo povjeriti takvo što... ne mora sada pokrenuti business od milijardu za nabavku sirovine, dosta bi bilo i početno ulaganje od 10.000.000 KM ili Eura, kupiti sirovinu, angažovati našu vojsku na transportu i osiguranju, dostaviti, preraditi u novčiće i lagano plasirati na domaće i inozemno tržište itd....

prikazali ste dijagram kretanja cijene zlata u zadnjih deset godina zašto ne u zadnjih 50 godina pa bi vidjeli da je 1980. godine cijena zlata bila 2400 $ ( računajući inflaciju) a 2000. samo 400 $.
Drugo ako je zlato tako dobra roba zašto su vrijednosti dionica rudnika zlata padale zadnjih godina a nisu pratile cijenu zlata.
Treće pitanje da li je istina da zlata ima u tako malim količinama ili se laže kao i sa naftom.

Jedino što bi se možda isplatilo uložiti mali dio svog kapitala ( ali po nekim razumim cijenama koje su u svakom slučaju ispod 1000 $ za uncu) je navika ljudi u pojedinim zemljama kao što su Indija da se poklanja mnogo zlata i da se mnogo kite pokazujući zlato kao statusni simbol.

nemoj persirati ali sve što si napisao je upitno ?

http://www.measuringworth.com/uscompare ... evalue.php
In 2011, the relative value of $1,000.00 from 1900 ranges from $23,300.00 to $734,000.00.

evo ti i podatci

imaš vladine zvanične i tržišne cijene...

http://www.measuringworth.com/datasets/gold/result.php
Year
British Official Price
(British pounds per fine ounce
end of year)
U.S. Official Price
(U.S. dollars per fine ounce
end of year)
New York Market Price
(U.S. dollars per fine ounce)
Gold/Silver Price Ratio
(ounces of silver
per ounce of gold)
London Market Price
(British £ [1718-1949] or
U.S. $ [1950-2011] per fine ounce)
1967 35.00 35.00 22.56 $ 35.19
1968 35.00 39.26 18.29 $ 38.69
1969 35.00 41.51 23.16 $ 41.09
1970 35.00 36.41 20.54 $ 35.94
1971 35.00 41.25 26.66 $ 40.80
1972 38.00 58.60 34.75 $ 58.16
1973 42.22 97.81 38.21 $ 97.32
1974 42.22 159.74 33.90 $ 159.26
1975 42.22 161.49 36.51 $ 161.02
1976 42.22 125.32 28.76 $ 124.84
1977 42.22 148.31 32.05 $ 147.71
1978 42.22 193.55 35.80 $ 193.22
1979 42.22 307.50 27.69 $ 306.68
1980 42.22 612.56 29.66 $ 612.56
1981 42.22 459.64 43.65 $ 460.03
1982 42.22 375.91 47.24 $ 375.67
1983 42.22 424.00 37.03 $ 424.35
1984 42.22 360.66 44.26 $ 360.48
1985 42.22 317.66 51.68 $ 317.28
1986 42.22 368.24 67.25 $ 367.51
1987 42.22 447.95 63.84 $ 446.47
1988 42.22 438.31 66.95 $ 437.05
1989 42.22 382.58 69.49 $ 381.43
1990 42.22 384.93 79.78 $ 383.47
1991 42.22 363.29 89.83 $ 362.18
1992 42.22 344.97 87.47 $ 343.73
1993 42.22 360.91 83.85 $ 359.77
1994 42.22 385.42 72.79 $ 384.01
1995 42.22 385.50 74.78 $ 384.16
1996 42.22 389.09 74.89 $ 387.69
1997 42.22 332.39 67.91 $ 331.10
1998 42.22 295.24 53.24 $ 294.16
1999 42.22 279.91 53.26 $ 278.64
2000 42.22 280.10 55.96 $ 279.03
2001 42.22 272.22 61.95 $ 271.04
2002 42.22 311.33 67.32 $ 309.68
2003 42.22 364.80 74.22 $ 363.32
2004 42.22 410.52 61.30 $ 409.17
2005 42.22 446.00 60.70 $ 444.45
2006 42.22 606.00 52.20 $ 603.77
2007 42.22 699.00 51.91 $ 695.39
2008 42.22 874.00 58.11 $ 871.96
2009 42.22 975.00 66.20 $ 972.35
2010 42.22 1,227.00 60.58 $ 1,224.53
2011 42.22 1,600.00 44.72 $ 1,571.97

.

Zna li neko zašto ima puno ljudi koji otkupljuju zlato? Otvorite oglase, Pik... svi kupuju zlato. Logično, zarađuju na tome, i mene interesuje kako. Šta rade s njim?

Entropio wrote:Zna li neko zašto ima puno ljudi koji otkupljuju zlato? Otvorite oglase, Pik... svi kupuju zlato. Logično, zarađuju na tome, i mene interesuje kako. Šta rade s njim?

Tope ili lome, izvoze na crno iz države i prodaju većem i jačem, koji onda radi prečišćavanje i plasira kao reciklirani gotov proizvod po važećim tržišnim cijenama....

obično ljudi ikmaju zlato puno manje čistoće od 24 karatnog ali eto...

Čistoća izražena
u karatima Čistoća izražena u tisućinkama Čistoća izražena u postotcima
24 karata 999 čistoća 99,9 %
22 karata 916 čistoća 91,6 %
21 karat 875 čistoća 87,5 %
20 karata 833 čistoća 83,3 %
18 karata 750 čistoća 75 %
15 karata 625 čistoća 62,5 %
14 karata 585 čistoća 58,5 %
10 karata 417 čistoća 41,7 %
9 karata 375 čistoća 37,5 %
8 karata 333 čistoća 33,3 %
1 karat 042 čistoća 4,2 %

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Gold_price_in_USD.png
ima nešto što se zove nominalna cijena i ima nešto što se zove realna cijena i ako se pogleda ovaj grafikon vidi se ciklično kretanje i sasvim je jasno da se može očekivati pad cijene.