Politicko desavanje u BiH (all inklusive)

[MuaDib]

Prema nezvaničnim informacijama Emil Vlajki je večeras hospitaliziran, a prema izjavama članova ljekarskog konzilija dotični je usnuo kako ga ganjaju talibani, te je zanijemio od šoka. Trenutno je pod jakom terapijom i doktori se nadaju da je ovo samo kratkotrajan nemio događaj, koji neće ostaviti trajne posljedice, po inače narušeno psihičko zdravlje gospodina Vlajkija. A prema izjavama Vlajkijeve NDS, NDS će tražiti da ga pregleda dr. Radovan Karadžić, kod kog je i započeo liječenje davne 1988. godine.

[Nass]

Novim Daytonom Amerika dovršava posao u BiH!
Petak, 15 Travanj 2011 23:23

Nakon posjeta lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije SAD-u, gdje se susreo s brojnim američkim visokim dužnosnicima, a među njima i republikancem i kongresmenom Michaelom Turnerom, spominjanje nužnosti tzv. 'Daytona 2' u BiH, svelo se na razinu dnevno-političkih prepucavanja neistomišljenika. No, 'Dayton 2', nije rezultat promišljanja i planiranja lidera SDP-a, nego upravo Amerikanaca.

Doduše, službena američka politika, točnije veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu napominje kako ideja o 'Daytonu 2' ne potiče od SAD-a, a u BiH je ova misao, izrečena na glas od trenutačno ne baš omiljenog Lagumdžije, u RS-u kao i kod HDZ BiH i HDZ 1990, bez temeljitijeg razmišljanja dočekana na nož. Međutim, zamisao o 'Daytonu 2', slikovito nazvanoj novoj međunarodnoj konferenciji o BiH itekako potiče iz SAD-a i Međunarodne zajednice i neminovnost je da se ona dogodi, bez obzira zvala se 'Dayton 2' ili, primjerice, 'Kafić uzdravlje'.

Dayton 2 nije 'od jučer'

„Ukoliko želimo pomoći Bosni i Hercegovni da izađe iz sadašnje političke krize, trebamo organizirati 'Dayton 2'. Jedino ga ne bi trebalo održavati u regiji, rekao je bivši veleposlanik SAD u BiH, John Menzies u New Yorku, za Radio Deutsche Welle , točno prije godinu dana.

“Ako želimo da se politička klima u Bosni i Hercegovini promjeni, onda se mora poduzeti nešto što smo do samo prije nekoliko godina smatrali nezamislivim, rekao je to u svom izlaganju na Sveučilištu Columbija u New Yorku, u okviru panel rasprave posvećene izazovima američke politike prema jugoistočnoj Europi, Menzies, koji je bio američki veleposlanik u Sarajevu tijekom 1996. Ovaj bivši šef Misije SAD na Kosovu (1999), i sadašnji dekan prestižne Škole za visoku diplomaciju (Whitehead School of Diplomacy and International Relations), na katoličkom sveučilištu Seton Hall u New Jerseyu govorio je i o drugim, pomalo zaboravljenim idejama. Rekao je kako bi NATO Savez trebao češće organizirati vojne vježbe sa svojim partnerima u regionu. Kao vlastitu ideju spomenuo je i razmišljanje, da se pragmatičnom Miloradu Dodiku, „ponudi otkup za izlazak iz politike”. Na koncu, ambasador Menzies je govorio o tome kako entiteti u Bosni i Hercegovini očito nisu odigrali homogenizirajuću ulogu, pa zato treba razmišljati o “organizaciji Daytona dva”.

“Vjerujem da bi to bilo vrlo konstruktivno i pomoglo bi da se strane dovedu skupa, kako bi se našao izlaz u zajedničkoj državi” rekao je John Menzeis, stavljajući to i u kontekst propalih butmirskih pregovora, u koje su SAD i EU zajednički “politički investirali”: “Tako bi smo vidjeli možemo li popraviti neke greške, koje su nam se dogodile proteklih godina. U razgovoru za Radio Deutsche Welle, Menzies je još istaknuo, da bi se “Dayton dva” mogao održati “bilo gdje”, uključujući “ponovo i Ameriku, jer zemljopis zapravo nije važan”. Jedino bi, kaže on, trebalo izbjeći da se nova daytonska konferencija održi u regionu zemalja kojih se ona tiče. Govoreći međutim, što se može poduzeti sada, prije eventualne organizacije nekakvog “mini Daytona”, ovaj američki diplomata kaže, da je za BiH “sada najvažnije primjeniti odredbe presude iz “Slučaja Finci/Sejdić protiv BiH”. “To je ključno pitanje koje se postavlja pred vašu zemlju: hoće li ljudi u politici biti definisani kroz naciju kojoj pripadaju, ili kroz posao koga obavljaju ili ga žele u politici obavljati. Drugim riječima, u BiH se ne bi trebalo glasati za nekog kandidata samo zato što je Bošnjak, Srbin ili Hrvat”, kazao je Menzies. Govoreći o tome što nam je Dayton ostavio u političko naslijeđe on je rekao: “Tu su sada etnički politički entiteti”. Njegovo mišljenje dijeli i veleposlanik Robert Barry, bivši čelnik OSCE-a u BiH, koji smatra da su najveći problem u Bosni i Hercegovini političari iz “stare garde”.

Kongresmen Turner: Dayton je bio prijelazno rješenje

Zamisao o Daytonu 2, dugo vremena se po glavi vrzma i republikancu, američkom kongresmenu Michaelu Turneru, bivšem gradonačelniku grada Daytona, gdje su utvrđeni temelji Daytonskog sporazuma, potpisanog u Parizu, u prosincu 1995.

„Posmatrajući cjelokupnu situaciju u regionu, 15 godina nakon rata, možda bi trebalo potražiti jedno zajedničko rješenje na temelju 'Dejtona 2'“, rekao je Turner, prije nešto više od pola godine. Upravo Turner je, prije prošlogodišnjeg posjeta američke državne tajnice Hillary Clinton BiH, uputio pismo na njenu adresu u kojem poziva na organiziranje konferencije u zračnoj bazi Wright Patterson, kojoj bi prisustvovali predstavnici balkanskih zemalja i na kojoj bi se razgovaralo o izazovima s kojima se BiH suočava nakon toliko godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Turner je Clinton, između ostalog napisao:“Bez obzira na veliki uspjeh Daytonskog sporazuma, trenutne političke podjele u BiH i njena neučinkovita vladajuća struktura odobrene su kao dio prijelaznog ustava dogovorenog 1995. Kako bi se osiguralo da Europa ostane cijela, slobodna i mirna, na obje strane Atlantika moraju biti poduzeti usklađeniji napori, čiji bi cilj bila pomoć toj demokraciji u razvoju da reformira svoju vladajući strukturu i riješi pitanja koja su ostala neriješena. Pod vašim vodstvom, inspirirani uspjehom predsjednika Clintona u Daytonu, predstavnici balkanskih zemalja i drugih regionalnih aktera trebali bi se opet okupiti u zračnoj bazi Wright Patterson kako bi se suočili sa preostalim izazovima“. Dobri poznavatelji američke administracije ocjenjuju da je američka državna tajnica Hillary Clinton „emotivno vezana“ za Daytonski sporazum. Radi podsjećanja, cijelu priču o mirovnom sporazumu, koji je utišao zvuk oružja u BiH i donio sanjani mir, vodio je tadašnji američki predsjednik Bill Clinton. Nastavak, a ujedno i dovršetak, sigurno će biti izazov i za Hillary Clinton jer BiH, kako se čini, postala je njihov obiteljski, politički zadatak.

Zašto se Srpska boji?

Velika je opasnost za BiH, kao i znak političke nezrelosti, eventualni Dayton 2 svoditi u okvir samo BiH i na razinu samo bh političkih opcija, jer u stvaranju Daytona nije sudjelovala samo BiH, nego i SAD, EU, kao i zemlje susjede Republika Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavije, kojoj je današnja sljedbenica Srbija. Negiranje bilo kakve mogućnosti o mogućnosti nove međunarodne konferencije o BiH, gdje bi se vjerojatno postigli novi dogovori i nova rješenja, može značiti i samopridavanje prevelike važnosti od strane pojedinih lidera, nespremnih za razgovor o promjenama na bolje. Možda je najbolje i najjednostavnije mišljenje o ovoj temi, posebno kada se govori o Republici Srpskoj, nedavno izrekla Aleksandra Pandurević iz SDS-a. Pandurević je, braneći stavove svoje stranke u emisiji BH TV-a 'Tema dana', prema kojoj „u obzir ne dolazi Dayton2“, (ne)namjerno kazala veliku istinu: „Uvažite naše strahove da ne želimo ulaziti u dublje promjene. Spremni smo primjeniti odluku 'Sejdić-Finci', ali novi Dayton ne dolazi u obzir“. Uvažavajući bojazan vladajućih stranaka u Republici Srpskoj, više nego jasno je da bi se na novoj međunarodnoj konferenciji o BiH, raspravljalo i o RS-u, kao i o FBiH. Republika Srpska to ne želi, jer bi njena samostalnost i uloga „državice u državi“ bila upitna. Stoga se mora shvatiti njihov strah od novih dogovora na međunarodnoj razini i to u vremenu kada se u svijetu brišu sve granice i otvaraju putovi suradnje na svim poljima. Vjerojatno će vrijeme pokazati da je strah bio neopravdan.

Ništa nije nemoguće za SAD i EU

Svoju bojazan, iako ne previše glasno, izrazio je nedavno i predsjednik tog entiteta Milorad Dodik. „Pitanje statusa nije završeno, a RS danas ima proaktivnu politiku prema međunarodnoj zajednici i ništa se ovdje ne može desiti bez naše volje. Mnogi pokušavaju modificirati BiH, što u pravilu znači smanjivanje nadležnosti RS. EU ne može modelirati politički sustav BiH, kao uvjet za ulazak BiH u Uniju, jer to nije bio uvjet ni za druge zemlje članice. Ne želimo da izgubimo RS kako bismo ušli u EU”, kazao nedavno Dodik na skupu o temi 'Zajedno za bolju budućnost RS', održanom u Bijeljini na jednom privatnom fakultetu. Međutim, više nego ikome, Dodiku bi trebalo biti jasno da je i on sam proizvod američke administracije u BiH, koja se u njemu ozbiljno prevarila. Naime, ako se prisjetimo kako je i uz čiju pomoć Dodik došao u vrh politike, zaključit ćemo da, kada je riječ o Americi i EU, ništa nije nemoguće. Međunarodna zajednica 1998. je Milorada Dodika iz SNSD-a i tadašnju predsjednicu RS-a Biljanu Plavšić, vidjela kao moguće pokretače socijaldemokracije u RS-u. Trebalo je poraziti tvrdolinijaški i nacionalistički SDS. Zbog činjenice da SNSD, Socijalistička partija RS i SNS nisu imali dvije trećine ruku za rušenje tadašnje Vlade SDS-a i premijera Gojka Kličkovića, u 'igru' je uključena Koalicija za cjelovitu BiH, koju su tada činile dvije stranke,SDA i Stranka za BiH te SDP. Dolazak Dodika na vlast, na sjednici u siječnju 1998. u Bijeljini, osobno je nadgledao tadašnji visoki predstavnik u BiH Carlos Westendorp. I opet, ključnu ulogu u dolasku Dodika na vlast odigrao je Hrvat, Franjo Majdančić, član S BiH-a, prognanik iz RS-a. On je, ne znajući da će sjednica, za koju je mislio da je okončana, nastaviti, istu napustio te se vozilom zaputio u Osijek gdje je imao izbjeglički stan. Ubrzo je bio presretan od strane UNPROF-ora koji ga je izvjestio da se mora vratiti do Bijeljine, kako bi mogao dati podršku Dodiku. Američka administracija odavno se pokajala zbog ovog svog poteza, jer je upravo Dodik najglasniji 'zviždač' kada je u pitanju Amerika i EU. Amerika i EU o BiH sada želi ispravno odlučiti.

Raguž: Hladne glave trebamo razmotriti ideje iz zemlje iz koje je i nastao Daytonski sporazum

„Ja apsolutno ne podržavam prijedlog Zlatka Lagumdžije o Daytonu 2, jer ništa dobro ne može donijeti“, odredio se predsjednik HDZ BiH dr. Dragan Čović. Ova njegova izjava mogla bi biti primljena s određenom rezervom, jer lider HDZ-a BiH, poznat kao briljantan politički strateg, zasigurno zna što bi za bh Hrvate značila nova međunarodna konferencija o BiH. Njegovo neodobravanje može se protumačiti kao revolt prema svemu što izjavi njegov ljuti protivnik, SDP-ovac Lagumdžija, bilo u suštini dobro ili ne. Može se protumačiti i kao slijepa podrška predsjedniku RS-a. Međutim, lider HDZ 1990 Božo Ljubić, ne tako davno, jasno je isticao važnost održavanja ponovnih susreta na temu Bosne i Hercegovine. Ljubić je u Bruxellesu 19. studenoga 2008. u govoru na Vijeću za provedbu mira, između ostalog: „Mišljenja sam da je jedino mogući način da se riješi stanje u BiH ovako međunarodna konferencija“. Godinu dana poslije, također u govoru na sjednici Vijeća za provedbu mira održanoj u ožujku, Ljubić je još jasnije potvrdio svoj stav. „Jedno nedavno istraživanje javnog mišljenja u BiH pokazalo je da čak 68 posto ispitanika podržava novu međunarodnu konferenciju, što držim dobrim znakom“. Iz njegove stranke tada je priopćeno: „I danas kad i kod mnogih u međunarodnoj zajednici, pod pritiskom općeg nepovjerenja, nefunkcionalnosti postojećeg sustava i nestabilnosti u BiH sazrijeva spoznaja o nužnosti jačeg angažmana međunarodne zajednice kako bi se zaustavili negativni trendovi, HDZ1990 poziva ključne faktore koji su omogućili postizanje prvog Daytonskog mirovnog sporazuma da pristupe organiziranju nove međunarodnu konferenciju – 'Dayton 2', kako bismo osigurali ista prava za sve, trajan i pravedan mir u BiH, stabilnost u regiji i europsku budućnost BiH“. Danas, zbog zbližavanja s HDZ-om BiH, pa tako i s SNSD-om, iz te stranke o ovoj temi manje-više šute. No, Martin Raguž, zamjenik predsjednika HDZ 1990, komentirajući ovu temu je kazao: „Zamisao o Daytonu 2 ne vezujem za dnevnu politiku ili politiku neke stranke. To pitanje je prisutno duže vrijeme, bez obzira je li u pitanju europeizacija BiH, nova međunarodna konferencija, nove ustavne promjene, traženje rješenja ka bržem integriranju itd. Hladne glave trebamo razmotriti ideje iz zemlje iz koje je i nastao Daytonski sporazum. Mislim da je opravdano postaviti pitanje gdje smo nakon 16 godina, jer vidimo da BiH u svim područjima zaostaje i očigledno je da tu nešto ne štima. Najbolje bi bilo da se mi dogovorimo sami u BiH, ali su startne pozicije pregovarača nepravedne. Mislim da u američkoj, odnosno, međunarodnoj zajednici prema BiH sada pojačana svijest i odgovornost i to trebamo konstruktivno iskoristiti“. Novu, međunarodnu konferenciju o BiH podržavaju i iz većine bošnjačkih stranaka. SAD i EU u BiH najavljuju jaču nazočnost, otvaranje ureda EU-a te se sve češće najave Daytona 2 mogu shvatiti kao „probni baloni“. Zasigurno, niti SAD niti EU neće dopustiti da se stanje beznađa srcu Europe nastavi. Ovo bi za njih, ako se uzme u obzir stanje u 1995., zasigurno bio daleko lakši zadatak. Daytonski sporazum 1995. zaustavio je rat i označio početak nove budućnosti BiH. Dayton 2, ukoliko se dogodi, za BiH zasigurno će odrediti budućnost suvremene europske zemlje.

Daytonski sporazum, 1995.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992-1995. Konferencija se održala od 1. do 21. studenoga 1995. Glavni su sudionici bili Alija Izetbegović (predsjednik Republike BiH), Slobodan Milošević (predsjednik Republike Srbije, Srbija i Crna Gora, ondašnja SR Jugoslavija) i Franjo Tuđman (predsjednik Republike Hrvatske), predstavnici triju država nastalih iz bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, te glavni američki pregovarač, veleposlanik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu, 14. prosinca 1995. Današnja politička podjela i struktura vlasti u Bosni i Hercegovini dogovoreni su kao dio Daytonskog sporazuma.

Daytonski sporazum 2, 2012. (mogući scenarij)

Ukoliko se ustraje na Daytonu 2, isti bi mogao biti potpisan već 2012. No ovaj put, najvjerojatnije, u Berlinu, a ne ponovno u Pariz. Glavni sudionici, stranke-supotpisnice, bili bi Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, Boris Tadić, predsjednik Srbije, Predsjedništvo BiH, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, a vjerojatno i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Glavni pregovarači bili bi američki veleposlanik u BiH Patrick Moon te predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Potpisivanju bi nazočili i predsjednik SAD-a ili američka državna tajnica Clinton, predsjednik Francuske, njemačka kancelarka. Potpisivanje novog Daytona poseban pečat dalo bi dvjema obiteljima – Clinton i Izetbegović. Je li ovaj scenarij uistinu toliko nemoguć?

Vera Soldo | republikainfo.com

[slobodni armirach]

Prema nezvaničnim informacijama Emil Vlajki je večeras hospitaliziran, a prema izjavama članova ljekarskog konzilija dotični je usnuo kako ga ganjaju talibani, te je zanijemio od šoka. Trenutno je pod jakom terapijom i doktori se nadaju da je ovo samo kratkotrajan nemio događaj, koji neće ostaviti trajne posljedice, po inače narušeno psihičko zdravlje gospodina Vlajkija. A prema izjavama Vlajkijeve NDS, NDS će tražiti da ga pregleda dr. Radovan Karadžić, kod kog je i započeo liječenje davne 1988. godine.

popustila ga hercika od tuge za Olujom!
ma nece ni Zemlja svakakva vanoga u sebe.

[slobodni armirach]

Ljudi jesu mogli biti ubijeni i to je žalosno, policija je uhapsila počinioce ali nije službeno potvrdila nalogodavce a sve ostalo su nagađanja koja prema izvoru, možeš pretpostaviti kakva su.

Mene više brine ubistvo Ante Malića sinoć u Tomislavgradu. Ubio ga policajac za kojim se traga. Ne vidim reakcija ni bombastičnih naslova osim izražavanja saučešća. Ante Malić je potpredsjednik HSS-NHI koja je 8.4. izdala saopštenje u kojem se ograđuju od politike HDZ-ova i najavljenog sijela u Mostaru. Ako se policajac ne uhapsi brzo, meni ovo liči na čistu egzekuciju....ne znam, možda griješim......saučešće porodici

nažalost ubistvo Ante Malića NEĆE biti okarekterisano kao TERORISTIČKI ČIN, jer im Ante na Hrvatometru ne stoji baš najbolje, a ubica Andrija kao sto se vidi nije turčin.

[Bosnolog]

Oglasio se slovacki odnosno velikosrpski Trojanac u Evropskoj podval politici,......

EKSKLUZIVNO Miroslav Lajčak, izvršni direktor EU, za "Avaz": Izmišljotina je da sam podržao Dodika i referendum u RS!
Autor S. NUMANOVIĆ 2011-04-18 06:30:00

Lajčak: S bh. liderima će razgovarati o svim važnim pitanjima

Očekujem od domaćih vlasti više odgovornosti u formiranju državne vlade

Kada je čuo da su ga neki mediji u Bosni i Hercegovini optužili da je dao "zeleno svjetlo" Miloradu Dodiku za referendum u Republici Srpskoj, Miroslav Lajčak, izvršni direktor Evropske unije (EU) za zapadni Balkan, istočno susjedstvo i Rusiju, prasnuo je u dugi
smijeh.

Kazao je, potom, da su to čiste izmišljotine.

Posjeta Sarajevu

- To se neko našalio. Niko ozbiljan ne može ni pomisliti da sam iza takve odluke. Filozofija tih koji plasiraju takve izmišljotine je da se uvijek krivac treba tražiti vani - ocijenio je Lajčak u ekskluzivnom razgovoru za "Dnevni avaz".

Njegov dolazak u BiH najavila je prošle sedmice ministrica vanjskih poslova EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton).

Lajčak, na naše pitanje kada će u Sarajevo, odgovara da će se to desiti do kraja aprila.

- Počeo sam planirati dolazak, kako bih u direktnom razgovoru s liderima u BiH procijenio situaciju i tražio put naprijed. Previše je vremena potrošeno, posebno u procesu konstituiranja vlasti na državnom nivou - kazao je on.

Precizirao je da planira u BiH stići "do kraja aprila", te da će s bh. liderima razgovarati o svim važnim tekućim pitanjima, uključujući i najavljeni referendum.

- Moja pozicija i o tom pitanju je jasna i određena je kroz izjavu gospođe Ešton. To je stav EU. Za nas referendum nije način za rješavanje problema. EU ne podržava i nikako neće podržati tu inicijativu - rekao je Lajčak.

Upitan očekuje li da će visoki predstavnik poništiti odluku Narodne skupštine RS, on je odgovorio da ne želi špekulirati o mogućim akcijama visokog predstavnika.

Imamo snagu

Na pitanje hoće li EU posegnuti za sankcijama, povodom odluke o referendumu, Lajčak je naveo kako se niko ne treba bojati da će Unija biti slaba.

- Mi imamo dosta snage, svoje mehanizme koji djeluju, oni su se pokazali i na primjeru mnogih drugih država i ne treba sumnjati da se to neće desiti i u slučaju BiH. Naša je filozofija ozvaničena u martu. Ona je vrlo jasna i pokazuje šta očekujemo od BiH kako bismo ratificirali sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te se stvorili uvjeti za aplikaciju za članstvo. Očekujemo više ozbiljnosti pri ispunjavanju tih uvjeta. Prije svega, to se tiče formiranja državne vlade koja će imati odlučnost da provodi reforme - istakao je.

Lajčak vjeruje da se može naći dogovor i formirati vlada, ako se razmišlja o evropskoj perspektivi.

- No, nedostaje im u svim sporovima oko formiranja vlada upravo to. Očekivao bih da lideri kažu da BiH treba imati jaku vlast. EU je jasno rekla šta se od BiH očekuje i potrebna je vlast čiji će prvi prioritet biti upravo to - zaključuje naš sagovornik.

Ubrzo slijedi imenovanje EUSR-a

Odgovarajući na primjedbu da se EU, ipak, ne ponaša u skladu s ozbiljnošću situacije u BiH, te da skoro godinu nema šefa Delegacije EU u Sarajevu, koji je dobio i poziciju specijalnog predstavnika EU (EUSR), Lajčak je rekao da takve primjedbe ne stoje!

- Šef Delegacije će biti imenovan vrlo brzo. Mi radimo u skladu sa svojom strategijom. Za razliku od BiH, mi radimo ono što smo obećali. Vrijeme je da vidimo istu filozofiju i s druge strane - zaključio je Lajčak.

Neću voditi pregovore o formiranju vlade

Lajčak se slaže s ocjenom da je situacija u BiH loša.

- Cilj mog dolaska i jeste u tome da potražimo izlaz. Mi jesmo zabrinuti stanjem u BiH. Kada bi sve bilo uredu, ja ne bih morao dolaziti, niti bi EU morala izdavati saopćenja. Ono što mi radimo nije, niti to treba tako promatrati, pobjeda za jedne, a gubitak za druge, već traženje najboljih rješena za BiH - istakao je on.

Lajčak je, međutim, odbacio mogućnost da će on voditi pregovore o formiranju državne vlade.

- Apsolutno ne! To je obaveza i odgovornost domaćih političara - potcrtao je.

[spreca]

Oglasio se slovacki odnosno velikosrpski Trojanac u Evropskoj podval politici,......

M nek on kupi plajvaz onom svome da ne dzalise tudje

[prljavi Hare]

Oglasio se slovacki odnosno velikosrpski Trojanac u Evropskoj podval politici,......

EKSKLUZIVNO Miroslav Lajčak, izvršni direktor EU, za "Avaz": Izmišljotina je da sam podržao Dodika i referendum u RS!
Autor S. NUMANOVIĆ 2011-04-18 06:30:00

Lajčak: S bh. liderima će razgovarati o svim važnim pitanjima

Očekujem od domaćih vlasti više odgovornosti u formiranju državne vlade

Kada je čuo da su ga neki mediji u Bosni i Hercegovini optužili da je dao "zeleno svjetlo" Miloradu Dodiku za referendum u Republici Srpskoj, Miroslav Lajčak, izvršni direktor Evropske unije (EU) za zapadni Balkan, istočno susjedstvo i Rusiju, prasnuo je u dugi
smijeh.

Kazao je, potom, da su to čiste izmišljotine.

Posjeta Sarajevu

- To se neko našalio. Niko ozbiljan ne može ni pomisliti da sam iza takve odluke. Filozofija tih koji plasiraju takve izmišljotine je da se uvijek krivac treba tražiti vani - ocijenio je Lajčak u ekskluzivnom razgovoru za "Dnevni avaz".

Njegov dolazak u BiH najavila je prošle sedmice ministrica vanjskih poslova EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton).

Lajčak, na naše pitanje kada će u Sarajevo, odgovara da će se to desiti do kraja aprila.

- Počeo sam planirati dolazak, kako bih u direktnom razgovoru s liderima u BiH procijenio situaciju i tražio put naprijed. Previše je vremena potrošeno, posebno u procesu konstituiranja vlasti na državnom nivou - kazao je on.

Precizirao je da planira u BiH stići "do kraja aprila", te da će s bh. liderima razgovarati o svim važnim tekućim pitanjima, uključujući i najavljeni referendum.

- Moja pozicija i o tom pitanju je jasna i određena je kroz izjavu gospođe Ešton. To je stav EU. Za nas referendum nije način za rješavanje problema. EU ne podržava i nikako neće podržati tu inicijativu - rekao je Lajčak.

Upitan očekuje li da će visoki predstavnik poništiti odluku Narodne skupštine RS, on je odgovorio da ne želi špekulirati o mogućim akcijama visokog predstavnika.

Imamo snagu

Na pitanje hoće li EU posegnuti za sankcijama, povodom odluke o referendumu, Lajčak je naveo kako se niko ne treba bojati da će Unija biti slaba.

- Mi imamo dosta snage, svoje mehanizme koji djeluju, oni su se pokazali i na primjeru mnogih drugih država i ne treba sumnjati da se to neće desiti i u slučaju BiH. Naša je filozofija ozvaničena u martu. Ona je vrlo jasna i pokazuje šta očekujemo od BiH kako bismo ratificirali sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te se stvorili uvjeti za aplikaciju za članstvo. Očekujemo više ozbiljnosti pri ispunjavanju tih uvjeta. Prije svega, to se tiče formiranja državne vlade koja će imati odlučnost da provodi reforme - istakao je.

Lajčak vjeruje da se može naći dogovor i formirati vlada, ako se razmišlja o evropskoj perspektivi.

- No, nedostaje im u svim sporovima oko formiranja vlada upravo to. Očekivao bih da lideri kažu da BiH treba imati jaku vlast. EU je jasno rekla šta se od BiH očekuje i potrebna je vlast čiji će prvi prioritet biti upravo to - zaključuje naš sagovornik.

Ubrzo slijedi imenovanje EUSR-a

Odgovarajući na primjedbu da se EU, ipak, ne ponaša u skladu s ozbiljnošću situacije u BiH, te da skoro godinu nema šefa Delegacije EU u Sarajevu, koji je dobio i poziciju specijalnog predstavnika EU (EUSR), Lajčak je rekao da takve primjedbe ne stoje!

- Šef Delegacije će biti imenovan vrlo brzo. Mi radimo u skladu sa svojom strategijom. Za razliku od BiH, mi radimo ono što smo obećali. Vrijeme je da vidimo istu filozofiju i s druge strane - zaključio je Lajčak.

Neću voditi pregovore o formiranju vlade

Lajčak se slaže s ocjenom da je situacija u BiH loša.

- Cilj mog dolaska i jeste u tome da potražimo izlaz. Mi jesmo zabrinuti stanjem u BiH. Kada bi sve bilo uredu, ja ne bih morao dolaziti, niti bi EU morala izdavati saopćenja. Ono što mi radimo nije, niti to treba tako promatrati, pobjeda za jedne, a gubitak za druge, već traženje najboljih rješena za BiH - istakao je on.

Lajčak je, međutim, odbacio mogućnost da će on voditi pregovore o formiranju državne vlade.

- Apsolutno ne! To je obaveza i odgovornost domaćih političara - potcrtao je.

"E STO SMO SE ZGRIJESILI O OVOGA LAJCAKA!"-povikase uglas djeca
inace polaznici djecijeg vrtica "LEPTIRIC"!

[ReD aka Socijalista]

Dodole se ponovo izjednacava sa srpskim neduznim zivljem u BiH

Dodik: Ako stranci posegnu za sankcijama, to će biti udar na srpski narod

BEOGRAD - Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da je RS spremna da poslije referenduma razgovara o Sudu i Tužilaštvu BiH. "Moguće je da donesemo novi zakon i da određena djela procesuiraju Tužilaštvo i Sud BiH, ali u okviru zakona za koje je nadležna BiH", rekao je Dodik, napominjući da Sud i Tužilaštvo BiH nisu ustavna kategorija.

On je naveo da je drugi uslov - da se ovi organi ne miješaju u pravosudni sistem RS, a ako to ne bude prihvaćeno, u RS će donijeti republički zakon u kojem će biti odredba da Zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH ne važi u Srpskoj.

"Ako se desi da međunarodni zvaničnici posegnu za sankcijama, onda to neće biti udar samo na mene kao predsjednika RS, već i na srpski narod i njegovu političku volju. Ne vjerujem da će međunarodni zvaničnici sebi dozvoliti ovakvu vrstu političko-pravnog nasilja", rekao je Dodik za "Politiku", navodeći da se ne plaši sankcija.

(Vijesti.ba/Srna)

[ReD aka Socijalista]

Evo ga i najnovije desavanje oko HNS-a, vec se evo kajem

11 tačaka: HNS će hrvatske stranke iz Platforme "pozvati na pokajanje i povratak u okrilje svog naroda"

SARAJEVO - Hrvatski narodni sabor BiH koji će se održati sutra, u podne, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, ako je suditi po radnim dokumentima do kojih je došao "Večernji list", nesumnjivo će snažno skrenuti pažnju domaće i svjetske javnosti na trenutni teški položaj hrvatskog naroda u BiH. Pozivajući se...

... “ponajprije na ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda, posebno Opće deklaracije o ljudskim pravima te potvrđujući svoju privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, te opredijeljenost izgradnji samoodržive, decentralizirane i demokratske BiH, domovine jednakopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda i svih njenih građana, legalno izabrani i legitimni predstavnici hrvatskog naroda, okupljeni na 4. zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH, donijet će Rezoluciju u 11 tačaka koja će osuditi i odbaciti grubo gaženje izborne volje hrvatskog naroda u BiH iskazane na posljednjim općim izborima iz oktobra 2010., na kojima je po drugi put zaredom većinskim bošnjačkim glasovima onemogućen izbor legitimnog hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH”.

Uz navedeno, HNS BiH nedopustivim će i štetnim po hrvatski narod u BiH proglasiti djelovanje grupe stranaka u Federaciji BiH, koje su kroz pokušaj dokidanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH dovele do uspostavljanja neustavne, nezakonite i za hrvatski narod neprihvatljive vlasti Federacije BiH.

Sabor će te stranke pozvati na pokajanje i povratak u okrilje svog naroda, piše "Večernji list". Također, za HNS BiH neformiranje Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH kao jedine ustavne institucije za zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda u FBiH, jedina zaštita vitalnih interesa hrvatskog naroda u Federaciji BiH prestala je postojati, navodi se u radnoj verziji dokumenta koja će još danas biti dorađivana.

U HNS-u na poseban način odgovornim smatraju dio institucija međunarodne zajednice u BiH koje su svojim nepravičnim i pristrasnim djelovanjem bile jednim od uzročnika postojeće demokratske, moralne i ustavno-pravne krize u državi. Hrvatski narodni sabor smatra da samo temeljita reforma Ustava, koja bi osigurala potpunu ravnopravnost i novu teritorijalnu organizaciju kroz osnivanje više federalnih jedinica od kojih bi najmanje jedna bila s hrvatskom većinom, može osigurati stvarnu jednakopravnost hrvatskoga naroda. Potrebnim smatraju načiniti izmjene Izbornog zakona BiH kojima će se osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim organima i nivoima vlasti u BiH. Jer, BiH je država tri konstitutivna naroda u kojoj svi narodi moraju imati pravo birati ko će ih zastupati.

[AliceInChains]

Hehe. Prevedeno to znaci: Vratite nam politicke mehanizme odlucivanja(pod okrilje) i objesite(pokajite) se...dobrovoljno

To ti je moc ljudske bijede

[ReD aka Socijalista]

Hehe. Prevedeno to znaci: Vratite nam politicke mehanizme odlucivanja(pod okrilje) i objesite(pokajite) se...dobrovoljno

To ti je moc ljudske bijede

Pa kazem ti, ja sam se vec pokajao...

[Skijash]

Dodole se ponovo izjednacava sa srpskim neduznim zivljem u BiH

Dodik: Ako stranci posegnu za sankcijama, to će biti udar na srpski narod

BEOGRAD - Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik rekao je da je RS spremna da poslije referenduma razgovara o Sudu i Tužilaštvu BiH. "Moguće je da donesemo novi zakon i da određena djela procesuiraju Tužilaštvo i Sud BiH, ali u okviru zakona za koje je nadležna BiH", rekao je Dodik, napominjući da Sud i Tužilaštvo BiH nisu ustavna kategorija.

On je naveo da je drugi uslov - da se ovi organi ne miješaju u pravosudni sistem RS, a ako to ne bude prihvaćeno, u RS će donijeti republički zakon u kojem će biti odredba da Zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH ne važi u Srpskoj.

"Ako se desi da međunarodni zvaničnici posegnu za sankcijama, onda to neće biti udar samo na mene kao predsjednika RS, već i na srpski narod i njegovu političku volju. Ne vjerujem da će međunarodni zvaničnici sebi dozvoliti ovakvu vrstu političko-pravnog nasilja", rekao je Dodik za "Politiku", navodeći da se ne plaši sankcija.

(Vijesti.ba/Srna)

Ljudi, ova nas budala vodi u rat. U povratničkim sredinama trebaju postojati planovi evakuacije žena i djece prema slobodnoj teritoriji, a istovremeno i planovi o prihvatu dobrovoljaca iz Sarajeva, Zenice, Tuzle i drugih gradova. Moraćemo tamo negdje spavati i imati šta da jedemo tih prvih nekoliko sedmica rata dok Sarajevo ne organizuje nešto smisleno, jer ako Dodik povuče ovaj potez, onda je rat. Ne možemo računati ni na Tihića ni na Lagumdžiju. Tih će dana biti otežane komunikacije (Telemach) i širiće se dezinformacije (Avaz + TV1), sad, upravo sad je vrijeme da svako od nas pripremi plan :

1. u koju će povratničku sredinu otići (prioritet bi trebala imati Srebrenica i dijelovi bratunačke opštine)

2. šta će sa sobom ponijeti (oprema, sanitetski materijal, vreće za spavanje, šatorska krila, sredstva komunikacije)

Ne dižem paniku i ne kažem da treba raditi nešto protiv zakona, samo kažem da treba imati plan u slučaju da zaista nastavi ovim kursom. Pa ako idiot hoće krvoproliće, imaće ga mater mu jebem glavatu. Ako on ne bude priznavao zakone države, nećemo ni mi entitetske.

[Banksy]

I, šta bi s bombom u Zenici, njihovi teroristi ili naše budale?

[Truba]

a šta bi s ubojstvom potpredsjednika
HSS NHI

[palermo]

I, šta bi s bombom u Zenici, njihovi teroristi ili naše budale?

A šta bi sa ubistvom Malića, uhvatiše li policajca, reče li zašto je ubio čovjeka.

Ti stvarno toneš sve dublje i dublje......šteta

[Banksy]

I, šta bi s bombom u Zenici, njihovi teroristi ili naše budale?

A šta bi sa ubistvom Malića, uhvatiše li policajca, reče li zašto je ubio čovjeka.

Ti stvarno toneš sve dublje i dublje......šteta

[Banksy]

... sve pobudalilo ...

[Corto Maltese]

... sve pobudalilo ...

Nije pobudalilo. Još gore- pojednoumilo.

[Gandalf]

... sve pobudalilo ...

Nije pobudalilo. Još gore- pojednoumilo.

Ostaje vam još samo jedno rješenje - da se registrujete na kamenjarski forum - tamo su svi slobodoumni i slobodarski nastrojeni

[mO k3]

... sve pobudalilo ...

Nije pobudalilo. Još gore- pojednoumilo.

Ostaje vam još samo jedno rješenje - da se registrujete na kamenjarski forum - tamo su svi slobodoumni i slobodarski nastrojeni

procitao sam par postova i mogo ti reci gobels je za njih mala maca....

[Banksy]

... sve pobudalilo ...

Nije pobudalilo. Još gore- pojednoumilo.

Ako misliš da si vidio najgore, čekaj dok se s Mićkom svežu ...

[Pismonosa]

...

[ReD aka Socijalista]

Hercegovci ocito zele da naprave razdor...

Udruga HVO Sarajevo: Hrvatski narodni sabor stranački skup HDZ-a

SARAJEVO - Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo smatra da je Hrvatski narodni sabor u BiH, koji bi se 19. aprila, trebao održati u Mostaru, zapravo stranački skup HDZBiH, a ne tijelo koje je izraz općih interesa Hrvata u BiH. Kako su naveli u svom saopćenju, da bi najavljeni sabor doista bio svehrvatski...

... na njemu bi morali učestvovati svi izabrani predstavnici iz reda hrvatskog naroda, a ne samo predstavnici politike koja već 20 godina prisvaja ekskluzivitet zastupanja hrvatskih nacionalnih interesa u BiH, javlja Fena.

"Ciljevi ovakvoga okupljanja su, zapravo, stvaranje nepovoljnog političkog ambijenta tijekom pregovora o formiranju vlasti na državnom nivou, delegitimiranje uspostavljene vlasti u FBiH, poticanje konflikata s bošnjačkim političkim predstavnicima te savezništvo s politikom Milorada Dodika", rečeno je u saopćenju Udruge organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo.

Stoga, smatraju u ovoj udruzi, Hrvatski narodni sabor u BiH nema za cilj rješavanje problema institucionalne neravnopravnosti Hrvata u BiH.

[plain vanilla]

Uhapšen policajac ubica političara Ante Malića

Policajac Andrija Ćerdić uhapšen je jutros u 10 sati u mjestu Gornji Brišnik u općini Tomislavgrad, potvrdio je za Sarajevo-x.com glasnogovornik LIvanjskog kantona Ivica Vrdoljak.
Ćerdić je osumnjičen da je 16. aprila u svom kafiću "Tip" u Tomislavgradu ranio potpredsjednika stranke HSS-NHI-ja Antu Malića, koji je od zadobijenih povreda preminuo. Od tog dana nalazio se u bijegu, a lociran je i uhapšen u svom rodnom mjestu.

Policajac je bio u lošem zdravstvenom stanju i imao je vidljive tjelesne povrede, te je stoga odmah prebačen u Kantonalnu bolnicu u Livnu, potvrdio nam je Vrdoljak.

Na mjesnom groblju u Kongori danas će biti sahranjen ubijeni Ante Malić.

[zonbirile]

sada se čeka 100 dana,kao da se ocijeni rad Vlade.Taman 9 mjesec od izbora i tropa-ništa.