Forum Klix.ba

@novak

Legitimni i nelegitimni Hrvati
Zar u Sarajevu nema Hrvata koji mogu da popune mjesta planirana za hrvatsko stanovništvo u federalnim i državnim institucijama?



Kad se malo slegne sva ova gužva oko Božića, Nove godine i Trampove inauguracije, pa kad se ovaj januar oduži kao niti jedan mjesec poslije njega, uhvatim malo vremena da se sjetim i onih nekadašnjih Božića i Novih godina. Onih kako sada ovi novi imaju običaj reći iz nedemokratskih vremena i totalitarnih sistema. Sjetim se tako proslava Božića u kući mojih roditelja kada nas je na ručku znalo biti i po 30 ljudi u malom dvosobnom stanu. Ili Novih godina kada se sa šampanjcem išlo od vrata do vrata komšijama i svakome nazdravljalo novo ljeto. Tada smo još uvijek bili relativno normalni, izmiješani, neopterećeni sa tim da li je nečiji običaj „tuđi“. Jer nikako nije mogao biti „tuđi“ kada smo se svi radovali svačijim praznicima.

A onda su nas polako ubijedili da ne možemo zajedno. Da „naši“ običaji nisu „njihovi“ a posebno da „njihovi“ nisu i „naši“. I valjda da svako od nas treba da živi sa svojima. Da smo tako mirniji i da je svima bolje.

A sjećam se jedne poslijeratne 'ponoćke' ispred sarajevske Katedrale. Stajali smo na ogromnom minusu i pili kuhano vino. Moja supruga, naši prijatelji Senada i Fadil, moj rođak Zdenko i neka njegova raja, bio je tu i Mirso sa suprugom. Trg ispred Katedrale je bio prepun ljudi, svih vjera i nacija, a sam ulazak u crkvu je bio nemoguća misija. Tako smo sačekali ispred da završi svečana misa i da jedni drugima čestitamo. Jer Božiću su se radovali i ljudi koji ga ne slave. Isto kao što se i dan danas radujem svakom Bajramu kao da je moj praznik.

To u Sarajevu nema pravih Hrvata?
A onda je, iz godine u godinu, bilo sve manje ljudi u ponoć. Grad je nekako bio sve manje okićen, na platou ispred Katedrale su se ljudi mogli na prste izbrojati. A zašto? Jesu li to ljudi postali manji vjernici nego prije? Sumnjam. Razlog je što je sve manje katolika u Sarajevu. Ili, kako nas zvanično zovu – Hrvata.

A zašto je manje? Uvijek smo skloni nekoga drugog optuživati za sve loše što nam se dogodi. Rijetko ko će prvo pomesti svoju avliju pa tek onda čistiti tuđe dvorište.

Treba prvo krenuti od „legitimnih“ izabranika. Onih koji su sebi dali pravo da zastupaju jedan narod. I to na ograničenom teritoriju. A ako slučajno tvoj grad u kojem živiš, ne ulazi u njihove zamišljene granice, onda ni nisi Hrvat. Pa je tako sasvim normalna izjava legitimnog predstavnika da tamo gdje nije bilo HDZ-a i nema Hrvata.

Pa, gospodine Čoviću, a šta je sa sarajevskim Hrvatima? Zar u Sarajevu nema Hrvata koji mogu da popune mjesta planirana za hrvatsko stanovništvo u institucijama Federacije ili BiH, ili je baš neophodno da ponedjeljkom dolaze iz „Herceg-Bosne“, da im se plaća stambeni prostor u Sarajevu i odvojeni život i da se petkom vraćaju kući. Isto kao što radnim danima gledaš nepreglednu kolonu automobila koja se slijeva niz Vraca i istu tu kolonu u popodnevnim satima prema Vracama i Istočnom Sarajevu. Jer u Sarajevu nema pravih Srba. Oni pravi stanuju s druge strane Vraca. Dođu, odrade posao i vrate se u drugi entitet. Jer oni su pravi Srbi. Ovi naši koji su ostali ovdje i proveli cijeli rat u Sarajevu to nisu. Kao što nisu ni Hrvati.

A mladost je pametnija od nas. Odlaze kad vide da nešto ne valja. Traže svoju sreću negdje drugo. Gdje će biti samo ljudi, a ne ovce za prebrojavanje. A mi stari ćemo pomrijeti jednog dana. I šta onda? Onda će Čović s pravom reći da u Sarajevu nema više Hrvata. Nema ih jer je upravo on sve učinio i da ih ne bude. Tako će moći i jedni i drugi i treći da zaokruže svoje zamišljene teritorije. I svako bude gazda u svojom dvorištu.

Često mi padnu na um riječi moga brata koji živi u Italiji: „Šta je, buraz, svi se snašli poslije rata, samo ti nisi“.

Pa jeste, jer ja nisam htio da budem HDZ Hrvat. Niti sam jedan od nekolicine „doživotnih“ Hrvata iz opozicionih partija. Pa tako nisam više ni Hrvat. Jer ja ne želim da pljujem svoga komšiju koji mi ništa nije kriv. A trebao bih izgleda, da tako skrenem pažnju na druge stvari a ne na ono što se zaista dešava, je li.

Politika 'legitimnih' Hrvata
I Katolička crkva koja uporno spominje da je sve manje Hrvata u Sarajevu ne ukazuje na pravi problem. Gospodo iz vjerske institucije, uskoro ćete ostati bez vjernika i to vašom krivicom. Jeste li kada pokušali „legitimnima“ objasniti da za Hrvate u Sarajevu niko ne brine, pa ni vi koji biste trebali. Jeste li im pokušali objasniti da svake godine nakon Božića, vaši službenici obilaze i svete sve manje katoličkih domova? Jeste li?

Ako vam je cilj da u Sarajevu imate prazne crkve i crkve bez vjernika, a da pritom uživate u svim povlasticama glavnog grada i institucijama crkve koje se nalaze u Sarajevu, onda - bujrum. Sjećam se da je ne tako davno, svećeniku sa Marijin Dvora trebalo nekoliko sati da obiđe sve katoličke stanove u ulici mojih roditelja. Sad u toj ulici stanuje moja mati i još jedna stara žena. A vi se gospodo ne pitate gdje su mladi?

Jer moja djeca će završiti fakultete, a jedno je već davno završilo. Posao u 'institucijama' neće dobiti jer nisu i neće nikada biti HDZ Hrvati. Taj posao će obavljati neki sezonac, Mostarac ili Ljubušak, jer oni su pravi Hrvati. Jer oni slijede politiku „legitimnog“.

I po stoti put već se ostvaruje moja teorija da najbolje plate od ove države, najveće povlastice i sve moguće bonuse, ostvaruju upravo oni koji najviše mrze ovu državu i oni koji najviše rade na njenom razaranju. I oni koji svako malo vlast čuvaju zastrašivanjem i ratom.

Pa ih država još nagradi za to.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Piše:
Zvonimir Nikolić
Izvor: Al Jazeera

LJUTITI ČOVIĆ SAMO JE PROŠAO KRAJ NOVINARA: Željko Komšić otkrio gdje je zapelo oko Izbornoga zakona

Čelnik Demokratske fronte Željko Komšić kazao je da Venecijanska komisija neće dati modele rješavanja pitanja izmjena Izbornog zakona, ali da ona može dati stručni - pravnim autoritetom potkrijepljeni stav da li neka rješenja krše ljudska prava




"Ljudi iz Evropske komisije su obećali svoju tehničku pomoć. Obratit će se Venecijanskoj komisiji. Vjerovatni model rada bit će da će eksperti doći, saslušati stavove i konkretne prijedloge stranaka i dati svoje mišljenje", kazao je Komšić.

"Oni neće dati modele rješavanja pitanja, to nije njihov posao. Oni daju svoj stručni - pravnim autoritetom potkrijepljeni stav da li neka rješenja krše ljudska prava", rekao je Komšić.

Da li će doći od izmjena Izbornog zakona?

"Volio bih da griješim, ali nije realno očekivati, teško je naći zajedničku tačku", kazao je Komšić tvrdeći kako se suštinski sve vrti oko iste stvari, odnosno sudara dva koncepta.

"Jedan zagovara gospodin Čović u ime HDZ i HNS i drugi koji je bliži građanskom modelu", kazao je.

Nakon gotovo pet sati razgovora u rezidenciji američke ambasade u Sarajevu, član Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Dragan Čović, za razliku od svih aktera sastanka, nije se udostojio dati izjavu, nego je samo ljutito prošao pokraj novinara i ušao u vozilo. Što je tako naljutilo Čovića još uvijek nije poznato.

mO k3 wrote:@novak govorimo o BiH
Legitimni

Point. wrote:@Novak

Znam da i ti radiš u kladionici, pa de mi proslijedi kakvu dobru kvotu za vikend da se nađe.

Novak20 wrote:

Point. wrote:@Novak

Znam da i ti radiš u kladionici, pa de mi proslijedi kakvu dobru kvotu za vikend da se nađe.

Ni blizu.

Novak20 wrote:

Point. wrote:@Novak

Znam da i ti radiš u kladionici, pa de mi proslijedi kakvu dobru kvotu za vikend da se nađe.

Ni blizu.

Matzan wrote:

LJUTITI ČOVIĆ SAMO JE PROŠAO KRAJ NOVINARA: Željko Komšić otkrio gdje je zapelo oko Izbornoga zakona

Čelnik Demokratske fronte Željko Komšić kazao je da Venecijanska komisija neće dati modele rješavanja pitanja izmjena Izbornog zakona, ali da ona može dati stručni - pravnim autoritetom potkrijepljeni stav da li neka rješenja krše ljudska prava




"Ljudi iz Evropske komisije su obećali svoju tehničku pomoć. Obratit će se Venecijanskoj komisiji. Vjerovatni model rada bit će da će eksperti doći, saslušati stavove i konkretne prijedloge stranaka i dati svoje mišljenje", kazao je Komšić.

"Oni neće dati modele rješavanja pitanja, to nije njihov posao. Oni daju svoj stručni - pravnim autoritetom potkrijepljeni stav da li neka rješenja krše ljudska prava", rekao je Komšić.

Da li će doći od izmjena Izbornog zakona?

"Volio bih da griješim, ali nije realno očekivati, teško je naći zajedničku tačku", kazao je Komšić tvrdeći kako se suštinski sve vrti oko iste stvari, odnosno sudara dva koncepta.

"Jedan zagovara gospodin Čović u ime HDZ i HNS i drugi koji je bliži građanskom modelu", kazao je.

Nakon gotovo pet sati razgovora u rezidenciji američke ambasade u Sarajevu, član Predsjedništva iz reda hrvatskoga naroda Dragan Čović, za razliku od svih aktera sastanka, nije se udostojio dati izjavu, nego je samo ljutito prošao pokraj novinara i ušao u vozilo. Što je tako naljutilo Čovića još uvijek nije poznato.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/796 ... akona.html

Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj sudjelovao je na sesiji  Venecijanske komisija Vijeća Europe održanoj 14. i 15. lipnja u Veneciji.  Komisija je usvojila je mišljenje o Nacrtu Zakona o sudovima BiH, a nakon što je Ministarstvo pravde BiH  zakon uputilo na mišljenje.

Venecijanska komisija je dala pozitivno mišljenje na činjenicu da se nacrtom novog  Zakona o sudovima BiH predviđa formiranje višeg suda, kao instance  koja bi odlučivala u drugostupanjskim postupcima po žalbama na presude Suda BiH. U mišljenju se navodi da „Venecijanska komisija razumije da će Sud BiH nastaviti da funkcionira u okviru sadašnje strukture i sastava, te u mjeri prvostupanjskog odlučivanja.“

Nacrt Zakona o sudovima BiH objedinjuje sudove na državnoj razini (s izuzetkom Ustavnog suda BiH), a sukladno ranijoj preporuci  Venecijanske komisije da se sudovi na državnoj razini trebaju tretirati jednim, a ne sa dva odvojena zakona.  „U cjelini, potrebno je nastojati da nacrt Zakona o  sudovima BiH bude sukladan Zakonu o Visokom sudačkom i tužiteljskom vijeću BiH“, navodi se u mišljenju Venecijanske komisije

Lideri političkih stranaka nakon sinoćnjem sastanka o izmjenama Izbornog zakona BiH poručili su kako će tražiti od Venecijanske komisije da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Konvencije o ljudskim pravima. Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sastavljeno od 61 države članice.

Predsjednici SDA, HDZ-a, SDP-a i DF-a na maratonskom sastanku u rezidenciji američke ambasadorice u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack sinoć nisu uspjeli postići dogovor o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.

Odlučeno je da se od Venecijanske komisije zatraži da ocijeni prijedloge izmjena izbornog zakonodavstva posebno s aspekta evropskih standarda, Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Evropska komisija za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope koje se bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova. 

Uloga Venecijanske komisije je pružanje pravnih savjeta državama članicama, a posebno pomoći državama koje žele uskladiti svoje pravne i institucionalne strukture sa evropskim standardima i međunarodnim iskustvom u oblasti demokratije, ljudskih prava i zakona. Također radi na diseminaciji i konsolidaciji zajedničkog konstitucionalnog nasljeđa, a zemljama u tranziciji pruža "hitnu ustavnu pomoć".

Komisija ima 61 državu članicu i to 47 država članica Vijeća Evrope, plus 14 drugih zemalja (Alžir, Brazil, Čile, Kostarika, Izrael, Kazahstan, Republika Koreja, Kosovo, Kirgistan, Maroko, Meksiko, Peru, Tunis i SAD).

Individualni članovi Komisije, koje imenuju države na mandat od četiri godine, su univerzitetski profesori javnog i međunarodnog prava, sudije vrhovnih i ustavnih sudova, parlamentarni zastupnici i državni službenici. Iako ih imenuju nacionalne države, individualni članovi djeluju u ličnom svojstvu. 

Venecijanska komisija i BiH



Komisija pokriva tri područja: demokratske institucije i temeljna prava; ustavno sudstvo i redovno sudstvo; izbore, referendume i političke stranke. Stalno predstavništvo ima u Strasbourgu (Francuska), a plenarne sjednice održavaju se u Veneciji četiri puta godišnje.

Ovu komisiju 1990. godine osnovalo je 18 država članica Vijeća Evrope, dok se danas ona sastoji od 61 države članice uključujući vanevropske članica i Kosovo, s ukupnom populacijom većom od od tri milijarde osoba. Predsjednik Venecijanske komisije od 2009. godine je Gianni Buquicchio.

Venecijanska komisija do sada je dala više od 500 mišljenja u predmetima koje je pokrenulo više od 50 zemalja, isto kao i 80 studija. Postupke kod Venecijanske komisije mogu pokrenuti članice i ustanove koje službeno sudjeluju u njenom radu, a može ih po vlastitoj inicijativi pokrenuti i sama Komisija.

Novak20 wrote:To je danas neradni dan u Austriji, Njemačkoj i Americi ?

Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo "uveličava" odstupanja od onoga što je "proporcionalnost" koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona ("Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu") tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije (" U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu").

horkesh wrote:Komisija je već davala nekoliko mišljenja. Između ostalog, zalažu se za građansko uređenje, a za Dom naroda se slažu s prijedlogom SDP-a:

Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo "uveličava" odstupanja od onoga što je "proporcionalnost" koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona ("Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu") tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije (" U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu").

Znači, ako u BPK nema izabranog zastupnika Hrvata, onda ne ide u Dom naroda. Ako ima, onda ide. Jednostavno, a u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Naravno, ostaje problem oko toga što se Edim Fejzić i dalje može deklarirati kao Hrvat. Može se i to riješiti, postoji belgijski model, ali to niko ne spominje, ne znam zašto.

Što se tiče Predsjedništva BiH, i tu je Venecijanska komisija već davala mišljenje. Podržavaju neizravni izbor članova Predsjedništva BiH, ali također preporučuju i znatno umanjenje ovlasti tog tijela, kao i postepeni prelazak ka samo jednom predsjedniku BiH. U prvoj fazi bi bio izabran jedan predsjednik s dva potpredsjednika, a kasnije samo jedan. Opet ponavljam, ovlaštenja bi mu bila svedena na minimum i to bi bila protokolarna funkcija.

tetejac wrote:Jebao im Dayton majku, i Aliji i Tuđmanu. Srbi dobili pola BiH, stoje po strani i gledaju kako se Hrvati i Muslimani kolju. Baš kao i ‘93. Sabili Aliju i Franju da potpišu, nas zaustavili pred Banja Lukom i kapak. Jaki su ko zemlja. Nije ni čudo, 50 godina su nam radili o glavi, lobirali, iza sebe imali svu mašineriju... Sad mogu kako hoće u BiH. Muslimani se okrenuli protiv Hrvata jer su im Srbi prejaki i ne jebu nikog 2%. Kakav cirkus u BiH, da nije tužno bilo bi smiješno.

horkesh wrote:Komisija je već davala nekoliko mišljenja. Između ostalog, zalažu se za građansko uređenje, a za Dom naroda se slažu s prijedlogom SDP-a:

Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo "uveličava" odstupanja od onoga što je "proporcionalnost" koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona ("Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu") tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije (" U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu").

Znači, ako u BPK nema izabranog zastupnika Hrvata, onda ne ide u Dom naroda. Ako ima, onda ide. Jednostavno, a u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Naravno, ostaje problem oko toga što se Edim Fejzić i dalje može deklarirati kao Hrvat. Može se i to riješiti, postoji belgijski model, ali to niko ne spominje, ne znam zašto.

Što se tiče Predsjedništva BiH, i tu je Venecijanska komisija već davala mišljenje. Podržavaju neizravni izbor članova Predsjedništva BiH, ali također preporučuju i znatno umanjenje ovlasti tog tijela, kao i postepeni prelazak ka samo jednom predsjedniku BiH. U prvoj fazi bi bio izabran jedan predsjednik s dva potpredsjednika, a kasnije samo jedan. Opet ponavljam, ovlaštenja bi mu bila svedena na minimum i to bi bila protokolarna funkcija.

Bošnjačke stranke ne traže rješenja, nego traže krivce, rekao je danas za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH i dopredsjedatelj državnoga Doma naroda.
..........
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo vijeća Europe i njene odluke nisu obvezujuće, no njena mišljenja su bila djelomično i podloga Ustavnom sudu za donošenje odluke u predmetu „Ljubić“. Tom presudom Ustavni sud BiH je utvrdio kako je federalni Dom naroda upravo to što mu i ime kaže – dom parlamenta u kojem se zastupaju interesi konstitutivnih naroda, a ne teritorija. Bošnjačke stranke odbijaju takvo tumačenje jer preko „svojih“ Hrvata u Domu naroda žele u potpunosti hrvatsko političko biće izbaciti iz političkog života naše zemlje
.....
„HNS je bio stava da treba razgovarati do trenutka raspisivanja izbora, i da nakon toga ti razgovori više nemaju nikakvoga smisla. Međutim, ako mi sad kažemo da dalje nećemo razgovarati, sarajevske stranke će to jedva dočekati. Te stranke ne traže rješenja, nego traže krivce“, precizirao je dopredsjedatelj Doma naroda BiH.
.......
Ukoliko se ne provede spomenuta presuda Ustavnoga suda, nakon izbora neće biti moguće formirati federalni i državni dom naroda, niti će se moći izabrati izvršna vlast na razini Federacije i države.

horkesh wrote:Komisija je već davala nekoliko mišljenja. Između ostalog, zalažu se za građansko uređenje, a za Dom naroda se slažu s prijedlogom SDP-a:

Prema mišljenju Venecijanske komisije, čini se da Izborni zakon samo "uveličava" odstupanja od onoga što je "proporcionalnost" koju naređuje Ustav Federacije u raspodjeli mjesta u Domu naroda, međutim, može se predvidjeti rješenje kojim bi se odredba Izbornog zakona ("Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu") tumačila onako kako je formulirana u Ustavu Federacije (" U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu").

Znači, ako u BPK nema izabranog zastupnika Hrvata, onda ne ide u Dom naroda. Ako ima, onda ide. Jednostavno, a u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Naravno, ostaje problem oko toga što se Edim Fejzić i dalje može deklarirati kao Hrvat. Može se i to riješiti, postoji belgijski model, ali to niko ne spominje, ne znam zašto.

Što se tiče Predsjedništva BiH, i tu je Venecijanska komisija već davala mišljenje. Podržavaju neizravni izbor članova Predsjedništva BiH, ali također preporučuju i znatno umanjenje ovlasti tog tijela, kao i postepeni prelazak ka samo jednom predsjedniku BiH. U prvoj fazi bi bio izabran jedan predsjednik s dva potpredsjednika, a kasnije samo jedan. Opet ponavljam, ovlaštenja bi mu bila svedena na minimum i to bi bila protokolarna funkcija.

Novak20 wrote:Super je to čekanje da ti neko drugi riješi problem, papirom i potpisom.

http://dnevnik.ba/teme/colak-bosnjacke- ... e-rjesenja

Bošnjačke stranke ne traže rješenja, nego traže krivce, rekao je danas za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća HNS-a BiH i dopredsjedatelj državnoga Doma naroda.
..........
Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo vijeća Europe i njene odluke nisu obvezujuće, no njena mišljenja su bila djelomično i podloga Ustavnom sudu za donošenje odluke u predmetu „Ljubić“. Tom presudom Ustavni sud BiH je utvrdio kako je federalni Dom naroda upravo to što mu i ime kaže – dom parlamenta u kojem se zastupaju interesi konstitutivnih naroda, a ne teritorija. Bošnjačke stranke odbijaju takvo tumačenje jer preko „svojih“ Hrvata u Domu naroda žele u potpunosti hrvatsko političko biće izbaciti iz političkog života naše zemlje
.....
„HNS je bio stava da treba razgovarati do trenutka raspisivanja izbora, i da nakon toga ti razgovori više nemaju nikakvoga smisla. Međutim, ako mi sad kažemo da dalje nećemo razgovarati, sarajevske stranke će to jedva dočekati. Te stranke ne traže rješenja, nego traže krivce“, precizirao je dopredsjedatelj Doma naroda BiH.
.......
Ukoliko se ne provede spomenuta presuda Ustavnoga suda, nakon izbora neće biti moguće formirati federalni i državni dom naroda, niti će se moći izabrati izvršna vlast na razini Federacije i države.

512MB wrote:

horkesh wrote: Naravno, ostaje problem oko toga što se Edim Fejzić i dalje može deklarirati kao Hrvat. Može se i to riješiti, postoji belgijski model, ali to niko ne spominje, ne znam zašto.

Sta to rjesava belgijski model (gdje se usput mores izjasniti i kao Dzedaj a kamoli hrvat)?