Forum Klix.ba

Vizionar 1985 wrote:Evo UN kaze oko 161 hiljada se iselila od 2010-2015 godine.

Dzematlija wrote:Joj Džek opet počeo sam sebi replicirati.
Pa čovječe Božiji objedini postove u jedan-dva maksimalno! Dalje, ne navodiš izvore niti ko zna na šta tačno misliš. Popusti malo stari...

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH na rad u inozemstvo ove godine iz BiH je otišlo 10.913 osoba. Od ovog broja 10.090 građana je otišlo u Sloveniju, a 823 radnika su dobila posao u Njemačkoj. Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije pak govore da je dozvolu za boravak u ovoj zemlji 2018. godine dobilo 28.599 državljana BiH.

mousstapha wrote:A i Slovenija ne planira da oni predugo ostanu. Kako cujem od raje, dozvole koje izdaju moraju stalno produzavati. Sad vjerovatno ima i drugih primjera, ali cini se da to Slovenci sistematski zele drzati pod kontrolom, a ide im i na ruku sto ovi ljudi samo produze dalje.

stakasa wrote:

mousstapha wrote:A i Slovenija ne planira da oni predugo ostanu. Kako cujem od raje, dozvole koje izdaju moraju stalno produzavati. Sad vjerovatno ima i drugih primjera, ali cini se da to Slovenci sistematski zele drzati pod kontrolom, a ide im i na ruku sto ovi ljudi samo produze dalje.

Ne razumijem kako im to moze ici na ruku. Ako im daju radne dozvole znaci da im trebaju. I ne vidim interes da zaposle tog Krajisnika i kada se malo uklopi i postane produktivan da im ide dalje. Trebaju im strani radnici, da im ne trebaju ne bi ih dovlacili. Ponuda potraznja

mousstapha wrote:

stakasa wrote:

mousstapha wrote:A i Slovenija ne planira da oni predugo ostanu. Kako cujem od raje, dozvole koje izdaju moraju stalno produzavati. Sad vjerovatno ima i drugih primjera, ali cini se da to Slovenci sistematski zele drzati pod kontrolom, a ide im i na ruku sto ovi ljudi samo produze dalje.

Ne razumijem kako im to moze ici na ruku. Ako im daju radne dozvole znaci da im trebaju. I ne vidim interes da zaposle tog Krajisnika i kada se malo uklopi i postane produktivan da im ide dalje. Trebaju im strani radnici, da im ne trebaju ne bi ih dovlacili. Ponuda potraznja

Na ruku u smislu nece se tu dugo zadrzati, smjestiti se sa porodicama i postati slovenski drzavljani. Naravno, ne da produze odmah, ali nakon odredjenog vremena.

stakasa wrote: Ne slazemo se ali nema veze. Moje misljenje je da oni trebaju Slovencima i te kako. Kao sto trebaju i Njemcima. A i svi ti varioci i soferi ce vremenom dovuci porodice ako to budu htjeli. Moze u pocetku biti malih restrikcija ali nakon par godina vise nece imati prepreka.

mousstapha wrote:

stakasa wrote: Ne slazemo se ali nema veze. Moje misljenje je da oni trebaju Slovencima i te kako. Kao sto trebaju i Njemcima. A i svi ti varioci i soferi ce vremenom dovuci porodice ako to budu htjeli. Moze u pocetku biti malih restrikcija ali nakon par godina vise nece imati prepreka.

Pa naravno da trebaju, samo spominjem ovo u demografskom smislu da je za malu drzavu poput Slovenije izazov kada se mijenja struktura stanovnistva. Slovenci odlaze raditi u EU, a u Sloveniju dolaze Bosanci, Srbi, Hrvati.

Nastavljeno kontinuirano smanjenje broja učenika osnovnih i srednjih škola u FBiH


Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2018/19. godini u Federaciji BiH, s predloženim preporukama, i zadužila Generalni sekretarijat Vlade FBiH da ovu informaciju s preporukama uputi vladama kantona.

Kako je navedeno, u FBiH obavezno devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno je u školskoj 2004/05. godini u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu Sarajevo, a od školske 2009/10. godine provodi se u svim kantonima Federacije BiH.

U kantonima koji su posljednji prešli na devetogodišnje osnovno obrazovanje, prva generacija učenika koji su završili devetogodišnje osnovno obrazovanje u tekućoj školskoj godini upisala se u prvi razred srednje škole (Srednjobosanski, Zapadnohercegovački i škole u Hercegovačko-neretvanskom kantonu koje realiziraju nastavni plan i program Zavoda za školstvo Mostar). S obzirom na to da je u svim kantonima zabilježeno da je prva generacija koja je pohađala osnovnu školu po devetogodišnjem programu bila malobrojnija od generacija prije i poslije nje, to se ove godine, očekivano, odrazilo i na smanjen broj upisanih učenika u prvi razred srednjih škola u Srednjobosanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu.

Broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 2.215 ili 9,95 posto. Ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH se, također, kontinuirano smanjivao u periodu školska 2014/15 – 2018/19. godina. Broj učenika osnovnih škola u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 10.398 ili 5,34 posto.

Analizom trenda kretanja broja učenika upisanih u prve razrede srednjih škola u Federaciji Bosne i Hercegovine od školske 2014/15. do školske 2018/19. godine, može se uočiti smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred srednje škole. Broj učenika upisanih u prvi razred srednje škole u Federaciji BiH se u petogodišnjem periodu smanjio za 6.083 ili 25,08 posto.

Kada se analizira struktura učenika prvih razreda srednjih škola prema vrsti škole koju su upisali, a bazirano na podacima šest kantona koji su dostavili ove podatke, evidentno je da najveći broj učenika upisuje srednje tehničke i srodne škole (procenti se kreću od 42 do 56 posto učenika zavisno od kantona) i srednje stručne škole u trogodišnjem trajanju (19 do 37 posto učenika zavisno od kantona).

Ova kretanja su značajna jer ukazuju da se učenici sada pretežno opredjeljuju za srednje usmjereno obrazovanje (srednje tehničke i srodne i srednje stručne škole), što je izvjestan pokazatelj da se obrazovanje u posljednje vrijeme više usklađuje sa potražnjom na tržištu rada, te da učenici i sami sve češće biraju ona zanimanja i struke s kojim imaju više izgleda da nađu zaposlenje ili da nakon završenog srednjeg obrazovanja upišu one fakultete koji nude bolje perspektive za zaposlenje nakon svršenog studija.

Analizom kretanja ukupnog broja učenika srednjih škola u FBiH, utvrđeno je da je u periodu školska 2014/15 – 2018/19. godina došlo do smanjenja broja učenika srednjih škola za 20.743 ili 21,53 posto.

Kako je navedeno u informaciji, razlozi kontinuiranog smanjenja broja učenika osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH mogu se tražiti, prvenstveno, u negativnim demografskim trendovima, kao što su pad nataliteta posljednjih godina, ali i migracije stanovništva, koje uključuju i iseljenja porodica sa maloljetnom djecom u druge države.

"Bosna i Hercegovina je od davnina poznata po negativnom migracionom saldu, još iz vremana Osmanskog carstva, Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije, SFR Jugoslavije, ali je problem što se sada više ne iseljava po jedan član porodice nego se iseljavaju čitave porodice. To znači da se gubi radno-aktivno stanovništvo", upozorava Zolić.