Zovem se Zelena wrote:Hvala lijepa Nokija na sugestijama i analizi... Obzirom da sam već "pustila u opticaj" anketu glupo bi bilo mijenjati nešto. U principu, sve sam radila u dogovoru sa mentorom, čak se neka moja pitanja koja imaju veze sa tvojim prijedlozima nisu našla u anketi jer ih je mentor smatarao nevažnim.
Obzirom da je funkcionalna hrana kao pojam još uvijek nepoznat, ne samo kod nas nego i u svijetu, cilj je upoznati javnost sa tim pojmom i vidjeti da li je i koliko zastupljena f.h kao takva. Sama zakonska regulativa ne postoji, takođe ni terminologija nije usklađena pa se susreću razni nazivi. Tako da se u samom radu baziramo isključivo na deklarisanje proizvoda, upute i smijernice Eur-Lexa i gdje je BiH u svemu tome... A anketa je čisto da ispitamo puls i eventualno ukažemo na sveprisutnu zloupotrebu raznih naziva i termina koji potrošača mogu dovesti u zabludu.
Same naučne studije koje dokazuju utjecaj f.h na zdravlje ne postoje, sve su to ograničene studije koje se mogu dovesti u vezu ali nisu naučno potvrđene.
Prvenstveno je zamišljeno da anketa ide samo za područje KS ali smo odlučili da proširimo na BiH, zato i ide po području... A presjek ćemo najvjerovatnmije praviti po stepenu obrazovanja, području i godinama.
Meni je nekako već i logično da će mlađa populacija i st. urbanih sredina znati nešto više o tome, jer više koriste internet i te moderne tehnologije pa lakše dolaze do informacija. Zato je izostavljeno to urbano/ruralno... Mada bi po konzumiranju f.hrane ruralno bilo daleko ispred gradske populacije.
Šta je naša surutka nego funkcionalna hrana (nemasni proizvod)...
Šta je domaći paradajz (pun likopena) nego jak antioksidanas povezan sa smanjenjem rizika od nastanka raka dojke, prostate, srčanih oboljenja, itd itd.
Žao mi je što ranije nisam otvorila temu pa da uvažim sugestije
al' to ću ostaviti za neka dalja istraživanja aBd.
Ma dobra ti je anketa. Bice to ok.
Ja sam samo periferno informisana o ovoj temi, al mozda ti mogu dati par sugestija, cisto za razmisljanje. Kakva je situacija kod nas ne znam, ali mogu ti malo dati evropskog iskustva.
Ta funkcionalna hrana je u svijetu je vec odavno trend, ali se u posljednjih 10 godnina jako intenzivirala u ponudi. To je rezultat veoma agresivne strategije prehrambene industrije. Dodajuci izvornom proizvodu (mlijeku, jogurtu, ulju...) neke omega 3 masnoce, probioticke bakterija, dodatni kalcij itd. potrosacu se sugerise neka dodatna vrijednost koju taj proizvod ima, kao i pozitivan efekat u unapredjenju zdravlja ukoliko taj proizvod po mogucnosti redovno konzumiraju. Najeklatantniji primjer je jogurt sa probiotickim bakterijama koje sugerisu bolju probavu.
Ova agresivna reklama prehrambene industrije je usmjerena prvenstveno ka "majkama" koje najcesce idu u kupovinu i tu im se namece kupovina recimo vocnih jogurta za djecu sa posebnim dodatkom kalcija, kupovina zobenih pahuljica sa raznim wellnes dodacim, cokolade sa pumo mlijeka odnosno kalcija, sokovi sa nekim ekstra vitaminima itd. Ovdje se vrlo argesivno utice na svijest majki koje za svoje djete naravno zele samo najbolje, a efekti ovih dodataka su vrlo upitni. To su takodje proizvodi koji spadaju u segment skupljih artikala.
Druga grupa su stariji ljudi kojim se recimo kroz ove probioticke jogurte sugerise bolja probava, posebnim omega 3 masnocama im se sugerise unosenje zdravih masnoca, zatim dodatni kacije kako zastita od osteoporoze.
Treca kategorija su singles kojima se takodje, kroz npr. izotonicne napitke, sugerise konzumiranje zdrvih tekucina prilikom sporta.
Ovo su samo neki primjeri, ima toga kolko hoces.
Prehrambena industrije provodi razne sudije i ispitavanja o ucinkovitosti ovih dodataka i ta su ispitivanja uvijek pozitivna, sto hoce reci da kao postoje efekti. Kad o tome izvjestavaju redovno zaborave da kazu da su u studije ukljuceni ljudi kojima su jako dobrog zdravstvenog stanja, sportisti, aktivni opcenito i kojima je za vrijeme studije svakako odredjen poseban rezim ishrane, tako sa se oni za to vrijeme ionako zdravo hrane.
S druge strane imas organizacije koje se kroz svoje kampanje bore protiv ove strategije, npr. foodwatch. Mislim da se i kroz njihovo djelovanje svijest ljudi sve vise mijenja kad je u pitanju kupovina hrane, u smislu da se ljudi vise informisu, kupuju lokalne proizvode, izbjegavaju gotove i polugotove proizvode...itd. Ali i ovo je vise pitanje socijalnos statusa. Ekonomski jace porodice se naravno kvalitetnije i zdravije hrane, za razilku od siromasnijih i neobrazovanih.
Evropska unija pokusava da uvede neke standarde za bolje obiljezavanje ovih proizvoda i dodataka u njima, al je prehrambeni lobi u EU jedan od najjacih, tako da i EU institucije koje bi morale bite neutralne i stititi interese potrosaca nisu u stanju da se izbore.
Eto, znam da je tema BH ali eto mozda par ideja za razmisljanje.
