#1 domaće pivo
Posted: 06/07/2012 18:48
već par godina bavim se intenzivno jednim fantastičnim hobijem - proizvodnjom domaćeg piva u vlastitom stanu. ovaj hobi je u BiH prema mojim saznanjima potpuno nepoznat, pa sam htio približiti ljudima malo o čemu se radi, a možda i zagrijati nekoga da se počne baviti ovim hobijem.
u evropi i americi je jako raširena kućna proizvodnja piva. puno ljudi proizvode domaće pivo, imaju klubove/udruženja, organizuju takmičenja, polaganja ispita za degustatore i ocjenjivače i tako dalje...
ja sam počeo sasvim slučajno, ali sam na kraju završio sa hrpom literature i pozamašnom količinom proizvedenih vrsta i rodova piva, kao i samom količinom.
prije nego što počnem opisivati sam hobi u detalje, želio bih skrenuti svima pažnju da sva komercijalna piva koja vidite dostupna u našim supermarketima (sarajevsko, ožujsko, karlovačko, pan, nektar, heineken, becks i tako dalje...), zapravo nisu ni blizu od kvalitetnih piva, niti ispunjavaju osnovne kriterije da bi se mogla smatrati dobrim pivima. na žalost ljudi ih piju jer misle da je to vrh što se tiče pivske ponude. u velikoj su zabludi, jer u svijetu se proizvode daleko bolja i kvalitetnija piva, a u ovu kategoriju spada i domaće, kućno proizvedeno pivo.
ovo što sam naveo ima velike veze sa troškovno orijentisanom proizvodnjom u velikim pivarama. dakle oni su prisiljeni da koriste minimum ulaznih sirovina, kako bi bili rentabilni, pa na kraju proizvedu jednostavno loše pivo.
naravno, i ja sam nekad mislio da je heineken vrh, ali srećom poslije sam saznao da postoje i bolja piva, a konačno sam ih i sam počeo proizvoditi.
što se tiče same proizvodnje, puno je jednostavnije nego što to neko može pretpostaviti u tehničkom smislu, ali je ipak potrebno upoznati se sa osnovnim teorijama pivarstva iz dostupne literature. da se razumijemo, vremenom ćete biti prisiljeni silom prilika ući i malo dublje u hemiju i mikrobiologiju, ali sve u svemu sam proces je vrlo jednostavan.
što se tiče opreme, na početku možete improvizirati kao što sam i sam improvizirao, a poslije ćete malo po malo nadograđivati i unaprijeđivati sistem. sva oprema koja je potrebna za proizvodnju kvalitetnog piva je dostupna u BiH. malo ćete se možda potruditi i obići nekoliko mjesta, ali sve se može naći.
što se tiče sirovina, o ovome bi se moglo malo opširnije, ali to ću pisati po želji i ako bude zainteresiranih. ukratko - pivo je najstariji svjesno proizvedeni alkoholni napitak otkad je ljudskog roda. najstariji zapisi i dokumentirani slučajevi proizvodnje smještaju se u vrijeme starog egipta. mnoge kulture koristile su različite sirovine, ali u zadnjih 500-600 godina ustaljene su četiri osnovne sirovine za proizvodnju piva - ječmeni slad, hmelj, kvasac i voda.
što se tiče nabavke sirovina, ja lično sve sirovine osim ječmenog slada i vode (dakle hmelj i kvasac) nabavljam online. mnogi su online shopovi koji imaju cijeli asortiman različitih sirovina i opreme za pivarstvo. postoji stotine sorti hmelja i stotine sorti kvasca od čijeg će konačnog izbora zavisiti i konačni proizvod, odnosno okus i stil piva koji pravite.
hmelj i kvasac su relativno jeftine sirovine, čak i kad se kupuju online. u prosjeku za 20-30 litara piva treba vam jedan paketić pivarskog kvasca (jednake veličine kao i onaj pekarski kvasac) i otprilike stotinjak grama hmelja.
što se tiče ječmenog slada, najbliže sladare (tvornice za proizvodnju slada su u novoj gradiški, HR i u bačkoj palanci SRB). slad je također jako jeftin, a najveći je problem zapravo transport do mjesta u kojem živite jer se slad nabavlja u vrećama od cca. 40 kg.
jedna vreća ječmenog slada od 40 kg može biti dovoljna za proizvodnju cca. 160 litara piva, odnosno 16 punih gajbi flaša od 0,5l.
uobičajena tura je 23 l
dakle jedna vreća slada može potrajati poprilično dugo.
što se tiče same proizvodnje, u stanju ste kombinacijom određenih sirovina i tehnika proizvesti (klonirati) većinu kvalitetnih komercijalnih piva, ali i eksperimentirati i pokušati proizvesti/dizajnirati vlastiti stil piva. sam sam radio kvalitetna belgijska piva, zatim pšenična bavarska, američke jako zahmeljene stilove, njemačke svijetle i tamne, zatim voćna piva, začinjena sa određenim začinima (kardamom, korijander itd.) i praktično, samo nebo je granica.
zaboravio sam reći da je prosječna cijena koštanja jedne flaše domaćeg piva otprilike 0,50 KM. tu je uključeno sve što se utroši i recimo, "amortizacija" za nabavljenu opremu. pivo koje proizvedete od najkvalitetnijih sirovina ne može se mjeriti s ni jednim komercijalnim pivom dostupnim kod nas.
naravno postoje i vrlo kvalitetna komercijalna piva, kao što su belgijska tripel karameliet, kwak, tripel, dubbel, gulden draak, zatim belgijska samostanska piva koja su na visokoj cijeni. nakon belgijskih tu su kvalitetna britanska piva kao što su fullers, hobsons i tako dalje. nakon toga idu njemačka, pa češka i tako dalje.....
ako znate engleski jezik, postoji masu foruma na kojima možete doći do informacija. ako ima zainteresiranih ljudi u BiH mogu mi se obratiti na pp.
u nastavku ću postaviti fotografije nekih svojih piva koja sam proizveo.
1. Aurora Ale
ovo pivo rađeno je sa sortom hmelja Aurora, pa mu je po tom dato i ime. fantastično pivo sa izraženim citrusnim okusima. jako osvježavajuće i ljetno pivo.
2. Sierra Nevada Pale Ale klon
ovo pivo je pokušaj kloniranja popularnog i fantastičnog američkog piva sierra nevada pale ale. na ovom linku ima sve o tom pivu - http://www.sierranevada.com/beers/paleale.html
3. Nelson Sauvin Pale Ale
ovo je moja vlastita kreacija piva inspirisana nekim drugim pivima. korištena je sorta hmelja s novog zelanda koja ima nevjerovatan okus i miris. pivo ima jednu notu zove, kao sok od zove. jako je osvježavajuće ali ima i visok procenat alkohola (preko 6%)
4. Dusseldorf Alt
ovo je klasični dizeldorfski alt (na njemačkom alt znači stari, tako da ovo označava staro pivo). ovo je izuzetno slatko pivo sa niskim procentom alkohola (oko 3,9%). punog okusa, jako sirupasto.
5. Belgijski Saison
fantastično, jako belgijsko pivo. alkohol je 8%. pjena je nevjerovatna, kao i okus.
6. Schwarzbier
ovo je njemačko, tamno pivo proizvedeno po tradicionalnoj njemačkoj recepturi. okus mu je čist, pomalo sladunjav. aroma na preprženi slad i njemačke plemenite sorte hmelja. nisam ga dovoljno ohladio pa mi je malo previše zapjenilo kod točenja tako da ga nisam uspio istočiti cijelog u kriglu. bolesno dobro pivo!
7. Porter
Ovaj stil piva je nastao u Londonu u 18 stoljeću i bio je jako popularan među lučkim radnicima, pa je po tome dobio ime. U to vrijeme radilo se o jakom pivu koje je sadržavalo u prosjeku 7% alc. međutim moderni porteri su ipak nešto slabiji. Po trenutnoj klasifikaciji pivskih stilova razlikuju se tri vrste portera i to brown porter, robust porter i baltic porter. Ja sam ovo pivo radio po receptu za robust porter. Pivo je jako zahmeljeno i ima specifičan okus prženih sladova.
8. Extra Special Bitter (ESB)
Ovo pivo poznato je još pod nazivom Premium bitter ili Strong Bitter. Tipični predstavnik engleske pivarske škole. U pivu se osjete prženi sladovi i značajne količine tipičnih engleskih sorti hmelja kao što su East Kent Golding ili Fuggle. Ovo koje vidite na slici radio sam po uzoru na popularni Fuller's ESB sa četiri sorte hmelja - Target, Northdown, Challenger i East Kent Golding. Ispalo je fantastično.
9. Američki Pale Ale sa korijanderom i narančom
Ovo pivo radio sam prošle godine prateći smjernice za američki pale ale, ali sam dodao i začine, što je malo neobično za američka piva. Uglavnom super je ispalo i popilo se jako brzo. Jako osvježavajuće i lagano, pitko pivo za ljetne dane.
na kraju bih samo napomenuo da ovo nije hobi za one koji žele jeftino i brzo da se napiju. umjerenost i moderacija prilikom uživanja u ovim pivima su ključne. toliko okusa i mirisa je šteta da vam prođu neopaženi u pijanstvu. ako želite samo da se napijete, kupujte pivo iz supermarketa.
pozdrav svima
u evropi i americi je jako raširena kućna proizvodnja piva. puno ljudi proizvode domaće pivo, imaju klubove/udruženja, organizuju takmičenja, polaganja ispita za degustatore i ocjenjivače i tako dalje...
ja sam počeo sasvim slučajno, ali sam na kraju završio sa hrpom literature i pozamašnom količinom proizvedenih vrsta i rodova piva, kao i samom količinom.
prije nego što počnem opisivati sam hobi u detalje, želio bih skrenuti svima pažnju da sva komercijalna piva koja vidite dostupna u našim supermarketima (sarajevsko, ožujsko, karlovačko, pan, nektar, heineken, becks i tako dalje...), zapravo nisu ni blizu od kvalitetnih piva, niti ispunjavaju osnovne kriterije da bi se mogla smatrati dobrim pivima. na žalost ljudi ih piju jer misle da je to vrh što se tiče pivske ponude. u velikoj su zabludi, jer u svijetu se proizvode daleko bolja i kvalitetnija piva, a u ovu kategoriju spada i domaće, kućno proizvedeno pivo.
ovo što sam naveo ima velike veze sa troškovno orijentisanom proizvodnjom u velikim pivarama. dakle oni su prisiljeni da koriste minimum ulaznih sirovina, kako bi bili rentabilni, pa na kraju proizvedu jednostavno loše pivo.
naravno, i ja sam nekad mislio da je heineken vrh, ali srećom poslije sam saznao da postoje i bolja piva, a konačno sam ih i sam počeo proizvoditi.
što se tiče same proizvodnje, puno je jednostavnije nego što to neko može pretpostaviti u tehničkom smislu, ali je ipak potrebno upoznati se sa osnovnim teorijama pivarstva iz dostupne literature. da se razumijemo, vremenom ćete biti prisiljeni silom prilika ući i malo dublje u hemiju i mikrobiologiju, ali sve u svemu sam proces je vrlo jednostavan.
što se tiče opreme, na početku možete improvizirati kao što sam i sam improvizirao, a poslije ćete malo po malo nadograđivati i unaprijeđivati sistem. sva oprema koja je potrebna za proizvodnju kvalitetnog piva je dostupna u BiH. malo ćete se možda potruditi i obići nekoliko mjesta, ali sve se može naći.
što se tiče sirovina, o ovome bi se moglo malo opširnije, ali to ću pisati po želji i ako bude zainteresiranih. ukratko - pivo je najstariji svjesno proizvedeni alkoholni napitak otkad je ljudskog roda. najstariji zapisi i dokumentirani slučajevi proizvodnje smještaju se u vrijeme starog egipta. mnoge kulture koristile su različite sirovine, ali u zadnjih 500-600 godina ustaljene su četiri osnovne sirovine za proizvodnju piva - ječmeni slad, hmelj, kvasac i voda.
što se tiče nabavke sirovina, ja lično sve sirovine osim ječmenog slada i vode (dakle hmelj i kvasac) nabavljam online. mnogi su online shopovi koji imaju cijeli asortiman različitih sirovina i opreme za pivarstvo. postoji stotine sorti hmelja i stotine sorti kvasca od čijeg će konačnog izbora zavisiti i konačni proizvod, odnosno okus i stil piva koji pravite.
hmelj i kvasac su relativno jeftine sirovine, čak i kad se kupuju online. u prosjeku za 20-30 litara piva treba vam jedan paketić pivarskog kvasca (jednake veličine kao i onaj pekarski kvasac) i otprilike stotinjak grama hmelja.
što se tiče ječmenog slada, najbliže sladare (tvornice za proizvodnju slada su u novoj gradiški, HR i u bačkoj palanci SRB). slad je također jako jeftin, a najveći je problem zapravo transport do mjesta u kojem živite jer se slad nabavlja u vrećama od cca. 40 kg.
jedna vreća ječmenog slada od 40 kg može biti dovoljna za proizvodnju cca. 160 litara piva, odnosno 16 punih gajbi flaša od 0,5l.
uobičajena tura je 23 l
dakle jedna vreća slada može potrajati poprilično dugo.
što se tiče same proizvodnje, u stanju ste kombinacijom određenih sirovina i tehnika proizvesti (klonirati) većinu kvalitetnih komercijalnih piva, ali i eksperimentirati i pokušati proizvesti/dizajnirati vlastiti stil piva. sam sam radio kvalitetna belgijska piva, zatim pšenična bavarska, američke jako zahmeljene stilove, njemačke svijetle i tamne, zatim voćna piva, začinjena sa određenim začinima (kardamom, korijander itd.) i praktično, samo nebo je granica.
zaboravio sam reći da je prosječna cijena koštanja jedne flaše domaćeg piva otprilike 0,50 KM. tu je uključeno sve što se utroši i recimo, "amortizacija" za nabavljenu opremu. pivo koje proizvedete od najkvalitetnijih sirovina ne može se mjeriti s ni jednim komercijalnim pivom dostupnim kod nas.
naravno postoje i vrlo kvalitetna komercijalna piva, kao što su belgijska tripel karameliet, kwak, tripel, dubbel, gulden draak, zatim belgijska samostanska piva koja su na visokoj cijeni. nakon belgijskih tu su kvalitetna britanska piva kao što su fullers, hobsons i tako dalje. nakon toga idu njemačka, pa češka i tako dalje.....
ako znate engleski jezik, postoji masu foruma na kojima možete doći do informacija. ako ima zainteresiranih ljudi u BiH mogu mi se obratiti na pp.
u nastavku ću postaviti fotografije nekih svojih piva koja sam proizveo.
1. Aurora Ale
ovo pivo rađeno je sa sortom hmelja Aurora, pa mu je po tom dato i ime. fantastično pivo sa izraženim citrusnim okusima. jako osvježavajuće i ljetno pivo.
2. Sierra Nevada Pale Ale klon
ovo pivo je pokušaj kloniranja popularnog i fantastičnog američkog piva sierra nevada pale ale. na ovom linku ima sve o tom pivu - http://www.sierranevada.com/beers/paleale.html
3. Nelson Sauvin Pale Ale
ovo je moja vlastita kreacija piva inspirisana nekim drugim pivima. korištena je sorta hmelja s novog zelanda koja ima nevjerovatan okus i miris. pivo ima jednu notu zove, kao sok od zove. jako je osvježavajuće ali ima i visok procenat alkohola (preko 6%)
4. Dusseldorf Alt
ovo je klasični dizeldorfski alt (na njemačkom alt znači stari, tako da ovo označava staro pivo). ovo je izuzetno slatko pivo sa niskim procentom alkohola (oko 3,9%). punog okusa, jako sirupasto.
5. Belgijski Saison
fantastično, jako belgijsko pivo. alkohol je 8%. pjena je nevjerovatna, kao i okus.
6. Schwarzbier
ovo je njemačko, tamno pivo proizvedeno po tradicionalnoj njemačkoj recepturi. okus mu je čist, pomalo sladunjav. aroma na preprženi slad i njemačke plemenite sorte hmelja. nisam ga dovoljno ohladio pa mi je malo previše zapjenilo kod točenja tako da ga nisam uspio istočiti cijelog u kriglu. bolesno dobro pivo!
7. Porter
Ovaj stil piva je nastao u Londonu u 18 stoljeću i bio je jako popularan među lučkim radnicima, pa je po tome dobio ime. U to vrijeme radilo se o jakom pivu koje je sadržavalo u prosjeku 7% alc. međutim moderni porteri su ipak nešto slabiji. Po trenutnoj klasifikaciji pivskih stilova razlikuju se tri vrste portera i to brown porter, robust porter i baltic porter. Ja sam ovo pivo radio po receptu za robust porter. Pivo je jako zahmeljeno i ima specifičan okus prženih sladova.
8. Extra Special Bitter (ESB)
Ovo pivo poznato je još pod nazivom Premium bitter ili Strong Bitter. Tipični predstavnik engleske pivarske škole. U pivu se osjete prženi sladovi i značajne količine tipičnih engleskih sorti hmelja kao što su East Kent Golding ili Fuggle. Ovo koje vidite na slici radio sam po uzoru na popularni Fuller's ESB sa četiri sorte hmelja - Target, Northdown, Challenger i East Kent Golding. Ispalo je fantastično.
9. Američki Pale Ale sa korijanderom i narančom
Ovo pivo radio sam prošle godine prateći smjernice za američki pale ale, ali sam dodao i začine, što je malo neobično za američka piva. Uglavnom super je ispalo i popilo se jako brzo. Jako osvježavajuće i lagano, pitko pivo za ljetne dane.
na kraju bih samo napomenuo da ovo nije hobi za one koji žele jeftino i brzo da se napiju. umjerenost i moderacija prilikom uživanja u ovim pivima su ključne. toliko okusa i mirisa je šteta da vam prođu neopaženi u pijanstvu. ako želite samo da se napijete, kupujte pivo iz supermarketa.
pozdrav svima
