Forum Klix.ba

So What! wrote:

Iz ovog video snimka se ne može zaključiti gdje će se graditi bazen

Ima li neki razlog što ovaj bazen na Dobrinji neće imati i zatvoreni dio. Ili barem je li to u planu?

Jer, nikako mi nije jasno kako može na sarajevskoj klimi proći studiju ekonomske opravdanosti bazen koji nema i zatvoreni dio.

Opet se zjbvs?

Studija ekonomske opravdanosti od nasih para? Pa bitno je samo da se ima sta otvarati pred izbore...

drndalo wrote:Opet se zjbvs?

Studija ekonomske opravdanosti od nasih para? Pa bitno je samo da se ima sta otvarati pred izbore...

Neko je naplatio, ali šta je u njoj napisao je nešta drugo.

Nešta se moralo napisati, bio je javni interes mislim proglašen.

Vidim da ima nešta zemlje sa druge strane nizvodno od bazena. Haj, možda naprave u kasnijoj fazi.

So What! wrote:
socijalna politika koju je vodila pokazala se neuspješnom, a građani ove zemlje od 1990. godine otkako imaju pravo glasa su ubjedljivo bili protiv tog koncepta na izborima, kao i godinama poslije.

Kakve veze ima socijalna politika bivse drzave sa urbanizmom, tj. zjbvanjem sa istim nakon raspada bivse drzave, cije plodove svi uzivamo? Urbanisticki, socijalno naselje kao Alipasino polje je za ova tvoja "demokratska" naselja pojam urbanizma, prostora i funkcije... Preizgradjenost nije pojam koji nosi srecu... I mogu je shvatiti u Tokiju,donekle...

I nije tada urbanizam bio jak, posebno ne u tolerisanju divlje gradnje na dosta mjesta, ali ono sto je ozbiljno pravljeno su bila osmisljena naselja... Sada samo obesmisljavaju ista uvaljivanjem gdje sta mogu, jer ne znaju drugacije nego zaklati tudjeg vola zbog 2 kile mesa...

So What! wrote:

Kad pocne video pa vidis uredjen kruzni tok, biciklisticke staze, trotoare, zelenilo, solidne zgrade, sve nekako uredno i lijepo ... i onda one kuce
Ali cak i uz njih lijepo izgleda

drndalo wrote:

So What! wrote:
socijalna politika koju je vodila pokazala se neuspješnom, a građani ove zemlje od 1990. godine otkako imaju pravo glasa su ubjedljivo bili protiv tog koncepta na izborima, kao i godinama poslije.

Kakve veze ima socijalna politika bivse drzave sa urbanizmom, tj. zjbvanjem sa istim nakon raspada bivse drzave, cije plodove svi uzivamo? Urbanisticki, socijalno naselje kao Alipasino polje je za ova tvoja "demokratska" naselja pojam urbanizma, prostora i funkcije... Preizgradjenost nije pojam koji nosi srecu... I mogu je shvatiti u Tokiju,donekle...

I nije tada urbanizam bio jak, posebno ne u tolerisanju divlje gradnje na dosta mjesta, ali ono sto je ozbiljno pravljeno su bila osmisljena naselja... Sada samo obesmisljavaju ista uvaljivanjem gdje sta mogu, jer ne znaju drugacije nego zaklati tudjeg vola zbog 2 kile mesa...

Jedni nemaju ni za hljeb, drugi imaju i za Bosmal

Četveročlanoj porodici u BiH mjesečno je potrebno više od hiljadu eura, a prosječna plaća većine zaposlenih iznosi 400 eura.

Piše:
Nihad Đozić

Prilikom prodaje prostora u Bosmalu, sudnica u kojoj se vršila prodaja bila je premala da primi sve zainteresiraneAl Jazeera
Kad zaposlen čovjek u BiH u novinama pročita naslov »Četveročlanoj obitelji u BiH mjesečno potrebno više od 2.100 KM“ (1.050 eura), on uvijek najprije pomisli na sebe, pa u glavi preračuna, da vidi gdje se nalazi. Ali, nije mu jasno - kako je to moguće. Ta matematika nekako ne štima.

Sve se događa u situaciji kad plate (godinama) stagniraju, penzije realno padaju, ali rastu cijene životnih namirnica... Podaci su neumoljivi jer otkrivaju da su, u periodu mart 2016 - mart 2017, cijene odjeće i obuće narasle 3,2 posto, alkoholnih pića i duhana 4,2 posto, a komunalnih i svih drugih usluga povezanih sa stanovanjem za 1,7 posto.

Još ako se prisjetimo da je minimalna plata (kojoj gravitira najveći broj onih koje kolokvijalno i dalje zovemo radnicima) u entitetu Republika Srpska 395 KM (199 eura), a u entitetu Federacija BiH 410 KM (207 eura), jasno je da Bosna i Hercegovina ima neuspješnu vlast jer za četvrt vijeka nije uspjela stvoriti pozitivan poslovni ambijent s kojim bi se makar malo približila Evropskoj uniji kojoj teži. Sa prosječnom platom nešto malo iznad 800 KM (400 eura) ne može se biti konkurentan.

Život kao kredit bez jamaca

Naravno, prosječna plata je povezana s onima koji imaju posao, iako niti oni ne dostižu barem pola potrošačke korpe, ali šta je s armijom nezaposlenih kojima su šanse da se zaposle, svakim danom sve manje jer, objektivno, nema investicija… Niko neće da investira u državu u kojoj se stvari godinama ne pomiču s mrtve tačke. Statistika zna biti okrutna i neumoljiva bez obzira na činjenicu da se može koristiti na različite načine i stvoriti krivu sliku o stanju u jednom društvu. Pogotovo što gleda prosjek, a ne vidi pojedinca.

Statistika je nauka sa kojom se može lagati kako ko hoće i koliko hoće, ako statističke podatke istrgne iz konteksta ukupnog stanja i odnosa. Ako pomiješa babe i žabe. Ako ne živi u realnosti. Tako je i sa 'potrošačkom korpom', tako je sa prosječnom platom, zaposlenim i nezaposlenim, sivom ekonomijom, ali i svim drugim 'distribucijama podataka'.

Po toj i takvoj statistici većina ljudi na našim prostorima ne bi mogla preživjeti ni mjesec dana. O godini da i ne govorimo. Pola bi ih umrlo od gladi i žeđi ili završilo u hipotekama i zatvorima zbog neplaćenih računa za komunalije, telefon, obdanište, 'besplatno' školstvo i zdravstvo, obuću, odjeću i hranu (druge troškove ili, ne daj Bože, luksuz - ovdje niko i ne računa).

Kako ipak preživljavaju, to statistika ne zna. Time se Agencija za statistiku BiH ne bavi, niti je to njen posao. Ali, takve saznanja nema čak ni država, iako je to u opisu njenih ustavnih, a i radnih dužnosti i zadataka. Ona se navodno brine o nekim apstraktnim kolektivitetima, a ne zanima je čovjek - pojedinac koji je prepušten sam sebi. Svako se snalazi sam kako zna i umije da preživi.

Oni manje 'sposobni', umiru polagano i na rate. Kao da su život uzeli na kredit, bez jamaca i pomagača i sad ga nemilosrdno troše, po ustaljenoj (mjesečnoj) dinamici. Od prvog do prvog. Mislim, ako uopšte imaju platu ili neke druge prihode, tako da se mogu nečemu nadati jer im niko drugi neće pomoći.

Naravno, mnogo je i onih koji imaju i previše. Zapravo, ljudi koji su bogati po svim standardima zapadnih demokratija. I oni bi bili to 'svjetlo u tunelu' kad bi postojala nekakva statistika koja bi pokazala da su to što imaju, zaradili na korektan način. Da su se ponašali društveno odgovorno i da su platili porez državi. Da su radnici dobili poštene plate i da su stvorili nova radna mjesta.

Lov u mutnom

Nažalost, malo je pozitivnih primjera. Sprega političara i sitnih i krupnih špekulanata stvorila je negativnu poslovnu klimu. Što bitno utiče na statistiku. A kakva je vlast, takav je i narod. 'Lov u mutnom' je postala opštedruštvena pojava.

Najbolji primjer je slučaj propalog 'Bosmala' gdje je sudnica bila premala da primi sve one koji su zainteresovani da kupe jedan ili više stanova u građevinskom mega-projektu u sarajevskom naselju Hrasno. Bilo bi zanimljivo saznati ko su ti ljudi i porijeklo novca za kupovinu stanova ili poslovnih prostora. Znači, dok jedni nemaju ni za hljeb, drugi imaju i po desetak nekretnina.

Ključno je pitanje - jesu li socijalne razlike nastale na osnovu 'sposobnosti' jednih u odnosu na druge ili se radi o nejednakim mogućnostima, odnosno, nejednakosti građana pred zakonom? U nepravednom društvu. U kojem država ne čini ništa da otkloni svoje greške i propuste jer su one uzrok i posljedica opšte stangacije i beznađa.

Najteže je onima koji nemaju nikakvih prihoda. Njih je u Bosni i Hercegovini najviše (nažalost, statistika se ne može jesti). Kome se oni mogu obratiti za pomoć? Znamo da postoje narodne kuhinje koje stalno povećavaju svoje kapacitete i o kojim niko ne vodi statistiku, ali ne znamo šta je dovelo do toga.

Odgovor na to pitanje bio bi prvi korak ka ozdravljenju.

Izvor: Al Jazeera

Haris.ba wrote:Ima li neki razlog što ovaj bazen na Dobrinji neće imati i zatvoreni dio. Ili barem je li to u planu?

Jer, nikako mi nije jasno kako može na sarajevskoj klimi proći studiju ekonomske opravdanosti bazen koji nema i zatvoreni dio.

Ovaj bazen u Dobrinji je projektovan tako da se osim u ljetnoj sezoni koristi i zimi kao klizalište, dok bi ostatak godine služio kao sportska ploha za košarku, odbojku i mali nogomet, pojasnio je Efendić.

Ok, klizanje zimi to mi je i nekako razumljivo. Ali ovo za košarku i fudbal baš i ne kontam, jedino da se stavi neka podloga?! Mislim nećeš valjda na pločicama igrat fudbal.

Mislim da bi ovdje najbolje odgovarao neki pokretni krov, ali to je sigurno skupa zajebancija za ovu površinu. Mislim to bi bilo idealno, jer bi onda bazen mogao raditi svaki dan, nebitno jel ljeto, proljeće, kiša, oblačno.

Ne znam baš koliko će ovo biti održivo. Pogotovo što su i ljeta ova otišla u qrac. Evo sad smo imali haman mjesec dana nikakvog vremena. Jos koji dan jula, imamo august i to je to što se možeš vani okupati u Sarajevu. Ali i to vrijeme je upitno, jer je promjenjivo.

Pa neces se ni klizati u rupi. Vjerovatno ide neki "poklopac" na kojem ce biti sistemi za odrzavanje leda i teren za ostale sportove.

drug_profi wrote:Pa neces se ni klizati u rupi. Vjerovatno ide neki "poklopac" na kojem ce biti sistemi za odrzavanje leda i teren za ostale sportove.

Zasto se ne bi mogao klizati u rupi? Bazen sigurno nece biti dubok, vjerovatno ce nesto morati ici na plocice neka podloga, potom na to led to je sigruno nekih 30-40 cm. Koliko bazn ovaj moze biti dubok? To ce biti rekreativni bazen, znaci sigurno 130-140cm. Ne vise.

Pa jesi ti vidio kolika je ono površina? Ne kontam kakav poklopac? Onda komotno mogu napraviti i krov.

neki wrote: To si možda radio prije 10 godina..da bi promjenio namjenu iz stambenog u poslovni prostor (i obrnuto) sad moraš raditi idejni projekat, tražiti urbanističku, pa glavni projekat pa tražiti građevinsku, dobiti svakave ovjere projekata, pokrenuti tehnički pregled prostora i na kraju, nakon dobijene upotrebne dozvole, ponovo etažirati prostor.
Procedura koja u najkraćem slučaju traje pola godine, nije baš jeftina ni u novcu ni u živcima..

Procedura je nazalost mnogo duza od pola godine (u pitanju je opcina centar)

Thorgerson wrote:

Haris.ba wrote:Ima li neki razlog što ovaj bazen na Dobrinji neće imati i zatvoreni dio. Ili barem je li to u planu?

Jer, nikako mi nije jasno kako može na sarajevskoj klimi proći studiju ekonomske opravdanosti bazen koji nema i zatvoreni dio.

Ovaj bazen u Dobrinji je projektovan tako da se osim u ljetnoj sezoni koristi i zimi kao klizalište, dok bi ostatak godine služio kao sportska ploha za košarku, odbojku i mali nogomet, pojasnio je Efendić.

Ok, klizanje zimi to mi je i nekako razumljivo. Ali ovo za košarku i fudbal baš i ne kontam, jedino da se stavi neka podloga?! Mislim nećeš valjda na pločicama igrat fudbal.

Mislim da bi ovdje najbolje odgovarao neki pokretni krov, ali to je sigurno skupa zajebancija za ovu površinu. Mislim to bi bilo idealno, jer bi onda bazen mogao raditi svaki dan, nebitno jel ljeto, proljeće, kiša, oblačno.

Ne znam baš koliko će ovo biti održivo. Pogotovo što su i ljeta ova otišla u qrac. Evo sad smo imali haman mjesec dana nikakvog vremena. Jos koji dan jula, imamo august i to je to što se možeš vani okupati u Sarajevu. Ali i to vrijeme je upitno, jer je promjenjivo.

Koliko sam upratio, na bazenima na Bentbaši se odavno igra fudbal

http://bentbasasport.com/index.html

Otvoreni bazeni u nasem podneblju su propala investicija. Bentbaša je propala jer nema nikog ko bi je htio uzeti u zakup da mu se isplati odrzavanje i renoviranje. Imas 30-50 dana sezone max.
E sad kad tuđim qurcem gloginje mlatis onda nije vazno.

A oko fudbala i klizanja u bazenu - zato što je opasno. Imaš rub zida u visini glave. To ne može dobiti dozvolu za upotrebu.

ISTRAŽUJEMO Eksperti odlučno protiv gradnje visokih zgrada uz Miljacku

Za čiji se interes Sarajevo treba gušiti u smogu?

Stručnjaci: To će uništiti protok zraka, Ajnadžić: Graditi se mora

- Ono što se navodi u tom planu ne odgovara opredjeljenju vlade kada je u pitanju poboljšanje kvaliteta zraka u Sarajevu. Trenutno se radi detaljna studija o protoku zraka, koju finansira Ambasada Italije u Sarajevu. Prema preliminarnim rezultatima, i već postojeći objekti, dakle tržni centar i zgrada institucija BiH, ometaju protok zraka. Dodatna gradnja visokih zgrada to bi samo još pogoršala – govori Filipović.

On ističe da je ogroman broj stručnjaka već iskazao mišljenje da visoka gradnja blizu korita Miljacke ne dolazi u obzir.

- Dakle, gradnja objekata od 100 metara visine, ne smije biti dopuštena – jasan je Filipović.

Ekspert za kvalitet i strujanje zraka Martin Tais:

- Višespratnice bi zaustavile strujanje i povećale loš kvalitet zraka te unazadile grad. Ima vjetar s Baščaršije koji ide dolinom Miljacke i čisti zrak i svaka prepreka bi značila usporavanje. Ne bi trebale tu da budu nikakve prepreke. Govori se o nekih 80 metara po tom regulacionom planu, ali to ne može. Ima mjesta u Sarajevu gdje može, ali u centru, u dolini Miljacke ne dolazi u obzir. To kaže struka što se tiče zagađenosti zraka – naglasio je Tais.

Arhitektica se nije slagala s Ajnadžićem, pa izbačena iz Savjeta

U ponedjeljak su glas digli i stručnjaci okupljeni oko Asocijacije arhitekata. Oni su plan nazvali „izlivom mržnje prema gradu“.

Jedinstveni su u stavu da je gradnja dva nebodera visine više od stotinu metara iznad podzemne koncertne dvorane neprihvatljiva. Jedino je prihvatljiva gradnja koncertne dvorane prema izvornom projektu, a to znači bez dodatnih objekata koji bi ugrozili njenu funkcionalnost.

Na pres-konferenciji zanimljivu je izjavu dala Vesna Hercegovac-Pašić, koja je bila članica Savjeta načelnika Ajnadžića.

- Uvijek sam imala izdvojeno mišljenje ili sam bila protiv. Jedan dan mi je došla zahvalnica i rečeno mi je da sam zamijenjena drugom osobom u Savjetu. Kolege koje su u njegovom savjetu nisu iskrene i imaju svoje interese. Meni kolega Sead Gološ kaže: Znate, to je političko pitanje. Odgovorila sam mu da je politika jedno, a struka drugo – kazala je Hercegovac-Pašić.

Gavrić: Bilo je sumnje da se parcela nekome namješta

Predsjedavajući Gradskog vijeća Igor Gavrić kazao nam je jučer da je bilo određenih sumnji da je parcela koja je u vlasništvu Općine Centar, a na kojoj bi se planom dozvolilo građenje visokih nebodera, nekome „namještana“.

- Imali smo te sumnje i na jednom posebnom sastanku s gradonačelnikom Skakom smo to raspravljali. On nas je uvjerio da to nije slučaj. Ali, ako neko ima neke informacije, molimo da ih iznese – kazao nam je Gavrić.

Ajnadzic stembilja, investitori malo po pritvoru malo po zatvoru, nizi uposlenici po netu zaduzeni za promociju.

I prije je bio prljavo, sta ima veze, gradi nebodere, hocemo beton.

Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

strong69 wrote:Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

SVE ogromne, nepotrebne zgradurine koje su podignute od rata naovamo su uz Miljacku. Sarajevo je mali grad. Vazdusnom linijom podnozje Hum - Vraca nema 2 km.

Ali, graditi se mora. Zivjeti se ne mora svak.

nosara wrote:

strong69 wrote:Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

SVE ogromne, nepotrebne zgradurine koje su podignute od rata naovamo su uz Miljacku. Sarajevo je mali grad. Vazdusnom linijom podnozje Hum - Vraca nema 2 km.

Ali, graditi se mora. Zivjeti se ne mora svak.

Aha, znaci hladno cemo zanemariti npr citav niz zgradurina izgrađenih prije rata pocevsi od, Grbavice, Hrasnog, preko Dolac Malte - pa do Otoke. Sve uz Miljacku. Govorim o neboderima npr u Kemala Kapetanovica, zatim neboderima jednom u Aleji Lipa, potom u Azize Šaćirbegović, potom neboderi i one niže zgrade na Čengić Vili, i neboderi na Otoci u Brčanskoj?

strong69 wrote:Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

Mi prije svega moramo riješiti uzrok zagađenja. Uzrok zagađenja sigurno nije strujanje zraka. Nema tog strujanja zraka koji može odnijeti ono što mi zimi izložimo, izbacimo iz svojih auspuha. Jedino da ti bura i tornado ovuda tutnja svaku noć.

Pa ispade da smo mi jedini grad u kotlini na svijetu. Kako to gradovi po Švicarskoj ili Austriji nisu zagađeni, a isto se nalaze u još gorim kotlinama? Kakvo je kod njih strujanje zraka?

Thorgerson wrote:

nosara wrote:

strong69 wrote:Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

SVE ogromne, nepotrebne zgradurine koje su podignute od rata naovamo su uz Miljacku. Sarajevo je mali grad. Vazdusnom linijom podnozje Hum - Vraca nema 2 km.

Ali, graditi se mora. Zivjeti se ne mora svak.

Aha, znaci hladno cemo zanemariti npr citav niz zgradurina izgrađenih prije rata pocevsi od, Grbavice, Hrasnog, preko Dolac Malte - pa do Otoke. Sve uz Miljacku. Govorim o neboderima npr u Kemala Kapetanovica, zatim neboderima jednom u Aleji Lipa, potom u Azize Šaćirbegović, potom neboderi i one niže zgrade na Čengić Vili, i neboderi na Otoci u Brčanskoj?

Sarajevo nije znalo za smog od olimpijade do neposredno poslije rata. To je cinjenica.

Nikada nije bilo ovoliko automobila na ulicama, svi veci zagadjivaci su bili primorani da koriste plin nakon gasifikacije krajem 70-tih, a koja je obuhvatila i veliki broj individualnih potrosaca, divlja gradnja na padinama grada unazad 15 godina je eksplodirala (ti ljudi loze zimi sve sto im dodje pod ruku), bilo je vise zelenih povrsina nego sada... uz sve to trend je bio da se sto vise stambenih objekata izmjesti iz centralnog dijela grada da bi se lakse disalo. Gradilo se planski, sa smislom. Prostor izmedju nebodera i zgrada je omogucavao kakav takav protok zraka. Ovaj tower npr. volumenom je kao 6 nebodera.

Ko zivi u gradu, ako nije mentalno bolestan, ne moze mu biti svejedno u kakvim uslovima zivi.

Doduse, mi smo trpili godinama redukcije vode, kao da je to najnormalnija stvar. Sad su prestale same od sebe i niko da odgovara.

Thorgerson wrote:

nosara wrote:

strong69 wrote:Za ovo sam cuo i po meni je to sasvim argumentovano da se ne smije graditi uz lijevu i desnu obalu Miljacke i to kilometar ili 2, nisam siguran. Sto se tice strujanja zraka Miljacka je najvaznija a sve druge price vezano za druge lokacije su neutemeljene. Milja Tito.

SVE ogromne, nepotrebne zgradurine koje su podignute od rata naovamo su uz Miljacku. Sarajevo je mali grad. Vazdusnom linijom podnozje Hum - Vraca nema 2 km.

Ali, graditi se mora. Zivjeti se ne mora svak.

Aha, znaci hladno cemo zanemariti npr citav niz zgradurina izgrađenih prije rata pocevsi od, Grbavice, Hrasnog, preko Dolac Malte - pa do Otoke. Sve uz Miljacku. Govorim o neboderima npr u Kemala Kapetanovica, zatim neboderima jednom u Aleji Lipa, potom u Azize Šaćirbegović, potom neboderi i one niže zgrade na Čengić Vili, i neboderi na Otoci u Brčanskoj?

Kako da se objasni a da se shvati?
Imas dvokrilna vrata. Zatvoris jedno krilo, ono i dalje puse. ubi propuh. Zatvoris drugo, zatvorio si...

Ovi nisu u stanju da rijese nijedan problem koji postoji u gradu. S uzivanjem prave nove probleme, jer je to parali. Gradjani sute.

Sarajevo je fenomen.

drndalo wrote:

So What! wrote:
socijalna politika koju je vodila pokazala se neuspješnom, a građani ove zemlje od 1990. godine otkako imaju pravo glasa su ubjedljivo bili protiv tog koncepta na izborima, kao i godinama poslije.

Kakve veze ima socijalna politika bivse drzave sa urbanizmom, tj. zjbvanjem sa istim nakon raspada bivse drzave, cije plodove svi uzivamo? Urbanisticki, socijalno naselje kao Alipasino polje je za ova tvoja "demokratska" naselja pojam urbanizma, prostora i funkcije... Preizgradjenost nije pojam koji nosi srecu... I mogu je shvatiti u Tokiju,donekle...

I nije tada urbanizam bio jak, posebno ne u tolerisanju divlje gradnje na dosta mjesta, ali ono sto je ozbiljno pravljeno su bila osmisljena naselja... Sada samo obesmisljavaju ista uvaljivanjem gdje sta mogu, jer ne znaju drugacije nego zaklati tudjeg vola zbog 2 kile mesa...

Majstore, čitaš li ti šta ja pišem u prethodnim postovima. Otkad su to moja "demokratska" naselja, nije sve crno i bijelo, nit ja branim isključivo jedne ili druge, samo tvrdim da je teza "prije je bilo bolje, sad ništa ne valja", u rangu razmišljanja djeteta i polarizacija bilo kojeg problema je smiješna.

Socijalna politika bivše države itekako ima veze sa urbanizom, jer su stanovi građeni, ne da bi država zaradila na njima, već eto da bi kupovala socijalni mir. Da li je dobro stambeno zbrinjavati svoje stanovnike, naravno da jeste, ali tu se otvara jedna šira debata, ako su jedni zbrinuti, zašto drugi nisu, da li je uredu učiti ljude na besplatno ostvarivanje stanarskog prava i slično.

Upravo iz razloga što su stanovi građeni bez imperativa zarade, iz istog razloga su imali taj luksuz da budu urbanizovani. Ako uzmemo da neka naselja u Novom Sarajevu imaju svojih grešaka, naselja Novog Grada poput Alipašinog Polja, Vojničkog Polja, Mojmila, Otoke i Dobrinje su besprijekorna i njihovom izgradnjom, ovaj grad je i dobio svoje urbane obrise.

Za sada nisu ponovljeni takvi poduhvati, ali i kako bi bili, administracija nema novac da gradi čitava naselja, čak ni kao javno-privatno partnerstvo. Fond za izgradnju KS nešto pomalo radi i gura uglavnom mlađe bračne parove, ali i dalje ne može se porediti za prijašnom socijalnom poltikom države, koja je imala sve poluge da inicira izgradnju čitavog naselja. Ja sam navodio primjere, jedan od rijetkih naselja koje se uspjelo realizovati je Šip, gdje su građevinske kompanije gradile za svoj interes, ali prema ranije odnešenom urbanističkom planu i bez visoke gradnje.

Ajnadžić je kreten i ako dozvoli izgradnju ove zgrade od 22 sprata na Grbavici, dokazao bi da svoj posao napamet radi, jer Grbavica kao naselje nema više kapaciteta za bilo kakvu izgradnju, a kamoli izgradnju ovolike zgrade.

Inače koliko ljudima smeta ovdje novogradnja, da ispadoše mafijaši svi koji imaju poslovne prostore ili stanove tamo, mislim suludo je što ljudi mržnju prema svakoj novogradnji u Sarajevu ustvari potiču iz frustracije vlastitim životnim neuspjesima.

Grbavica je u Koldžinoj nadležnosti. Nije za sve ni Ajnadžić kriv.
Doduše sve njih, kao i investitora, povezuje nešto drugo.

Ali kad bi to prosječan glasač mogao razumjeti.

Ljude ne treba uciti na besplatno ostvarivanje prava, a profit je osnovni prioritet.