Pozdrav svima, nisam dugo vremena svrachao, a koliko sam mogao primjetiti, ama bash na svim forumima se kolja lome oko istih stvari - moral, ateizam, teizam, i tako dalje i tako blizhe
. Da ne gnjavim previshe, vidim da se zadnji postovi tichu morala i ateizma/teizma u modernom drushtvu.
Ateizam = zlo - isuvishe chesto upotrebljavana misao od strane vjernika a chesto uporishte trazhi u moralu - za kojeg kazhu da je ateistima stran pojam - jer kako neko mozhe biti uopste moralan ukoliko je ateista.
Avaj, religija Abordzina u Australiji ne poznaje Boga (dakle, njihova religija je ateistichka), kod Taoista (u Kini) takodje, i opet su i one proizvele univerzalna moralna poimanja.
U skoro svim zajednicama vrijede pravila da je dobro pomochi chovjeku koji je u nevolji, pa i kada je taj chovjek stranac, pa i kada se iz istoga nema odmah prepoznatljiva korist. Sex sa djecom i incest su skoro u svim zajednicama nesto lose. Tracanje i klevetanje skoro svugdje vrijede kao neshto loshe, pa ipak se skoro svugdje primjenjuju.
Ubistvo je generalno neshto lose, no takodjer postoje i generalne iznimke (samoodbrana, npr). Skoro svugdje za djecu vrijedi da im je potrebna posebna pazhnja i pomoch, i da u moralnom pogledu nisu stopostotno odgovorni, itd. itd.
Dakle, neovisno koja je zajednica, da li poznaje (ili i priznaje) postojanje Boga, skoro sve zajednice imaju identichne moralne i eticke odrednice za dobro i zlo.
Moral proizlazi iz suosjecaja, a sluzi reguliranju suzhivota. Moralne norme od zajednice do zajednice variraju, ali njene osnove su skoro svugdje iste. Prihvatanje i pridrzhavanje tih osnovnih moralnih normi (ili odredbi) omoguchava postojanje i odrzhavanje zajednica. Prekrshaji tih moralnih normi (odredbi), otezhavaju ili ugrozavaju taj suzhivot. Sto bi znacilo: Da bi zajednica (suzivot) funkcionisala potrebna su pravila koja regulisu istu (taj suzivot).
Dobro i zlo su odrednice ljudi koji zhive u zajednicama, i prema kojima odgajaju mladje narastaje. Ono sto je nekome dobro, ne mora biti i meni. I obrnuto. Ipak, da bi funkcionirala zajednica, potrebne su nam odrednice koje ce odrzhavati zdravu zajednicu. Takvim odredbama i dogovorima oko istih nije potreban Bog. Shtavise, bez Boga iskljuchuje se zloupotreba istih u ime Boga.
Elem, komparativna analiza, koju su na temelju nalaza nekoliko istrazhivanja napravili profesori Pippa Norris sa Harvarda i Ronald Inglehart sa Michigenskog univerziteta, pokazala je da samo mali procent Evropljana vjeruje u Boga. Svedska je zemlja koja broji najmanje vjernika(85% ateista). Najveche iznenadjenje tokom analize raznih istrazhivanja za istrazhitelje svakako je bio Izrael koji se nalazi na 19. mjestu popisa zemalja sa najmanje vjernika. Naime, 37% stanovnishtva u Izraelu izjasnilo se kao ateisti. SAD se nalazi na 44. mjestu sa 9% ljudi koji ne vjeruju u Boga.
U Basni je zabiljezhen je procenat od 6,4% onih koji ne vjeruju u Boga.
Ova studija je pokazala vezu izmedju velikog broja ateista i zdravstvenog stanja u drzhavi kao i broja godishnjih samoubistva, kriminaliteta, siromashtva, stanja obrazovnog sistema i jednakosti medju spolovima , chime se ne mogu pohvaliti teistichke zemlje.
Nacije koje su okarakterisane kao dobrostojeche, te one sa najvechim procentom poshtivanja ljudskih prava i sloboda imaju najvechi broj ateista. U evropskim zemljama zabiljezhen je rapidan porast ateizma u zadnjoj deceniji.
Deset zemalja u svijetu sa najvechim brojem ateista:
1. Svedska (85% ateista)
2. Vijetnam
3. Danska
4. Norveshka
5. Japan
6. Ceshka Republika
7. Finska
8. Francuska
9. Juzhna Koreja
10. Estonija
) se slažu da islam i njegov put ,kur'an i njegov zakon daju rješenja i odgovore na probleme današnjeg društva kao i na probleme koje slijede zbog našeg ponašanja.
