#9726 Re: GRAS se raspada a Vlada ni mukajet
Posted: 14/04/2013 15:47
Otvori Tematsku sjednicu SKS: Pregled aktuelne situacije u KJKP „GRAS“ d.o.o. sa informacijom stanja poslovanja u periodu 2000.-2010. godine i Zaključci Skupštine održanu 26.12.2011. godine, u vrijeme kada su zaposleni GRASovci takođe protestirali, i nakon koje je Skupština KS donijela zaključke, koje je samo djelomično ispunila.goran16v wrote:...akcid wrote:...Nisu zaposlenici GRASa određivali visinu svojih plaća, nisu oni određivali visinu naknade za topli obrok, nisu oni odlučivali o nabavkama opreme i rezervnih dijelova, nisu oni... Odlučivala je Uprava GRAS-a - direktori i Nadzorni odbor, a sve te odluke verificirala Vlada i Skupština KS.
Kako sada zaposleni GRASovci mogu snositi odgovornost za kompletan javašluk i vjerovatno nagomilani kriminal u svojoj firmi?
Kako zaposleni mogu snositi odgovornost za kompletan javasluk i vjerovatno nagomilani kriminal u svojoj firmi??? Da li si ti ozbiljan???? Za pocetak tako sto su falsifikovanjem kupona, karata, kradjom djelova, maziva i nafte itd itd dio tog kriminala i javasluka i tako sto su bili duzni koristiti pravna sredstva za ukazivanje na kriminal a nisu.
Izvodi iz Informacija o stanju poslovanja GRAS-a:
itd.Pregled aktuelne situacije u KJKP „GRAS“ d.o.o. sa informacijom stanja poslovanja u periodu 2000.-2010. godine
Pokazatelji fizičkog obima prodaje karata u posmatranom periodu:
• prodatih mjesečnih karata (kupona) u 2010. u odnosu na 2000.g. je manji za 258.162 komada što, uz prosječnu cijenu mjesečne karte od 30,00 KM, za samo jednu godinu odnosno 2010. godinu predstavlja izgubljen prihod u iznosu od 7.744.860 KM.
• prodatih pojedinačnih karata u 2010. u odnosu na 2000.g. je manji za 2.030.180 komada što u 2010., uz prosječnu cijenu pojedinačne karte od 1,60 KM , predstavlja izgubljen prihod od 3.248.288 KM, odnosno ukupno 10.993.148 KM za sve karte
Posebno je izražen pad prodaje građanskih kupona, koji u 2010. u odnosu na 2000.godinu iznosi 37,1 % ( ili manje za 173.965 karata).
Značajnu posljedicu na ukupan prihod GRAS-a imala je promjena Uredbe Vlade FBIH, početkom 2000. godine kada je omogućeno da se naknada za prevoz isplačuje u gotovini. Tokom narednih godina kontinuirano se smanjuje broj prodatih kupona pravnim licima, među kojima je znatan broj budžetskih korisnika.
Za direktne budžetske korisnike Kantona Sarajevo za prevoz uposlenih se u budžetu godišnje izdvaja cca 5,5 mil. KM. Prema evidenciji GRAS-a od ove grupe korisnika ostvari se prihod od cca 4,0 mil. KM. Neki od korisnika, imaju takođe povlašten položaj pri kupovini karata kao npr. MUP Kantona, obzirom da se za administraciju kupuju karte, a prevoz za službena lica (uniformisana lica i policiju u civilu) usluga prevoza plaća u paušalnom iznosu.
Ostali budžetski korisnici: javna preduzeća, ustanove, opštine dijelom kupuju karte za uposlene, te GRAS po ovom osnovu ostvari cca 3,7 mil. KM godišnje.
Prema podacima kojima raspolaže GRAS, budžetski korisnici imaju oko 20.000 uposlenih, te se može zaključiti da oko 50 % uposlenika Kantona kupuje karte.
Pod predpostavkom da 10 % uposlenika ne ostvaruje pravo na naknadu za prevoz, iznos od cca 6,0 mil. KM godišnje se kroz isplate u novcu prelije u finansiranje automobilskog prevoza. Naime, isplatom naknade za prevoz u novcu, nije povećana prodaja pojedinačnih karata. Kao alternativni prevoz se koristi taxi prevozi desetine hiljada putničkih vozila sa samo jednim putnikom. Na ovaj način povećava se broj učesnika u prometu, usporava javni saobraćaj i nastaje opšte zagušenje saobraćaja, te se povećava se broj udesa i zagađuje okoliš. U naprednijim zemljama sami građani prioritet daju gradskom prevozu.
Pitanje je koliko su kratkotrajni lični interesi uposlenika postavljeni iznad opšteg interesa dugoročnijeg stvaranja uslova za kvalitetan i redovan prevoz, udobnim i čistim vozilima javnog prevoza za sve putnike, bezbjedno kretanje pješaka i zdraviju životnu sredinu.
Odlukom Vlade Kantona Sarajevo o subvencioniranju i participaciji u troškovima prijevoza redovnih studenata br. 02-05-7100-12/10 od aprila 2010. godine, definisan je novi način subvencioniranja i cijena studentske godišnje karte (učešće korisnika) u iznosu od 50,00 KM u 2010.godini. Potrebno je naglasiti da je ovom odlukom znatno umanjen prihod GRAS-a po ovom osnovu obzirom da su predviđena sredstva za pokrivanje subvencije u iznosu 3.000.000 KM bila nedovoljna za pokriće izdatih studentskih kupona.
Potrebno je istaći da preuzete obaveze po pitanju subvencija Vlada KS samo djelomično ispunjava prema GRAS-u obzirom da vrši doplatu preuzetih obaveza samo do cijene mjesečnih karata za povlaštene korisnike sa subvencijom. Drugim riječima, subvencioniranje penzionera vri se samo do 14 KM mjesečno, dok ostatak od 39 KM do utvrđene mjesečne cijene građanske karte od 53 KM ide direktno na trošak GRAS-a. Isti slučaj, ali još nepovoljniji desio se u 2010. godini sa studentskom kartom koja se subvencionira do iznosa od 33 KM, što mjesečno po studentu iznosi 28,5 KM. Odlukom Vlade Kantona Sarajevo iz juna mjeseca ove godine smanjena je subvencija ovoj kategoriji korisnika usluge prevoza i ona je pravično izjednačena sa đačkom kartom što na mjesečnom nivou iznosi 16 KM.
Rashodi:
2.3. Plate i ostali troškovi uposlenih : U odnosu na 2005.godinu, bruto plate su povećane za 73%. Povećanje plaća je dodatno pogoršalo finansijski rezultat poslovanja preduzeća u ovom periodu. Veoma niske plaće uposlenika GRAS-a u odnosu na plaće uposlenih u ostalim komunalnim preduzećima, dovele su do nezadovoljstva uposlenika koje je eskaliralo štrajkom te su uz saglasnost Sindikata, uprave GRAS-a i Vlade Kantona, od 2006.godine izvršene korekcije plaća saglasno Kolektivnom ugovoru radnika u komunalnoj privredi. Vlada Kantona je za ovu namjenu obezbjedila određenu finansijsku podršku u 2006, 2007. i 2008.godini, a u 2009.godini ova podrška je znatno smanjenja da bi od 2010.godine potpuno izostala. Zadnje povećanje plaće je izvršeno u martu mjesecu 2009.godine. Prosječna neto plata po radniku iznosila je u 2000. godini 468,00 KM, u 2005. godini iznosila 552,00 KM, a u 2010.godini 957,00 KM. Međutim, plaće zaposlenika GRAS-a treba posmatrati u kontekstu nepovoljne starosne strukture zaposlenih sa učešćem naknade za minuli rad u neto plaći i do 12%, te potreba odvijanja javnog prevoza u dnevnom trajanju od 20 časova što zahtjeva plaćanje za rad u dane vikenda i praznika i dodatnih poslova npr. prodaja karata od strane vozača (sa ukupnim učešćem i do 12%), kao i noćnog rada (učešće 2%). Dodatak do primjene Kolektivnog ugovora se isplaćuje linearno u apsolutnom iznosu, i učestvuje u neto plaći sa 11%.
Ostali troškovi zaposlenih od 2006.godine poprimaju rastući trend prevashodno zbog usklađivanja sa isplatom naknade za topli obrok u ostalim komunalnim preduzećima.
Ostali troškovi zaposlenih obuhvataju se i dalje isplaćuju u znatno manjim iznosima od neoporezivih (otpremnine prilikom odlaska u penziju, jubilarne nagrade i naknade za smrtni slučaj) ili se uopšte ne isplaćuju kao što je slučaj sa jednokratnim pomoćima i regresom. Poslednja isplata regresa je izvršena u 2008.godini.
3.1 Uzroci gubitaka i načini rješavanja
Zaključno sa 31.12.2011. godine GRAS će akumulirati ukupan gubitak u iznosu od cca 125 miliona KM, odnosno gubitak iznad visine kapitala će biti cca. 31 miliona KM.
U zadnje četiri godine ostvareni gubitak je 80 miliona KM i ima trend multipliciranja. Svaki mjesec se pravi gubitak od cca. 1,5 milion KM usljed nedovoljne visine prihoda, nepovoljnih subvencija, te neodržive visine troškova radnika. Kolektivnim ugovorom Vlada Kantona je odobrila povećanje koje se bez njene podrške ne može podmiriti iz redovnog poslovanja. GRAS je svakodnevno suočen sa tužbama dobavljača, blokadama banaka, te povremeno sa sindikalnim buntovima. Prisutan je i problem ovjeravanja zdravstvenih knjižica, a kao rezultat višemilionskih dugova GRAS-a po osnovu poreza i doprinosa na plate i iz plata.
Gubici nastali u posmatranom periodu su uzrokovani :
• nedomaćinskim poslovanjem uprave preduzeća u posmatranom periodu, a vezano za „nekontrolisanu“ nabavku rezervnih dijelova i goriva, osnivanje sekundarnih djelatnosti, nesistematsko zapošljavanje, neobnavljanje osnovnih sredstava,
• niskim cijenama karata povlaštenih korisnika koje su neadekvatnim i nedovoljnim subvencijama umanjile prihod za cca 237 mil uz kupovinu socijalnog mira,
• isplatama naknade za prevoz u novcu, što je uzrokovalo smanjenje broja prodatih mjesečnih karata i direktno ugrozilo prihode preduzeća,
• zakonom neriješenim statusom kontrolora i nezaštićenim sistemom naplate odnosno nedostatkom instrumenata naplate, čime je onemogućena efektivna naplata izvršenih usluga i povećan broj putnika bez karte,
• ograničenošću tržišta rezervnih dijelova i materijala, posebno za tramvajska i trolejbuska vozila, što se reflektovalo kroz visoke nabavne cijene,
• ugroženom likvidnošću koja multiplicira troškove finansiranja, uzrokuje plaćanje troškova prinude, zateznih kamata, ograničava ponudu i mogućnost nabavke po realnim cijenama i nepovoljno se odražava na ukupne rashode poslovanja.
