















Moderator: anex
















Na poddionici Koridora 5C Klopče - Donja Gračanica, koja predstavlja najveće gradilište na autoputu, u toku su radovi na izgradnji tunela i vijadukta, ali i trase puta koja će predstavljati zeničku obilaznicu.
Vrijednost radova na izgradnji poddionice Drivuša - Klopče je 33,5 miliona eura, dok za Klopče - tunel Pečuj (Donja Gračanica) iznosi 107,8 miliona eura. Prema riječima voditelja radova na izgradnji tunela Pečuj Drage Franca, iako je prvobitno planirano da dužina tunela iznosi 870 metara, zbog problema s terenom, ona će iznositi blizu jednog kilometra.
"Do sada je iskopano 200 metara, a nadamo se proboju do kraja godine. Tunel Ričice bit će dug blizu 500 metara, a do sada je iskopana jedna trećina. Oba tunela se rade u složenim geotehničkim uslovima. Prva faza je iskop i stabilizacija, zatim se nanose mlazni beton, lukovi i mreže", kazao je Franc.
S obzirom na to da su radovi na iskopu desne cijevi tunela Pečuj krenuli ranije, do sada je iskopano 400 metara, dok je lijeva cijev dužine 210 metara.
Poteškoće u izgradnji tunela Pečuj predstavljaju kompleksna morfologija i geologija jer su skoro cijelom dionicom vidljiva klizišta, ali i položaj tunela, s tim da se iskop vrši prema dole, zbog čega dolazi do nakupljanja podzemnih voda koje se kasnije ispumpavaju pumpama.
Tehnički direktor firme Euroasfalt Enver Ajanović je istakao kako je projekt o izgradnji trase potpisan prošle godine te da se završetak radova očekuje u novembru naredne godine.
"Trasa se sastoji od 3 kilometra puta, dva vijadukta od 350 i 180 metara, mosta preko rijeke Bosne dužine 200 metara i dva tunela, od jednog kilometra i od 500 metara. Ovo je vrlo zahtjevna dionica, pogotovo na dijelu trase gdje imamo probleme s klizištem. Međutim, pronalazak rješenja za te dionice je pri kraju, imamo iskusne ljude i sve će biti završeno u roku", kazao je Ajanović.
Na izgradnji dionice angažovano je blizu 700 radnika, a radovi teku planiranom dinamikom bez obzira na vremenske uvjete. Firma Euroasfalt danas je organizovala posjetu studenata iz Mostara najvećem gradilištu na dionici Koridora 5C gdje su imali priliku da se uživo upoznaju s teorijskim dijelom nastave.
Direktor Javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH Adnan Terzić u ranijim izjavama za medije je kazao kako je planom izgradnje predviđeno da tokom 2017. godine bude šest velikih gradilišta na Koridoru 5C, a ukupna investicija premašit će dvije milijarde KM.
Klix
OslobođenjeGradonačelnici insistiraju da autoput prođe kroz najmnogoljudniju i privredno najpotentniju regiju u BiH, a korist je nemjerljiva za oba entiteta
Skupština Tuzlanskog kantona na posljednjoj redovnoj sjednici jednoglasno je usvojila prijedlog poslanika SDP-a Dževada Hadžića da Vladi i Parlamentu Federacije BiH pošalje zahtjev da trasa autoputa Sarajevo - Beograd obavezno ide preko Tuzle i ovog kantona. Dosad je Tuzla bila najveći zagovornik ove trase, međutim, pokretanjem inicijative na nivou Kantona šalje se jasna poruka da nije vrijeme za politike, te da u ovoj regiji postoji jasna opredijeljenost i svih političkih aktera i građana da autoput prolazi kroz ovu regiju.
Iako je Zastupnički dom Parlamenta FBiH već odbio inicijativu zastupnika Envera Bijedića, kojom je tražio da se ova trasa označi kao zvanična za pomenuti autoput, priča u federalnom Parlamentu nije završena. Naime, radilo se o inicijativi zastupnika koja je bila kao i svaka druga i moguće ju je ponoviti.
Kantonalna Skupština upućuje inicijativu Parlamentu FBiH
Milion ljudi
- Upravo zbog toga smo mi odlučili da idemo i putem Skupštine. Smatramo da će ovo poslati jasnu poruku da je stanovništvo ovog kantona, koje je biralo ovu vlast, za autoput. Također, mi u SDP-u ćemo preko svojih zastupnika učiniti sve i da se ova inicijativa nađe i na Domu naroda federalnog Parlamenta, kazao nam je Hadžić.
Ovakva inicijativa Skupštine TK-a, kako nam je kazao Hadžić, govori o tome kako nije vrijeme za politiziranje, te kako su sve političke snage iz ovog kantona usmjerene ka zajedničkoj ideji, a to je spajanje regije sjeveroistočne Bosne sa ostatkom države i susjedima.
Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović kazao nam je kako je istina da iz Tuzle dolaze najglasniji zagovornici ove trase, ali i da nije Tuzla jedina koja će profitirati od ove trase.
- Ako autoput ide na Žepče, Tuzlu, Brčko i Bijeljinu, to znači veću trasu kroz BiH, veća direktna ulaganja i angažman radnika prilikom izgradnje, kao i korištenje domaćih resursa. Međutim, ova trasa nije samo potrebna ovim gradovima, nego cijeloj Bosni i Hercegovini. Ovom trasom su povezani i Hrvati i Srbi i Bošnjaci, što će dovesti do integracije BiH, povezat će najmnogoljudniji dio BiH prema ostatku države, a privredno najpotentniju regiju približiti i Sarajevu i Beogradu, kazao nam je Imamović.
Ova trasa povezala bi najmnogoljudnije gradove u BiH, otvorila bi tuzlanski, sarajevski i beogradski aerodrom prema široj regiji, a spojila bi i brčansku luku sa ostatkom BiH. Ono što je najbitnije, kako je istakao Imamović, povezala bi više od milion ljudi sa ostatkom zemlje.
- Prosto je nevjerovatno da neko hoće da zaobiđe milion ljudi u BiH u jednom projektu koji povezuje dvije zemlje. Ko to sebi može dati za pravo? Naravno, postavlja se i pitanje da li je sadašnjoj vladi u Sarajevu jači animozitet prema Tuzli nego ljubav prema BiH? Zašto ne naprave nešto što je uistinu dobro za BiH? Zašto ne povežu najmnogoljudnije gradove, sjeveroistočnu Bosnu u kojoj žive sve nacije i svi narodi, zašto da se i Tuzla i najjača ekonomska regija u BiH ostave na repu, kazao je Imamović.
I Vlada Tuzlanskog kantona je otvoreno dala podršku ovom projektu. Kantonalni ministar saobraćaja Mirsad Gluhić je u nekoliko navrata kazao kako je pravac preko Tuzle i jedini logičan, ali i najjednostavniji.
Autoput bi trebao finansirati investitor iz Turske
- Ova trasa je trenutno najjednostavnija i to niko ne može poreći. Ima sve tehničke prednosti u odnosu na trasu koja bi išla preko Rogatice i Višegrada. Ona bi, prvo, bila skuplja, a zatim i komplikovanija, jer predviđa izgradnju 11 mostova. S druge strane, svi resursi za izgradnju jednog ovakvog puta su nadohvat ruke u TK-u, tako da nema razloga da put ide drugom trasom, dodao je Gluhić.
Ovaj autoput bi pogodovao i općini Žepče, koja se već u nekoliko navrata opredijelila za spajanje sa Tuzlom, preko Zavidovića i Banovića. Iako nije otvoreno razgovarano o ovoj trasi autoputa Sarajevo - Beograd, Žepče vapi za boljom putnom komunikacijom sa sjeveroistočnom Bosnom.
- Spajanje sa Tuzlom i sa tom regijom bilo bi od izuzetne važnosti za Žepče. Mi imamo dosta potencijala za razvoj privrede, a kao što bi to bio slučaj i sa bilo kojom drugom privredno potentnom regijom, kada biste odavde izgradili autoput, razvojni potencijali postaju nemjerljivi. Ovim autoputem bismo, imajući i magistralni put M-17, postali važno čvorište ovog dijela BiH, kazao nam je predsjedavajući Općinskog vijeća Žepče Muhamed Jusufović.
Razvijenija regija
Veliki zagovornik ove trase, ali i kritičar aktuelnih entitetskih vlasti je i gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, koji je već ranije kazao kako je nedopustivo da bijeljinska regija “ne postoji što se tiče saobraćaja i saobraćajne infrastrukture”, pogotovo zbog činjenice da je blizu granice sa Srbijom, s kojom godišnje ostvaruje desetke miliona maraka izvoza.
- Imali smo već sastanak sa ministrom saobraćaja i veza RS-a Neđom Trninićem i objasnili mu koje su prednosti ove trase, kako za Bijeljinu, tako i za RS. Istrajaćemo na tome da Bijeljina ne ostane izvan tih planova. U stalnom kontaktu smo sa Tuzlom i Brčko distriktom i nećemo odustati od ove ideje. Insistiramo da autoput prođe kroz ovaj dio RS-a i nastavi prema Sarajevu, prvenstveno što smo mi najnaseljeniji dio sjeveroistočne regije, kazao nam je gradonačelnik Mićić.
Mićo Mićić: Bijeljina ne smije ostati izvan planova
Mićić, koji je ujedno predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Bijeljine, ranije je kazao i to kako je neshvatljivo da je u opticaju trasa s daleko manjim privrednim potencijalom od ove TK-a i Bijeljine.
Federalna
Dionica kojom autoput A1 zaobilazi Zenicu trenutno je najveće gradilište na trasi Koridora 5c. Sredstva u iznosu od 90 miliona eura za projekat zaobilaznice, koja bi trebala biti završena u novembru naredne godine, Autoceste Federacije ranije su osigurale. No, domaći građevinari zainteresovani za intenziviranje radova na autoputu upozoravaju na probleme s kojima se suočavaju zbog finansijske neizvjesnosti ovog projekta.
"Poddionica Klopče - Donja Gračanica je, zbog konfiguracije i geomorfoloških osobina terena, među najzahtjevnijim dijelovima trase autoputa A1. Kroz čitavu dionicu nas prate veoma loše geološke karakteristike terena, od niza velikih klizišta, što znatno otežava naš projekat i samo izvođenje", navodi Alaga Husić, inženjer geotehničar na projektu Klopče Donja Gračanica.
"Čitava je trasa zbog teških uslova ustvari na objektima, ili su mostovi ili tuneli, vrlo malo je otvorene trase, geotehnički uslovi su jako složeni", dodaje voditelj radova na izgradnji tunela Drago Franc.
Na dužini od šest kilometara grade se dva vijadukta, dva tunela sa dvije tunelske cijevi i most na rijeci Bosni. Na ovom gradilštu angažirano je oko 700 radnika, a ovih dana među njima su bili i studenti mostarskog Građevinskog fakulteta.
"Praksa i ono što učimo na fakultetu mora da se jedno s drugim poveže kako bi bilo nama jasno šta zapravo učimo, odnosno šta ćemo raditi sutra", kaže studentica Lamija Tabak.
U kompaniji Euroasfalt, koja predvodi konzorcij izvođača radova, uvjereni su da će, uprkos složenim uvjetima, ovaj posao završiti kako je i planirano - u novembru naredne godine. S pozicije operativaca komentiraju zastoj u izgradnji autoputa i aktuelnu finansijsku neizvjesnost najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u zemlji. Rješenje vide u novim akcizama.
"Ljudi koji su odgovorni za ovakve stvari, u resornim ministarstvima, trebali bi dati prave i transparentne informacije šta znači akciza na gorivo za izgradnju infrastrukture i Koridora 5c. Mi smo prisiljeni, ako nema posla ovdje, da idemo na tendere vani", kaže tehnički direktor izvođača radova Enver Ajanović.
Građevinari, tragom vlastitih iskustava, procjenjuju da će za izgradnju preostalih 200 kilometara autoputa, zbog složenosti projekata i obima radova, trebati još 10 godina i to pod uvjetom da se istovremeno radi na više lokacija.
Da spoje do granice u Bosanskoj Gradisci bi vjerovatno i bio povecan promet, a da ne govorim da se spoji sa Zenicomdrugi profil wrote:Besmisleno jer nije u kontekstu. Kad prije i poslije budu gotove dionice, onda ce biti i prometa. Isto kao i Tarcin
Integral InžinjeringNa dionici od Banjaluke prema Prnjavoru, na autoputu Banjaluka – Doboj, počelo je postavljanje prva dva sloja asfalta. Asfalterski radovi se odvijaju u dužini od 8,6 kilometara, na potezu trase od vijadukta „Mahovljani“ do sela Drugovići.
U dijelu trase koji se nalazi između „Mahovljanske petlje“ i vijadukta „Mahovljani“, odnosno na dijelu koji će spajati autoput Banjaluka – Doboj sa već izgrađenim autoputem Banjaluka – Gradiška (E 661) u toku su radovi na izgradnji donje konstrukcije trupa saobraćajnice.
Na drugim dijelovima trase u toku su završni radovi na objektima, te radovi na sistemu odvodnje i zemljani radovi.
Nadzor nad radovima vrši konzorcijum koji čine JV “Krebs + Kiefer Eastern Europe GmbH” (Njemačka) i H.P. “Gauf Ingenieure – JBG” (Njemačka).
I opet oni sporo to rade, a sve im ravnica. Oni su po meni to vec trebali sve zavrsiti i pustiti u promet jer je laksa gradnja.Thorgerson wrote:Joj kod njih ravnice, zavidim im...jos kad vidim ovo kod Zenice, nema metra normalnog puta
I ja pomislim da je tako, ali kad cujes vijesti o guzvama na granicnom prelazu Bosanska Gradiska gdje jos nema novog mosta, ne bih rekao da ce se bas toliko popraviti promet na Laktashenkovom autoputu. Bolje ce biti ici na Orasja u oba pravca, iako jeste malo skuplja varijanta.kakaljin wrote:Da spoje do granice u Bosanskoj Gradisci bi vjerovatno i bio povecan promet, a da ne govorim da se spoji sa Zenicomdrugi profil wrote:Besmisleno jer nije u kontekstu. Kad prije i poslije budu gotove dionice, onda ce biti i prometa. Isto kao i Tarcin
Nije ravnica nista jeftinija od brda... treba nasuti teren, utvrditi itd. Ako si primjetio svaki autoput kroz ravnicu je dobro izdignut u visinudrugi profil wrote:Koliko ono ispade Dodin kilometar AP po ovoj ravnici? Bila je neka galama opozicije da je od zlata napravljen.
Treba nasip, znam, ali ipak mora biti jeftinije nego usjecanje i vijadukti.probook wrote:Nije ravnica nista jeftinija od brda... treba nasuti teren, utvrditi itd. Ako si primjetio svaki autoput kroz ravnicu je dobro izdignut u visinudrugi profil wrote:Koliko ono ispade Dodin kilometar AP po ovoj ravnici? Bila je neka galama opozicije da je od zlata napravljen.
Treba ih bojkotovati. Nigdje državnih obilježja, samo Srbi uposleni.shake69 wrote:I ja pomislim da je tako, ali kad cujes vijesti o guzvama na granicnom prelazu Bosanska Gradiska gdje jos nema novog mosta, ne bih rekao da ce se bas toliko popraviti promet na Laktashenkovom autoputu. Bolje ce biti ici na Orasja u oba pravca, iako jeste malo skuplja varijanta.kakaljin wrote:Da spoje do granice u Bosanskoj Gradisci bi vjerovatno i bio povecan promet, a da ne govorim da se spoji sa Zenicomdrugi profil wrote:Besmisleno jer nije u kontekstu. Kad prije i poslije budu gotove dionice, onda ce biti i prometa. Isto kao i Tarcin
Kako nije, objekata skoro da i nema. Poneki kraći most, ali nema premoštavanja brda kolosalnim vijaduktima ili maratonskim tunelima.probook wrote:Nije ravnica nista jeftinija od brda... treba nasuti teren, utvrditi itd. Ako si primjetio svaki autoput kroz ravnicu je dobro izdignut u visinudrugi profil wrote:Koliko ono ispade Dodin kilometar AP po ovoj ravnici? Bila je neka galama opozicije da je od zlata napravljen.















Iako Kaplana očima ne volim vidjeti i radovao sam se njegovom debaklu u Stolcu, ja ipak moram reći da je momak upravu. EIB i EBRD su ripremili kredit za ovu cestu, čija je gradnja trebala biti započeta na ljeto.Black swan wrote:http://m.vijesti.ba/clanak/356687/salmi ... a-i-sepica
kaplan objasnio![]()
sto je vladimir soljic predvidio prije 25 godina![]()
cilj je okupirati neum
ovoga puta svi to placamo![]()
kaplan objansio zatvaraj internet
Da, izljevaju se temelji mosta na zemlji. Stubovi u rijeci, kao što se vidi na slici su u pripremi tj. nasipa se teren. Tender je dobiven za kompletan objekat tako da kompanije koje su ga dobile Viadukt i Hering biraju same način izgradnje neovisno na čijoj teriotriji je gradnja, a gradnja se izvodi s obe strane.shake69 wrote:Moze li neko pojasniti ovu fotku gradnje mosta u Svilaju? Ova armatura sto viri iz izlivenoga betona je vjerovatno onaj dio mosta koji je na zemlji ali se pitam je li dinamika radova ista s bosanske i hrvatske strane?