_samo_svoja_ wrote:u vezi sam 3 godine, znam da me voli kao i ja njega ali me gusi svojom ljubomorom koja prelazi sve granice zdravog razuma.... a ja sam osoba koja puno toga moze trpiti.... posljednji ispad ljubomore je taj sto mi daje ultimatum da izaberem odlazak na more ili definitivan raskid...ja zelim otici da se odmorim od njega i od svega ostalog ali se bojim sta ce biti kada se vratim....sta da radim:(((
morala sam se registrovati samo zbog preglupih i djetinjastih komentara.
Bila u jako sličnoj situaciji i hvala bogu sad je to davno iza mene, nije mi jasno otkud tolike godine da si snjim, sve si rekla s ovim da mu ljubomora prelazi granice zdravog razuma, znači nije zdrav psihički a ti i dalje s njim??
curo draga mlada si, život pred tobom, a ti gubiš vrijeme na nekog ko će ti kontrolisati svaki sekund tvog života, dolaziti iz čista mira u kafić gdje si se dogovorila s drugaricom, pojaviti se na tvom poslu-fakultetu i sl. da vidi s kim si, pregledavati ti poruke i imenik u telefonu(pitanja tipa ko ti je ova mama u imeniku i šta ti ima slati poruke i zvati te

), pa zašto si se iz granapa vratila za 17 minuta a može se stići za 13, gdje si bila te 4 minute itd itd.
pa šta s takvim trebaš život provesti??
pa nedaj bože biti samo jedna mala vijest u crnoj hronici?
Nebitan je sad odlazak na more, uvijek će biti nešto(a vjerovatno je i bilo i ranije), otišla ti ne otišla, riješi ga se što prije i to zauvijek, znam da nije lako prkinuti nešto što je trajalo godinama, ali to je za tvoje dobro, što se više zavlačiš biće ti sve teže i gore to prekinuti, a to je koliko sam shvatila ponajmanje ljubav, jer o kakvoj ljubavi govorimo ako je njegovo povjerenje u tebe ravno 0, to je sad samo navika koje se trebaš riješiti kako god znaš i čim prije, lijep pozdrav i budi jaka, javi kasnije šta bi na kraju