Da se razumijemo:Bosanski_kralj wrote:Nastavni plan i program II ciklusa studiranja po Bolonji poklapa sa postidpolmskim studijom po starom sistemu, bar što se tiče Pravnog fakulteta u Bihaću, ali eto sad nekom pada na pamet da između toga pravi razliku i jedno smatra vrijednijim od drugog.
Koliko zna, nisam siguran, ranije se dobijalo zvanje magistar nauka, a sada magistar struke (barem na nekim fakultetima). Možda to i nije toliko bitno. Ono što je bitno što u nekim državnim institucijama (privatniku je svejedno koje vam je zvanje) traže petogodišnji studij.bubavi1 wrote:Nikad se Master ne ravna sa 4 godisnjom starom diplomom, MASTER=MAGISTAR, jer posle njega se upisuje Doktorat koji traje 3 godina kao i prije.
ČUDNO ZVANJERimad wrote:Koliko zna, nisam siguran, ranije se dobijalo zvanje magistar nauka, a sada magistar struke (barem na nekim fakultetima). Možda to i nije toliko bitno. Ono što je bitno što u nekim državnim institucijama (privatniku je svejedno koje vam je zvanje) traže petogodišnji studij.bubavi1 wrote:Nikad se Master ne ravna sa 4 godisnjom starom diplomom, MASTER=MAGISTAR, jer posle njega se upisuje Doktorat koji traje 3 godina kao i prije.
OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!Čovjek i po' wrote:Pozdrav raja. I sam sam nedavno zavrsio kod nas tzv "postdiplomski" odnosno "postgraduate" studij u Austriji.
Master of Science ..., Master in Science ..., Master of Arts ... itd je apsolutno jednak Diplomiranom inzinjeru recimo. Neki Master kursevi na zapadu traju godinu, neki dvije, a neki i vise. Svaki master (nebitno koliko traje) mozete upisati sa tri ili cetiri godine bachelora. Jedino je kod nas uslovnjen. Uglavnom, master je samo postgraduate nivo obrazovanja, nista vise. Nije ekvivalent nekadasnjem magistru nauka. Neke, ili cak vecinu master studija u britaniji recimo mozete upisati i bez bachelora sa relevantnim radnim iskustvom. Kod nas se digla pompa i polemika oko ECTS-ova koji realno gledajuci nemaju bas neku primjenu vani, jer klocevi u Ministarstvu obrazovanja nisu sjeli i procitali bolonjsku deklaraciju i anekse do kraja.
Jebeni cilj obrazovanja nije titula, nego primjena na radnom trzistu. Samo kod nas i bivsim zemljama monarhije (Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna) obrazovanje sluzi iskljucivo obrazovanju, tj. tituli i nicemu vise. Kod nas doktori iskljucivo rade na univerzitetitima, dok u njemackoj, britaniji, holandiji, itd rade u privatnom i industrijskom sektoru.
Primjer radi, Master kurs na Manchester Metropolitan University i opis:
http://www.mmu.ac.uk/study/postgraduate/taught/8867/
A kao uslove za upise, ovdje recimo navodi:
You will normally have a good honours degree in any subject. If you have a
different background you may be admitted if you have completed an
equivalent professional qualification or have relevant management experience.
Samo za informaciju: na mojoj matičnoj instituciji, bolonjski PhD program stari magistri nauka ne upisuju na isti način kao i masteri: masteri prolaze kompletan trogodišnji PhD dok magistri se direktno uključuju na drugu godinu.bubavi1 wrote: OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!
pozdrav
nellington wrote:Samo za informaciju: na mojoj matičnoj instituciji, bolonjski PhD program stari magistri nauka ne upisuju na isti način kao i masteri: masteri prolaze kompletan trogodišnji PhD dok magistri se direktno uključuju na drugu godinu.bubavi1 wrote: OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!
pozdrav
Može biti ravna. U Zagrebu se plati 200 kn da se stari diplomirani stručnjaci upišu kao magistri po novom. Znači 200 kn i dobivaš ekvivalent diplomu po novom....bubavi1 wrote:OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!Čovjek i po' wrote:Pozdrav raja. I sam sam nedavno zavrsio kod nas tzv "postdiplomski" odnosno "postgraduate" studij u Austriji.
Master of Science ..., Master in Science ..., Master of Arts ... itd je apsolutno jednak Diplomiranom inzinjeru recimo. Neki Master kursevi na zapadu traju godinu, neki dvije, a neki i vise. Svaki master (nebitno koliko traje) mozete upisati sa tri ili cetiri godine bachelora. Jedino je kod nas uslovnjen. Uglavnom, master je samo postgraduate nivo obrazovanja, nista vise. Nije ekvivalent nekadasnjem magistru nauka. Neke, ili cak vecinu master studija u britaniji recimo mozete upisati i bez bachelora sa relevantnim radnim iskustvom. Kod nas se digla pompa i polemika oko ECTS-ova koji realno gledajuci nemaju bas neku primjenu vani, jer klocevi u Ministarstvu obrazovanja nisu sjeli i procitali bolonjsku deklaraciju i anekse do kraja.
Jebeni cilj obrazovanja nije titula, nego primjena na radnom trzistu. Samo kod nas i bivsim zemljama monarhije (Austrija, Slovenija, Hrvatska, Bosna) obrazovanje sluzi iskljucivo obrazovanju, tj. tituli i nicemu vise. Kod nas doktori iskljucivo rade na univerzitetitima, dok u njemackoj, britaniji, holandiji, itd rade u privatnom i industrijskom sektoru.
Primjer radi, Master kurs na Manchester Metropolitan University i opis:
http://www.mmu.ac.uk/study/postgraduate/taught/8867/
A kao uslove za upise, ovdje recimo navodi:
You will normally have a good honours degree in any subject. If you have a
different background you may be admitted if you have completed an
equivalent professional qualification or have relevant management experience.
pozdrav
Masteri se u tom slucaju razliku jedino po godinama, sto u principu ne govori nista o njihovoj kvaliteti. MSC in Computer Science je uglavnom (3+2) pet godina, ali je studij na kojemu ucis sve (networking, administration, db, software engineering, idt) opsirno, dakle bez neke odredjenje specijalizacije. Sa svim si dobar, ali ni sa cim nisi odlican. Master of Engineering je cetiri godine recimo, ali se tu specijalizujes u cetiri godine iskljucivo na software engineering ili networking engineering. Da trebas programera, koga bi ti izabrao? Lika koji je za programiranje utrosio jedva 10 ECTS poena od mogucih 300 ili lika koji je potrosio svih 240 peona na programiranje.bubavi1 wrote: OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!
pozdrav
Josh samo napishi kako se dobivaju pocasni doktorati pa da kompletirash...Čovjek i po' wrote:Masteri se u tom slucaju razliku jedino po godinama, sto u principu ne govori nista o njihovoj kvaliteti. MSC in Computer Science je uglavnom (3+2) pet godina, ali je studij na kojemu ucis sve (networking, administration, db, software engineering, idt) opsirno, dakle bez neke odredjenje specijalizacije. Sa svim si dobar, ali ni sa cim nisi odlican. Master of Engineering je cetiri godine recimo, ali se tu specijalizujes u cetiri godine iskljucivo na software engineering ili networking engineering. Da trebas programera, koga bi ti izabrao? Lika koji je za programiranje utrosio jedva 10 ECTS poena od mogucih 300 ili lika koji je potrosio svih 240 peona na programiranje.bubavi1 wrote: OK gotovo se po svemu slazem, samo jos ponavljam, posle nekadasnjeg Magistra Nauka kao i s masterom Nauka se na isti nacin upisuje Doktorat, isti uslovi, ista diploma. Nemoze nikako biti Diploma s 4 godine studija biti ravna novom Masteru s 5 godina odnosno 300ectsa. Drugo sto po navedenim primjerima, Inzinjer s Bachelorom, Dipl.ing (prije Bolonje), ili Master ing, su jednaki poslodavcu samo sto se razlikuju pomalo po odgovornosti i plati...i to van BIH!
pozdrav
Takodjer, molim da se shvati da ne postoji master (postgraduate) koji ima 300 ects peona. O tome se fakat vodi racuna samo kod nas i to pogresno. ECTS su poeni koji su izmisljeni cisto da radi transparentnosti studija u Evropi. Master NIJE == bachelor + master. Master je samo master i po bolonji iznosi od 60 do 120 ects poena. Jedino se kod nas koristi terminologija master = 300 poena. Bachelor i Master su dva razlicita ciklusa obrazovanja. MASTER MOZETE UPISATI I BEZ BACHELORA, ILI SA STARIM STUDIJEM KOJI NIJE ZASNOVAN NA ECTS POENIMA, ILI NA OSNOVU VISEGODISNJEG RADNOG ISKUSTVA. Kada se ovako ubraja, onda mozete da kazete da je bachelor i 420 ects pena (ako ubrojite gimnaziju). Smijesno zar ne? Da, u nekim slucajevima i zemljama uslov za upis na master je istostrucni bachelor, ali to i ne mora biti pravilo.
Najbolji primjer ovoga sto govorim je MBA.
MBA se u svijetu vecinom upisuje bez bachelora ili nekog drugog undergraduate studija, a upisuju je menadzeri ili uspjesni poslovni ljudi, kako bi zbog njima znanih razloga stekli zvanicno fakultetsko obrazovanje.
Bachelor NE MOZE nikako i nigdje biti Dipl. Ing.
Jedino je master ekvivalent DIpl. Ing (Uzmite primjer austrije, njemacke, svicarske, itd)
U navednim zemljama, kada zavrsite master u tehnickim naukama, dobijete titulu u lokalnom zargonu, recimo u austriji DIpl.Ing. i dobijete diplomu na engleskom jeziu gdje Vam titula nosi naziv MSc. Mozete da odabere kada koju zelite da koristite, ali ne smijete ih koristiti zajedno.
Dakle svaki Master je ekvivalent svakom drugom Masteru, pa makar jedan imao vrijednost 60 ECTS poena, a drugi 120. Oba Vam daju kvalifikaciju Master i omogucavaju upis na doktorat (bar vani). Bilo koji master, po EQF (European Qualifications Framework) je strucni stepen 7 i tu nema dileme. Makar sam Master trajao svega jednu godini i bio upisan bez ikakvih undergraduate(preddiplomskih) studije - dakle svega jedna godina studiranja (doduse, plus desetak godina rada kao preduslov upisavanja u ovome slucaju) ili prvo zavrsili bachelor cetiri godine pa master plus dvije godine.
Ovo govorim, jer je supruga od brata moje supruge radila pet godina kao "project manager" u svicarskoj, te je bez bachelora ili bilo kakvog drugog studija upisala MSc in Project Management (90 ects), koji je apsolvirala za godinu i pol. Nakon toga je bez problema primljena na doktorat (Dr.rer.nat.) i trenutno je druga godina. Raspitivala se da li postoji problem sto nema zavrsen "undergraduate studies", te je dobila odgovor da je ona apsolviranjem mastera i pisanjem master teze dokazala da je sposobna da samostalno naucno istrazuje i da je master kao takav dovoljan uslov za upis na doktorske studije.
Vjerujem Ti 100%. Svi mi imamo svoja iskustva koja se razlikuje, ne samo od drzave, Uni-a. nego i kursa koji studirash. Drugar, nije do nas, nego do onih koji su u mogucnosti da odredjuju shta i kako...za svoje interese.Čovjek i po' wrote:Ja ti kazem da je cura upisala doktorski bez problema, jer ima Master.
Doduse, sama placa doktorat, jer joj stipendija ne treba.
Cilj obrazovanja nije da bi dobio stipendiju ili da bi se zaposlio u instituciji, nego da se naucis i da sam sebi omogucis placanje daljnih sudija, kao i da si komercijalno i kapitalno isplativ drustvu.
Tako je bar u normalnom svijetu. Kod nas? Naopaki kao i uvjek!
Ja imam ukupno sedam godina studija, sto diplomskog, sto postdiplomskog i iskreno u jednoj godini stvarnog posla, naucio sam tri puta vise nego u ovih sedan godina. Priznajem, ove godine studiranja su mi dale dobar osnov, ali nema tog fakulteta ili skole koje moze da se poredi sa prakticnim radom.
Kao sto navedoh ranije, da bi se upisao na takav ili slican master (bez bachelora) potrebno je imati visegodisnje radno iskustvo i demonstrirati kompetence koje se u istrazivackom radu i akademskom ponasanju ocekuju od bachelora. Svaki univerzitet koji nudi takav master, trazi kao obavezno da je osoba i zaposlena na takvom poslu. Mislim da za likove koji studiraju na ovakvim studijima nemaju problema sa pronalaskom posla. Ja sam bio aplicirao na jedan takav studij (MBA smjer Intercultural Management) koji je isao 60% u mom pravcu ranijeg diplomskog i master rada i nisam primljen, jer nemam minimalno pet godina radnog iskustva. A na doktorat sam primljen bez ikakvih problema i dodatnih pitanja.
a imamo isti broj "bodova" 
, samo shto imam puno vishe prakse i teza je opshirnija . Visok prosjek ocjena na sve tri god i polozene prakse uslov ako hocesh da upishesh 4-tu. Nakon zavrshetka iste, morash imati "first class honours" da bi mogao doci na intervju i razne razgovore za dalje studiranje. ). Samo to "neshto" treba da prihvate mjerodavne institucije kao i objave istih u strucnim zurnalima, seminari/forumi ... E tu je problem, jer nema ubleha, shatriranja , Osim toga. iza svakog istrazivanja stoji tvoj Uni/ supervajzori koji se isto tako podpisuju imenom i prezimenom (sve to i te kako utice na kvalitet i priznavanje ). je zabranjeno raditi vishe od 15h sedmicno u okviru radnog vremena od 9-15h (30h izvan toga).Ako krshish pravilo, NE MOZESH studirati PhD jer misle da nemash dovoljno vremena za istrazivanje (ogradjujem se za licno iskustvo). ) neko mora da plati. Samo da pojasnim neku stvar da budemo ok. To vezano za ekvivalenciju, treba kandidat Masteru da dokaze da je kroz praksu stekao isto znanje kao sto je sadrzaj Bachelora da bi mu omugucili prilaz u Master kao i razgovor pred dekanom.Čovjek i po' wrote:
Kao sto navedoh ranije, da bi se upisao na takav ili slican master (bez bachelora) potrebno je imati visegodisnje radno iskustvo i demonstrirati kompetence koje se u istrazivackom radu i akademskom ponasanju ocekuju od bachelora. Svaki univerzitet koji nudi takav master, trazi kao obavezno da je osoba i zaposlena na takvom poslu.
E i meni su najjači takvi k'o ti kad počnu upoređivati ovo sadašnje sranje bez ikakvog sistema i kriterija i nekadašnje kad se za sve znalo kako funkcioniše. Da vidim šta se to sada u privredi radi opipljivo? Ni prakse ne možete imati jer nema nikakve privrede. Koja to još fabrika radi pa da se možeš upoređivati sa starim sistemom? Toooo, oooo, jeeee najbolji smo, niko nam ništa ne može, sve ranije je za qrac, a sad je najbolje yeaaah, mo'š mislit prije nije bilo prakse, a sad je imamo wow...lerdi wrote:Ma meni su najjači ovi što dođu i kažu "E kod nas u Europi nije tako, već vako". Halo ljudi upoređujete uređene sa neuređenim sistemom. Upoređujete sisteme obrazovanja koji se ne mogu uporediti. Bolonja bi trebala da nas približi Europi, ali dok se kompletan obrazovni sistem ne prilagodi Europskom od toga nema ništa. Ono što se može upoređivati su stari i novi način studiranja jer ovaj "novi" najviše na "stari" i liči. Ja sam išao i po jednom i po drugom, i u jednom i u drugom sam imao i parcijale i usmene ispite, kod starog ima malo više seminarskih, kod novog se rade zadaće i seminarski, kod starog ima više rokova, kod novog su izbaćene prevaziđene stvari (kao npr. programiranje u Pascalu, ETF) itd. Iz mog ličnog iskustva činjenica je da Bsc nije i ne treba biti u rangu dipl. ing., ali isto tako razlika između Mastera i Magistra je nikakva. Meni je žalosno da neko upoređuje dipl. ing. i Mastera jer jednostavno za tako nešto nema osnova osim ako se ne gleda broj godina provedenih na studiju, a to znači da se ne gleda suština nego forma studiranja. Mislim da je novi sistem, bar što se tiče fakulteta na kojem sam - ETF, donio malo više rada i upoznavanja sa praksom, tj. sa praktičnim rješavanjem određenih stvari. Prije se, bar po mojim nekim iskustvima i saznanjima, mnogo više pridavalo značaja teoriji i nečemu neopipljivom.
Hmmmm, vrlo diskutabilno. Za bezvezne poslove za koje nije potreban fakultet, npr. administrativne poslove to bi i moglo biti ponekad tačno, ali za visokostručne poslove, nema šanse. Zamisli da neko bez završene medicine pokuša da izvede mikrohiruršku operaciju na kičmenoj moždini ili mozgu... Ili da novom bakaleauratu neko dadne da vodi projekat izgradnje atomske ili hidrocentrale. Nema šanse da to ti ljudi urade. Zato i postoje pravila koje je propisala država još u 19. vijeku. Složene operacije mogu da rade samo specijalisti za te oblasti, a zna se kako se dolazi do diplome specijaliste u medicini. Također zahtjevne poslove projektiranja dijelova atomskih ili hidrocentrala mogu da rade samo inžinjeri sa iskustvom i državnim ispitom. Nije to džaba bilo tako ranije. Sada se možda i nadate da tako neće biti i da ove navedene stvari nisu bitne, ali vjerujte da su jako, jako bitne. Upravo na formi završavanja fakulteta kod nas i počiva ovaj novi bolonjski sistem. I može to tako i biti jer nemamo privrede, nemamo industrije, nemamo ništa što je proizvodno, pa i kad se ljudi odškoluju po bolonjskom sistemu nema veze što im je znanje slabo jer se svakako ništa i ne radi.Čovjek i po' wrote:Ja samo zelim da skrenem paznju na par stvari, a ne da pametujem.
- Uspjesne zemlje su dokazale da obrazovanje ne treba da postoji samo radi forme obrazovanja ili radi titula
- Uspjesne zemlje su dokazale da nije bitno koliko godina studiras, ako si kompetentan za jedan nivo
Dakle, ako si na nivou Mastera i mozes da apsolviras Master studij na osnovu saznanja koja si stekao u neformalnom ucenju, ili na radnom mjestu, eksternim kursevima, itd - onda ti taj bachelor i nije vazan i nije potreban! Problem kod nas je taj, sto je bitnije ispuniti formu, nego komercijalno-upotrebljivu kompetentnost.
Nema na svijetu doktora koja zna vise od osobe bez i jednog dana fakulteta, ako je na tom poslu doticna osoba provela cirka 15-20 godina.
I kako bi neko mogao da ima tih 15-20 godina iskustva na ozbiljnim poslovima koji zahtijevaju sofisticirano znanje i rad u normalnim uvjetima ako nema završen odgovarjući fakultet? Kako bi neko mogao da operiše kičmu i mozak, a da nema završen fakultet ili makar specijalizaciju iz te oblasti? Kako bi neko ko je npr. tehničar mogao projektirati postrojenje za prečiščavanje vode u vodovodu ili projektirati elektroenergetska postrojenja u nekoj elektrani? Kako bi neko ko nije završio građevinski fakultet projektovao konstrukciju brane, neki veliki most ili veliku zgradu? Ne bi mogao ni započeti tako zahtjevne poslove. Administracija, koja kod nas preovladava, je već nešto sasvim drugo.Čovjek i po' wrote:Ja samo zelim da skrenem paznju na par stvari, a ne da pametujem.
- Uspjesne zemlje su dokazale da obrazovanje ne treba da postoji samo radi forme obrazovanja ili radi titula
- Uspjesne zemlje su dokazale da nije bitno koliko godina studiras, ako si kompetentan za jedan nivo
Dakle, ako si na nivou Mastera i mozes da apsolviras Master studij na osnovu saznanja koja si stekao u neformalnom ucenju, ili na radnom mjestu, eksternim kursevima, itd - onda ti taj bachelor i nije vazan i nije potreban! Problem kod nas je taj, sto je bitnije ispuniti formu, nego komercijalno-upotrebljivu kompetentnost.
Nema na svijetu doktora koja zna vise od osobe bez i jednog dana fakulteta, ako je na tom poslu doticna osoba provela cirka 15-20 godina.